• Tamiski protfis u prihvatnici
  • Stuka sa jezera Joca
  • Tamiski protfis
  • Mrtvi Karas kod sela Grebenac
  • Balticka stuka4
  • mala
  • Noc na jezeru Celije
  • Mala Petica
  • Štuka sa Joce2
  • Jezero Joca - A. Milanovic
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Mrtvi Karaš kod sela Grebenac; aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Baltička štuka, Vestervik (južna Švedska); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Vojne bašte (Dunav prekoputa Zemuna); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Noc na Jezeru Ćelije; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, sa stativa, god. 2011.
  • Kubici na putu ka kanalu Petica (kod Kovilova); aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Jezero Joca, Aleksandar Milanović; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, polar-filter, god. 2011.

ribolov-novine-broj-657

Sadržaj broja 657

RI­BO­LOV BR. 657 U PRO­DA­JI JE OD PET­KA 13. FEBRUARA, A U NJE­MU IZ­ME­ĐU OSTA­LOG MO­ŽE­TE PRO­ČI­TA­TI:

... I KA­KO SE TO ZA­VR­ŠI­LO (Lič­ni stav: Za­što sam re­šio da pre­sta­nem da pe­cam)

VE­ĆA VO­DA, MA­NJA DA­LJI­NA (Dva raz­li­či­ta ri­bo­lo­va kra­jem zim­ske se­zo­ne na Za­pad­noj Mo­ra­vi kod Či­tlu­ka)

TOR­BI­CA PU­NA SNO­VA (Ka­la­je­ve ri­bo­lo­vač­ke pri­če)

JE­DAN ALI VRE­DAN (Na sa­mom po­čet­ku ša­ran­ske se­zo­ne če­sto uz mno­go tru­da tre­ba i ma­lo sre­će)

ISTE NA­VI­KE, ISTE VA­RA­LI­CE (Mi­ni-re­zi­me štu­ka­ro­ške se­zo­ne 2025. na Za­pad­noj Mo­ra­vi i je­ze­ru Me­đu­vrš­je)

JED­NO ME­STO (Z)A DVA FI­DE­RA­ŠA (I na te­re­nu ko­ji od­lič­no po­zna­je­mo mo­že­mo se po pr­vi put na­ći u ne­koj si­tu­a­ci­ji)

VRA­ĆEN SAV­SKI KA­PI­TA­LAC! (Iz­u­ze­tan ulov vr­snog va­ra­li­ča­ra na star­tu se­zo­ne 2026.)

TRA­ŽE­NJE ME­STA I ČE­KA­NJE CU­GO­VA (Zah­tev­no ali uspe­šno tro­dnev­no fe­bru­ar­sko va­ra­li­ča­re­nje na Du­na­vu kod Kla­do­va i Do­njeg Mi­la­nov­ca)

VE­ŠTAČ­KE OBA­LE I PRE­GRA­ĐE­NI TO­KO­VI (Tak­mi­čar­ska zna­nja pri­men­lji­va i u re­kre­a­tiv­nom ri­bo­lo­vu)

HRA­NA KO­JA ZO­VE RI­BU (Fer­men­ta­ci­ja i njen uti­caj na pri­vlač­nost ži­ta­ri­ca za ma­mac i pri­ma­mu)

MNO­GO VI­ŠE OD PRO­DA­JE! (Eks­klu­ziv­ni iz­ve­štaj sa jed­nog od naj­ve­ćih ja­pan­skih ri­bo­lov­nih saj­mo­va: Osa­ka Fis­hing Show 2026)

PLEM­STVO NA ULA­ZU U RU­PU (Neo­bič­no: Ci­lja­ni lov smu­đa na Za­pad­noj Mo­ra­vi kod Kra­lje­va)

ME­SNI ME­NI NA STAR­TU (Us­pe­lo otva­ra­nje ba­bu­škar­ske se­zo­ne na Du­na­vu kod Go­lup­ca)

STAL­NE RU­BRI­KE: IZ­LA­ZAK I ZA­LA­ZAK SUN­CA, ME­TE­O­RO­LO­ŠKA I SO­LU­NAR­NA PROG­NO­ZA I VO­DO­STA­NJE

IZ­LOG

MA­LI LEK­SI­KON ČVO­RO­VA: Sa­vr­še­na pe­tlja

ULO­VI KO­JI SE PAM­TE: Som ne­ma ka­len­dar

DO­BAR SA­VET: Gip­sa­na plo­ča i uoča­va­nje tr­za­ja

IZ­VE­ŠTA­JI SA RI­BO­LOV­NIH TE­RE­NA: Apa­tin, Som­bor, Si­vac, Ku­la, Bač­ka To­po­la, No­vi Sad, Ko­vilj­ski rit, Ti­tel, Ki­kin­da, Ko­vin, To­ma­še­vac, Idvor, Far­ka­ždin, Sa­ku­le, Ba­ran­da, Opo­vo, Sef­ke­rin, Glo­gonj, Pan­če­vo, Pan­če­vač­ki rit, Obre­no­vac, Bo­ljev­ci, Be­o­grad, Sme­de­re­vo, Po­ža­re­vac, Ko­sto­lac, Ve­li­ko Gra­di­šte, Kra­gu­je­vac, Kru­še­vac, Kra­lje­vo, Aran­đe­lo­vac, Do­nje Pod­ri­nje, Ma­li Zvor­nik, Lju­bo­vi­ja, Ba­ji­na Ba­šta, Pri­je­po­lje, Ti­moč­ka i Ne­go­tin­ska kra­ji­na, Niš, Le­sko­vac, Pi­rot, Vla­sin­sko je­ze­ro.

RI­BO­LOV BR. 657 IZ­LA­ZI U PE­TAK 13. MARTA 2026.

Ako su uslo­vi ide­al­ni i ri­ba pri ape­ti­tu, mo­že se de­si­ti da se na­pe­ca­mo bez ob­zi­ra na to ka­kav pri­bor, si­stem i ma­mac ko­ri­sti­mo, či­me pri­hra­nju­je­mo i ko­li­ko da­le­ko i če­sto za­ba­cu­je­mo. Ali ka­da smo su­o­če­ni s ne­po­volj­nim okol­no­sti­ma i ri­bom ko­ja ni­je mno­go za­in­te­re­so­va­na za hra­nu, sko­ro sva­ki ele­ment pri­stu­pa po­sta­je bi­tan i tre­ba ga do­bro oda­bra­ti

Ku­da na pe­ca­nje? Iako se tom pi­ta­nju (vred­nom »mi­lion do­la­ra«) po­sve­ću­je po­seb­na pa­žnja i u li­stu ko­ji upra­vo či­ta­te i u mno­gim ri­bo­lo­vač­kim gru­pa­ma na dru­štve­nim mre­ža­ma, ni­je ma­li broj onih ko­ji se lju­te ka­da ih ne­ko pi­ta gde su do­bro pro­šli, jer svo­ja iz­da­šna me­sta ču­va­ju kao naj­stro­žu taj­nu.

PREM­DA POT­PU­NO RAZ­U­MEM RI­BO­LOV­CE KO­JI NE ot­kri­va­ju svo­je po­zi­ci­je, imam ne­što dru­ga­či­ji pri­stup sve­mu to­me. Za­to sam bez ob­zi­ra na to što sam i u svo­jim krat­kim ob­ja­va­ma na in­ter­ne­tu i u du­žim tek­sto­vi­ma u no­vi­na­ma po­sve­će­nim pret­hod­nim pe­ca­nji­ma na Ta­mi­šu na­po­me­nuo da sam bio na te­re­nu na pod­ruč­ju se­la Sa­ku­le, ured­no od­go­va­rao na po­ru­ke i zna­nih i ne­zna­nih ko­le­ga i svi­ma do­dat­no po­ja­šnja­vao na ka­kvoj sam tač­no po­zi­ci­ji pe­cao i na ko­ji na­čin.

Na­rav­no, bi­lo je pi­ta­nja na ko­ja ni­sam mo­gao da od­go­vo­rim, a to su pre sve­ga ona u ve­zi s ten­den­ci­jom vo­do­sta­ja; o to­me je, na­i­me, te­ško išta ka­za­ti ka­da na re­ci, kao što je to slu­čaj na Ta­mi­šu, po­sto­je bra­ne ko­ji­ma se re­gu­li­še pro­tok. Pri­tom, me­đu ri­bo­lov­ci­ma ko­ji su če­sto na Ta­mi­šu uvre­že­no je mi­šlje­nje da se za­po­sle­ni na bra­na­ma kod To­ma­šev­ca i Opo­va pro­sto po­i­gra­va­ju i na­mer­no pe­ca­ro­še »ki­nje« vi­ken­di­ma, ka­da je po pri­ro­di stva­ri na oba­la­ma ove ba­nat­ske re­ke naj­vi­še lju­di ko­ji­ma bi od­go­va­ra­lo da ni­vo bu­de sta­bi­lan. Ja ni­sam uve­ren da je ta­ko, ali kad sam us­peo da na Ta­mi­šu spo­jim vi­še da­na – rad­nih i ne­rad­nih, is­po­sta­vi­lo se da ne­ka­ko za­i­sta usled re­ži­ma ra­da dve­ju go­re­po­me­nu­tih bra­na do pro­me­na vo­do­sta­ja če­šće do­la­zi vi­ken­dom ne­go rad­nim da­ni­ma. Si­gur­no je jed­no – iako Ta­miš ni­je ve­li­ka re­ka (u po­re­đe­nju s Du­na­vom, Sa­vom i Ti­som), pro­me­ne vo­do­sta­ja, a na­ro­či­to br­zi­ne to­ka, mo­gu jed­no isto me­sto uči­ni­ti pot­pu­no raz­li­či­tim i ti­me sta­vi­ti ume­će sva­kog od nas ri­bo­lo­va­ca, pa ti­me i ve­šti­nu sna­la­že­nja, na ozbi­ljan is­pit.

KON­KRET­NO, PO­ČET­KOM OVOG LE­TA U RAZ­MA­KU od dva­de­se­tak da­na čak se­dam pu­ta sam pe­cao u Sa­ku­la­ma i uglav­nom od­lič­no pro­la­zio, ali uz nu­žne pro­me­ne u pri­stu­pu, ko­ji­ma sam se pri­la­go­đa­vao kon­kret­nim okol­no­sti­ma. Pr­vih šest pe­ca­nja, o ko­ji­ma sam pi­sao u pret­hod­na dva bro­ja, bi­la su ma­nje iza­zov­na od sed­mog i za­sad po­sled­njeg (na kom su na­pra­vlje­ne sli­ke ko­je vi­di­te uz ovaj pri­log).

Evo i za­što. To pe­ca­nje od­i­gra­lo se u ne­de­lju, a vo­da je u od­no­su na pret­hod­ni pe­riod ta­da na­glo opa­la i znat­no us­po­ri­la. Da bih po­ja­snio ko­li­ko su ta­kve okol­no­sti ne­po­volj­ne, upo­re­di­ću ih sa pri­li­ka­ma ko­je su da­le­ko od ide­al­nih a ka­kve su vla­da­le sa­mo pet­na­e­stak da­na ra­ni­je. Iako mi se u svo­jim po­ru­ka­ma vi­še ko­le­ga ko­je su ta­da bi­le na Ta­mi­šu pr­vi put ža­li­lo da su bi­li ne­pri­pre­mlje­ni za vr­lo jak pro­tok (ne­ko­li­ko njih upo­tre­bi­lo je mal­te­ne istu for­mu­la­ci­ju: »Pa ovo je kao na Du­na­vu!«), ja sam u tim uslo­vi­ma, ka­da su bi­le po­treb­ne hra­ni­li­ce od 70 g, uži­vao u pe­ca­nju i una­pred mu se ra­do­vao jer sam iz lič­nog is­ku­stva od pret­hod­nih go­di­na znao da će na ne­kim po­zi­ci­ja­ma, uz pra­vi­lan pri­stup, do­bri ulo­vi bi­ti mno­go iz­ve­sni­ji ne­go što bi bi­li u si­tu­a­ci­ji ka­da ni­vo na­glo opad­ne a br­zi­na pro­to­ka se sma­nji (oni ko­ji do­bro pam­te a do­la­ze če­sto na ovu re­ku bez sum­nje se se­ća­ju da pre dve se­zo­ne, ka­da je vla­da­la ja­ka su­ša, pa je Ta­miš bio iz­u­zet­no ni­zak i spor, na ovoj re­ci go­to­vo da i ni­je bi­lo pe­ca­nja).

OD­GO­VOR NA PI­TA­NJE ZBOG ČE­GA sve ovo pi­šem, a ko­ji ve­ro­vat­no bar ne­ki či­ta­o­ci se­bi već po­sta­vlja­ju, kraj­nje je jed­no­sta­van. Na to me je in­spi­ri­sao je­dan ko­men­tar ko­le­ge (kog ne po­zna­jem) na mo­ju krat­ku ob­ja­vu sa onog po­sled­njeg pe­ca­nja, ko­je je na kra­ju ipak bi­lo uspe­šno. Na­i­me, taj ri­bo­lo­vac je us­tvr­dio da je la­ko hva­li­ti se ulo­vi­ma sa Sa­ve, Du­na­va i Ta­mi­ša (po­što je na tim vo­da­ma, po nje­mu, la­ko lo­vi­ti), ali je pi­ta­nje ka­ko bih se sna­šao na Za­pad­noj Mo­ra­vi ili na je­ze­ru Će­li­je.

Ni­je bi­lo po­tre­be da od­go­va­ram jer je ume­sto me­ne to uči­nio je­dan od naj­bo­ljih fi­de­ra­ša iz Kru­šev­ca, moj pri­ja­telj Mi­lan Ilić, s ko­jim sam ne­bro­je­no mno­go pu­ta pe­cao upra­vo na obe vo­de po­me­nu­te u tom ko­men­ta­ru. S dru­ge stra­ne, či­nje­ni­ca je i to da su na Ta­miš do­la­zi­li vr­hun­ski ri­bo­lov­ci s ra­znih stra­na, pa i iz Kru­šev­ca i oko­li­ne (što je igrom slu­ča­ja moj za­vi­čaj), ko­ji su u tim pri­li­ka­ma mo­gli da se ne­po­sred­no uve­re da ni Ta­miš ni­je baš ta­ko »lak za pe­ca­nje« ka­ko mi­sle pre sve­ga oni ko­ji na nje­mu ni­ka­da ni­su bi­li ili su se tu oku­ša­li par pu­ta i pri­tom ima­li sre­će da ri­ba sva­ki put od­lič­no ra­di. Sa­svim je si­gur­no, na­i­me, da je pri­ča za se­be ne sa­mo sva­ka se­zo­na na ovoj re­ci već prak­tič­no i sva­ki dan. Za­to od­go­vor na ču­ve­no pi­ta­nje: »Ku­da na pe­ca­nje?« pr­ven­stve­no za­vi­si od kon­kret­ne si­tu­a­ci­je i mo­že la­ko bi­ti raz­li­čit od da­na do da­na.

Ipak, da ne osta­nem ne­do­re­čen, on mo­že umno­go­me za­vi­si­ti i od to­ga šta ri­bo­lo­vac že­li. Za ne­ke je to uvek i sa­mo što obil­ni­ji ulov. Za me­ne je, na­su­prot to­me, re­ša­va­nje »re­bu­sa« ko­je za pe­ca­nje »te­ška« vo­da po­sta­vi mno­go iza­zov­ni­je ne­go is­klju­či­vo for­si­ra­nje me­sta ko­ja ga­ran­tu­ju lak i us­pe­šan ri­bo­lov.

NA­RAV­NO, TRE­BA RAZ­LI­KO­VA­TI »TE­ŠKU vo­du«, tj. fa­mo­zno »te­ško pe­ca­nje« (s tim ter­mi­nom po­sled­njih go­di­na ri­bo­lov­ci po mom mi­šlje­nju s pra­vom zbi­ja­ju ša­le, jer se u ob­ja­va­ma na in­ter­ne­tu ve­o­ma če­sto ko­ri­sti, i kad tre­ba i kad ne tre­ba), od pot­pu­no ne­mo­gu­ćeg, tj. u ri­bo­lo­vač­kom smi­slu ne­re­zon­skog.

Pri­me­ra ra­di, ne­spor­no je da u Sa­vi ima i krup­ne ri­be i da se po­je­di­ne vr­ste mo­gu ve­o­ma uspe­šno pe­ca­ti pod... (-Ceo tekst mo­že­te pro­či­ta­ti u li­stu Ri­bo­lov br. 616-)

 

 

 


dupli-san-dijego

Je­dan od du­pli­ra­nih čvo­rova je i udvo­stru­čeni San Di­je­go džem, zva­ni još i...

trostruki-palomar

Sa po­ja­vom Ber­kley Na­no­fila, ko­ja ni­je ni ple­te­ni­ca ni mo­no­fil, u modu je ušao...

dunavske-carolije

Du­nav je ve­li­ka, mo­ćna i "teško" či­tlji­va re­ka, pa pred­sta­vlja iza­zov za sve ri­bo­lov­ce...

brejd-ring

Braid ring čvor ili u­pre­deni pr­sten čvor upo­tre­blja­va se za ve­zi­va­nje udica...

dupli-uni

Ovo je jedan od najjednostavnijih a naj­vi­še ko­ri­šće­nih čvo­rova za spajanje...

bocna-petlja

Bočna petlja je jedan od je­dno­stav­nih čvo­rova za fi­ksi­ranje bo­čnog pre­dve­za...