• Tamiski protfis u prihvatnici
  • Stuka sa jezera Joca
  • Tamiski protfis
  • Mrtvi Karas kod sela Grebenac
  • Balticka stuka4
  • mala
  • Noc na jezeru Celije
  • Mala Petica
  • Štuka sa Joce2
  • Jezero Joca - A. Milanovic
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Mrtvi Karaš kod sela Grebenac; aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Baltička štuka, Vestervik (južna Švedska); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Vojne bašte (Dunav prekoputa Zemuna); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Noc na Jezeru Ćelije; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, sa stativa, god. 2011.
  • Kubici na putu ka kanalu Petica (kod Kovilova); aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Jezero Joca, Aleksandar Milanović; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, polar-filter, god. 2011.

ribolov-novine-broj-664

Sadržaj broja 664

RI­BO­LOV BR. 664 U PRO­DA­JI JE OD PET­KA 5. JUNA, A U NJE­MU IZ­ME­ĐU OSTA­LOG MO­ŽE­TE PRO­ČI­TA­TI:

SO­MOV­SKO LU­DI­LO! (Pot­pu­no neo­če­ki­van raz­voj do­ga­đa­ja na po­pu­lar­nom ša­ran­skom re­vi­ru)

GLI­STA I CRV U VE­LI­KOJ TRA­VI (Zah­tev­no pe­ca­nje ba­bu­ške pred kraj ma­ja na Gru­žan­skom je­ze­ru)

JED­NO ZRN­CE NA SIT­NOJ UDI­CI ( Fan­ta­sti­čan ri­bo­lov na fi­ni pri­bor)

POP-APO­VI 7, CR­VI­ĆI 0! (Fi­de­ra­ška mi­ni re­por­ta­ža sa Je­grič­ke kod Si­ri­ga)

NA »MA­GLU« BEZ MI­RI­SA (Po­če­la se­zo­na lo­va tol­sto­lo­bi­ka na »teh­no­plank­ton ta­ble­te« na DTD ka­na­lu)

ANA­NAS LOV­NI­JI OD ME­SA!? (Re­cept za uspe­šno pe­ca­nje ta­mi­ške be­le ri­be na fi­der pred kraj pro­le­ća)

KLA­SI­KA NA MO­DE­RAN NA­ČIN (Pro­ve­re­no na vo­di: Dva Last Cast šta­pa iz Stre­am Cast se­ri­je)

... I NA KRA­JU BAS! (Mi­ni re­por­ta­ža: Pr­vi put s ri­bo­ču­va­rom na pe­ca­nje)

KAD VE­LI­KE RI­BE NON-STOP UDA­RA­JU (Fan­ta­sti­čan ri­bo­lov ba­ka­la­ra, po­la­ka i ha­li­bu­ta u oko­li­ni Lo­fot­skog ar­hi­pe­la­ga u Nor­ve­škoj)

MA­LI MAM­CI ZA VE­LI­KOG BOR­CA (Ci­lja­ni lov prot­fi­ša na va­ra­li­ce i ve­štač­ke mu­ši­ce)

NA ZA­ČI­NJE­NU PI­LE­TI­NU (Mor­ski ri­bo­lov za kon­ti­nen­tal­ce: Lov ora­de sa oba­le)

BROJ­NI TAK­MI­ČA­RI, DO­BRI ULO­VI (12. Pro­leć­ni kup OSR Mla­di­ca iz Ba­ji­ne Ba­šte na je­ze­ru Pe­ru­ćac)

IZ­GLE­DA ČUD­NO ALI SJAJ­NO LO­VI (Ma­la ško­la prid­ne­nog mor­skog ri­bo­lo­va: Ka­ko na­pra­vi­ti sa­vr­šen pred­vez)

SOM AK­TIV­NI­JI OD ŠTU­KE!? (Ma­lo de­ša­va­nja na po­čet­ku va­ra­li­čar­ske se­zo­ne na Vla­sin­skom je­ze­ru)

STAL­NE RU­BRI­KE

IZ­LA­ZAK I ZA­LA­ZAK SUN­CA, SO­LU­NAR­NA PROG­NO­ZA I VO­DO­STA­NJE

ULO­VI KO­JI SE PAM­TE:

IZ­LOG

IZ SVE­TA

USPO­ME­NE SA PE­CA­NJA: Ra­de­to­vi ba­so­vi

IZ­VE­ŠTA­JI SA RI­BO­LOV­NIH TE­RE­NA: Apa­tin, Som­bor, Si­vac, Ku­la, Bač­ka To­po­la, No­vi Sad, Ko­vilj­ski rit, Ti­tel, Ki­kin­da, Ko­vin, To­ma­še­vac, Idvor, Far­ka­ždin, Sa­ku­le, Ba­ran­da, Opo­vo, Sef­ke­rin, Glo­gonj, Pan­če­vo, Pan­če­vač­ki rit, Obre­no­vac, Bo­ljev­ci, Be­o­grad, Sme­de­re­vo, Po­ža­re­vac, Ko­sto­lac, Ve­li­ko Gra­di­šte, Kra­gu­je­vac, Kru­še­vac, Kra­lje­vo, Aran­đe­lo­vac, Do­nje Pod­ri­nje, Ma­li Zvor­nik, Lju­bo­vi­ja, Ba­ji­na Ba­šta, Pri­je­po­lje, Ti­moč­ka i Ne­go­tin­ska kra­ji­na, Niš, Le­sko­vac, Pi­rot, Vla­sin­sko je­ze­ro.

RI­BO­LOV BR. 665 IZ­LA­ZI U PE­TAK 19. JUNA 2026.

Dži­go­vi su zbog kom­bi­na­ci­je do­bre lov­no­sti i pri­hva­tlji­ve ce­ne naj­češće ko­ri­šće­ne va­ra­li­ce za smu­đa i ši­rom sve­ta i kod nas. Ali ni mno­gi ri­bo­lov­ci ko­ji ih re­dov­no i uspe­šno upotrebljavaju ne raz­mi­šlja­ju o nji­ho­vim glav­nim ka­rak­te­ri­sti­ka­ma i spe­ci­fič­no­sti­ma, ni­ti o to­me ka­ko se one mo­gu naj­bo­lje is­ko­ri­sti­ti

dzigovi

Ve­ći­na ri­bo­lo­va­ca ko­ji lo­ve smu­đa va­ra­li­com u 90 % slu­ča­je­va upo­tre­blja­va dži­go­ve. Ne­ka­da su dži­go­vi iz­ra­đi­va­ni od ži­vo­tinj­ske dla­ke ili sin­te­tič­kih vla­ka­na ve­za­nih za udi­cu sa olov­nom gla­vom (ta­kvi se i da­lje ko­ri­ste, pr­ven­stve­no u lo­vu mor­skih gra­blji­vi­ca). Da­nas su dži­go­vi va­ra­li­ce ko­je se u naj­ve­ćem bro­ju slu­ča­je­va sa­sto­je od mam­ca iz­ra­đe­nog od me­ke pla­sti­ke ili si­li­ko­na (naj­če­šće u ob­li­ku ri­bi­ce, gli­ste ili ve­li­kog cr­va sa re­pom u for­mi sr­pa), na­tak­nu­tog na džig udi­cu sa na­li­ve­nom olov­nom gla­vom. Svo­jom po­ja­vom, pre oko če­tr­de­se­tak go­di­na, na­pra­vi­li su pra­vu ma­lu re­vo­lu­ci­ju u smu­đo­lo­vu na na­šim vo­da­ma. Ovo­ga pu­ta re­ći će­mo ne­što o to­me ka­kve su to pro­me­ne iza­zva­li dži­go­vi u va­ra­li­ča­re­nju smu­đa i ko­je si­tu­a­ci­je re­ša­va­mo upo­tre­blja­va­ju­ći ih.

PRE PR­VIH DŽI­GO­VA, ko­ji su na na­še pro­sto­re do­ne­ti iz Ame­ri­ke, kod nas su se mo­gli ku­pi­ti jef­ti­ni kom­ple­ti ru­skih mi­kro­va­ra­li­ca – mor­mi­ški. Po svo­jim ka­rak­te­ri­sti­ka­ma, mor­mi­ške su dži­go­vi, jer ima­ju udi­ce sa uli­ve­nim olov­nim ote­ža­njem. Osmi­šlje­ne su i ko­ri­šće­ne mno­go pre svog ame­rič­kog pan­da­na, ali su ve­o­ma ma­le i slu­ži­le su za lov ban­da­ra i dru­gih ne­ve­li­kih gra­blji­vi­ca, a sa do­dat­kom cr­va ili ma­le gli­ste na udi­ci i za pe­ca­nje be­le ri­be. Uglav­nom su se upo­tre­blja­va­le za ri­bo­lov kroz otvo­re u le­du, tj. ta­ko da ver­ti­kal­no po­ska­ku­ju iz­nad dna. Ta va­ra­li­ca je bi­la lov­na u si­tu­a­ci­ji za ko­ju je na­me­nje­na i ve­ro­vat­no ni­je po­sto­ja­la po­tre­ba da se pred­nost nje­ne kon­struk­ci­je is­ko­ri­sti na dru­ge na­či­ne, tj. da se na­pra­vi isto to, sa­mo ve­će i pred­vi­đe­no za lov ve­ćih gra­blji­vi­ca. Dži­gu je slič­na ru­ska či­bu­ra­ška, ko­ja se sa­sto­ji od ri­bo­li­ke va­ra­li­ce, naj­če­šće na­lik gla­vo­ču, tj. pe­šu, na­pra­vlje­ne od sun­đe­ra, dvo­kra­ke udi­ce i olov­nog ute­ga ko­ji je sa udi­com spo­jen la­ba­vom ve­zom, naj­če­šće pre­ko al­ki­ce o ka­kvu se ka­če tro­kra­ke na va­ra­li­ca­ma. Ipak, dži­go­vi ka­kve da­nas ma­sov­no ko­ri­sti­mo su nam bez sum­nje sti­gli iz SAD i ni­je tre­ba­lo mno­go vre­me­na da po­sta­nu va­ra­li­ce ko­je se naj­vi­še ko­ri­ste na na­šim vo­da­ma.

DVA NAJ­PO­ZNA­TI­JA OB­LI­KA va­ra­li­ca za lov smu­đa su ri­bo­li­ki i cr­vo­li­ki. Ri­bo­li­ki ima re­pić sa spoj­le­rom (»rep­nom pe­čur­kom«) ko­ji vi­bri­ra pri­li­kom po­vla­če­nja i po­znat je pod na­zi­vom šed (eng. »shad«). Cr­vo­li­ki ima rad­ni deo u ob­li­ku sr­pa, ko­ji se pri­li­kom po­vla­če­nja de­for­mi­še, stva­ra ot­por i iza­zi­va vi­bra­ci­ju vi­še fre­kven­ci­je. Ime naj­po­zna­ti­je va­ra­li­ce tog ti­pa je Grub Tail, ali se na na­šim pro­sto­ri­ma odo­ma­ćio na­ziv »tvi­ster«, pre­ma de­lu ime­na pro­iz­vo­đa­ča po­me­nu­tog mo­de­la, fir­me Mi­ster Twi­ster. Po­sto­ji bez­broj kon­struk­ci­ja i kom­bi­na­ci­ja dva osnov­na mo­de­la i svi su ma­nje-vi­še lov­ni u ne­kim si­tu­a­ci­ja­ma... (-Ceo tekst mo­že­te pro­či­ta­ti u Ri­bo­lo­vu br 430-)


dupli-san-dijego

Je­dan od du­pli­ra­nih čvo­rova je i udvo­stru­čeni San Di­je­go džem, zva­ni još i...

trostruki-palomar

Sa po­ja­vom Ber­kley Na­no­fila, ko­ja ni­je ni ple­te­ni­ca ni mo­no­fil, u modu je ušao...

dunavske-carolije

Du­nav je ve­li­ka, mo­ćna i "teško" či­tlji­va re­ka, pa pred­sta­vlja iza­zov za sve ri­bo­lov­ce...

brejd-ring

Braid ring čvor ili u­pre­deni pr­sten čvor upo­tre­blja­va se za ve­zi­va­nje udica...

dupli-uni

Ovo je jedan od najjednostavnijih a naj­vi­še ko­ri­šće­nih čvo­rova za spajanje...

bocna-petlja

Bočna petlja je jedan od je­dno­stav­nih čvo­rova za fi­ksi­ranje bo­čnog pre­dve­za...