• Tamiski protfis u prihvatnici
  • Stuka sa jezera Joca
  • Tamiski protfis
  • Mrtvi Karas kod sela Grebenac
  • Balticka stuka4
  • mala
  • Noc na jezeru Celije
  • Mala Petica
  • Štuka sa Joce2
  • Jezero Joca - A. Milanovic
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Mrtvi Karaš kod sela Grebenac; aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Baltička štuka, Vestervik (južna Švedska); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Vojne bašte (Dunav prekoputa Zemuna); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Noc na Jezeru Ćelije; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, sa stativa, god. 2011.
  • Kubici na putu ka kanalu Petica (kod Kovilova); aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Jezero Joca, Aleksandar Milanović; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, polar-filter, god. 2011.

ribolov-novine-broj-675

Sadržaj broja 675

RI­BO­LOV BR. 675 U PRO­DA­JI JE OD PET­KA 24 OKTOBRA, A U NJE­MU IZ­ME­ĐU OSTA­LOG MO­ŽE­TE PRO­ČI­TA­TI:

GRA­BLJI­VI CI­PRI­NI­DI (Dva neo­bič­na va­ra­li­čar­ska ulo­va na Du­na­vu)

NE­PRED­VI­DLJI­VO UŽI­VA­NJE (Re­zi­me let­nje-je­se­nje se­zo­ne lo­va ci­pri­ni­da u do­njem to­ku Ve­li­ke Mo­ra­ve)

DA­LJI­NA, DU­BI­NA, BR­ZI­NA... (Šta sve mo­že uti­ca­ti na uspeh u lo­vu bu­co­va)

PO­SLE 5 DA­NA, 5 ŠA­RA­NA ZA 5 SA­TI (Na­sta­vak ne­ve­ro­vat­ne se­ri­je ulo­va ti­tel­skog ša­ran­dži­je)

SIR, BE­LI LUK I SNOP (Mi­ni-re­por­ta­ža sa Du­na­va kod No­vog Sa­da)

LO­PA­TA­RE PRE­ZI­RU FI­NO­ĆU (Ne­ve­ro­va­tan is­hod dva ok­to­bar­ska iz­la­ska na Du­nav kod Groc­ke)

PAR­ČE GLI­STE UZ TR­SKU (Sa pri­bli­ža­va­njem zi­me me­nja se pri­stup lo­vu ba­bu­ške na ka­na­li­ma)

JE­DAN ŠTAP – MNO­GO MO­GUĆ­NO­STI (Pro­ve­re­no na vo­di: Va­ra­li­ča­rac Last Cast Be­a­stie 862 MH)

RI­BO­LO­VAČ­KO LO­VAČ­KI PRA­ZNIK (33. sa­jam Fe­Ho­Va, Bu­dim­pe­šta, 11-14. fe­bru­ar 2027)

MA­LI ME­DE­NJA­CI ZA VE­LI­KE GR­GE­ČE (Ne­za­bo­rav­no va­ra­li­ča­re­nje kra­jem ok­to­bra na ka­na­lu usred Mal­mea)

ČE­STI UDAR­CI U PRO­PA­DA­NJU (Pr­vi ul­tra­lajt po­ku­ša­ji do­ne­li is­ku­snom smu­đa­ro­šu ve­li­ko uži­va­nje)

PE­CA­NJE ZA SE­ĆA­NJE (Ti­sa kod Arad­ca: Me­mo­ri­jal Bo­go­ljub Ba­to Jo­kić)

PO­VR­ŠIN­CI­MA PRO­TIV VE­TRA I TRA­VE (Za­ni­mljiv je­se­nji lov bran­ci­na na Jon­skom mo­ru u bli­zi­ni Lef­ka­de)

ŠTE­KOM NA DE­BE­LE BA­BU­ŠKE I ŠA­RA­NE (Kup Ja­dran­sko-po­du­nav­skih ze­ma­lja)

NA PLO­VAK ILI IZ RU­KE (Sve što tre­ba da zna­te o lo­vu ci­po­la, jed­ne od naj­po­pu­lar­ni­jih ri­ba Ja­dra­na)

VE­LI­KE VA­RA­LI­CE – VE­LI­KE RI­BE (Pr­vi deo je­se­ni na je­ze­ru Me­đu­vrš­je u zna­ku od­lič­nog ra­da štu­ke)

STAL­NE RU­BRI­KE:

IZ­LA­ZAK I ZA­LA­ZAK SUN­CA, HI­DRO­ME­TE­O­RO­LO­ŠKA I SO­LU­NAR­NA PROG­NO­ZA I VO­DO­STA­NJE

IZ­LOG

ULO­VI KO­JI SE PAM­TE:

IZ­VE­ŠTA­JI SA RI­BO­LOV­NIH TE­RE­NA: Apa­tin, Som­bor, Si­vac, Ku­la, Bač­ka To­po­la, No­vi Sad, Ko­vilj­ski rit, Ti­tel, Ki­kin­da, Ko­vin, To­ma­še­vac, Idvor, Far­ka­ždin, Sa­ku­le, Ba­ran­da, Opo­vo, Sef­ke­rin, Glo­gonj, Pan­če­vo, Pan­če­vač­ki rit, Obre­no­vac, Bo­ljev­ci, Be­o­grad, Sme­de­re­vo, Po­ža­re­vac, Ko­sto­lac, Ve­li­ko Gra­di­šte, Kra­gu­je­vac, Kru­še­vac, Kra­lje­vo, Aran­đe­lo­vac, Do­nje Pod­ri­nje, Ma­li Zvor­nik, Lju­bo­vi­ja, Ba­ji­na Ba­šta, Pri­je­po­lje, Ti­moč­ka i Ne­go­tin­ska kra­ji­na, Niš, Le­sko­vac, Pi­rot, Vla­sin­sko je­ze­ro.

RI­BO­LOV BR. 676 IZ­LA­ZI U PE­TAK 20. NOVEMBRA 2026.

Ve­ći­na ri­bo­lo­va­ca mi­sli da u bor­bi s ri­bom i nje­nom pri­hva­ta­nju ne­ma ni­ka­kve po­seb­ne mu­dro­sti, tj. da je to stvar ru­ti­ne i da u to­me iole is­ku­san pe­ca­roš ne mo­že po­gre­ši­ti. To je, me­đu­tim, vr­lo da­le­ko od isti­ne i mno­ge pre­vi­še sa­mo­u­ve­re­ne lju­de če­sto ko­šta gu­bit­ka ve­li­kog bro­ja upe­ca­nih ri­ba, što se on­da naj­če­šće pri­pi­su­je lo­šoj sre­ći, neo­d­go­va­ra­ju­ćim udi­ca­ma, ve­li­či­ni ri­be, plit­kom ka­če­nju itd. Evo na šta u tim fa­za­ma pri pe­ca­nju fi­der teh­ni­kom tre­ba obra­ti­ti po­seb­nu pa­žnju 

Ka­da ne­is­ku­sne ko­le­ge tra­že da im ob­ja­snim ka­ko tre­ba za­ma­ra­ti ri­bu, če­sto ka­žem, i to kraj­nje ozbilj­no, ma­da te re­či ve­ći­ni zvu­če kao ša­la: "Na­kon što se ri­ba za­ka­či, naj­pre pu­sti­te pri­bor da od­ra­di svoj deo po­sla" (pod­ra­zu­me­vam, pri­tom, da je on do­bro oda­bran i uskla­đen, bi­lo da je skup ili jef­tin). To zna­či da po­sle kon­tre, ka­da ose­ti­mo da je ri­ba na udi­ci, tre­ba da sa­če­ka­mo da štap i ma­ši­ni­ca pri­me po­čet­ni udar ko­ji sle­di i da tek na­kon to­ga poč­ne­mo s na­mo­ta­va­njem stru­ne.

Štap će amor­ti­zo­va­ti ini­ci­jal­nu udar­nu si­lu, ko­ju će od­mah po­tom po po­tre­bi do­dat­no ubla­ži­ti  koč­ni­ca če­kr­ka (uko­li­ko je do­bro po­de­še­na), ta­ko što će po­pu­sti­ti naj­lon i do­zvo­li­ti ri­bi da kre­ne u po­čet­ni beg, pri­tom tro­še­ći sna­gu. Dril, na­rav­no, tre­ba da bu­de na­šte­lo­van ta­ko da pri­li­kom sva­kog ja­čeg uda­ra ri­ba iz­vla­či naj­lon; isto­vre­me­no je va­žno da koč­ni­ca pod op­te­re­će­njem rav­no­mer­no ot­pu­šta stru­nu, bez "sec­ka­nja" (tj. za­sta­ja­nja i za­gla­vlji­va­nja).

DVE NAJ­VE­ĆE GRE­ŠKE KO­JE po­čet­ni­ci pra­ve u ve­zi s dri­lom je­su to da ga pre­vi­še za­teg­nu ili da ga su­vi­še ola­ba­ve. Pr­va gre­ška re­zul­ti­ra spa­da­njem ri­be, pu­ca­njem udi­ce, ki­da­njem pred­ve­za ili osnov­nog naj­lo­na. Dru­ga do­vo­di do su­vi­šnog iz­vla­če­nja naj­lo­na, oslo­ba­đa­nja ri­be sa udi­ce, a če­sto i do nje­nog za­vla­če­nja u pre­pre­ke, iz ko­jih ju je po­tom ne­ret­ko te­ško iz­vu­ći a ne­kad i ne­mo­gu­će.

U ne­kim si­tu­a­ci­ja­ma, ka­da lo­vi­mo iz­ra­zi­to krup­nu ri­bu, mo­že­mo po­ku­ša­ti da bla­go ola­ba­vi­mo dril i ko­či­mo pri­ti­skom ka­ži­pr­sta na špul­nu, što nam da­je mo­guć­nost mak­si­mal­ne kon­tro­le i tre­nut­nog pri­la­go­đa­va­nja, pa i pot­pu­nog blo­ki­ra­nja ot­pu­šta­nja stru­ne ako ri­ba kre­ne ka ne­kim po­seb­no ne­zgod­nim pre­pre­ka­ma ili ka si­ste­mi­ma dru­gih ri­bo­lo­va­ca, u ko­je bi se mo­gla umr­si­ti. To­kom za­ma­ra­nja tre­ba vo­di­ti ra­ču­na i o sme­ru kre­ta­nja ulo­vlje­ne ri­be i štap za­te­za­ti u su­prot­nu stra­nu. Ovo je po­seb­no bit­no ka­da ima­mo po­sla s krup­nom ri­bom, ko­ja će nas si­gur­no "pro­še­ta­ti" ne­ko­li­ko pu­ta sa stra­ne na stra­nu.

Da­ka­ko, u slu­ča­ju po­tre­be, to­kom za­ma­ra­nja koč­ni­cu mo­že­mo i vi­še pu­ta za­teg­nu­ti od­no­sno... (-Ceo tekst mo­že­te pro­či­ta­ti u Ri­bo­lo­vu br. 615-)

 

 

 


dupli-san-dijego

Je­dan od du­pli­ra­nih čvo­rova je i udvo­stru­čeni San Di­je­go džem, zva­ni još i...

trostruki-palomar

Sa po­ja­vom Ber­kley Na­no­fila, ko­ja ni­je ni ple­te­ni­ca ni mo­no­fil, u modu je ušao...

dunavske-carolije

Du­nav je ve­li­ka, mo­ćna i "teško" či­tlji­va re­ka, pa pred­sta­vlja iza­zov za sve ri­bo­lov­ce...

brejd-ring

Braid ring čvor ili u­pre­deni pr­sten čvor upo­tre­blja­va se za ve­zi­va­nje udica...

dupli-uni

Ovo je jedan od najjednostavnijih a naj­vi­še ko­ri­šće­nih čvo­rova za spajanje...

bocna-petlja

Bočna petlja je jedan od je­dno­stav­nih čvo­rova za fi­ksi­ranje bo­čnog pre­dve­za...