• Tamiski protfis u prihvatnici
  • Stuka sa jezera Joca
  • Tamiski protfis
  • Mrtvi Karas kod sela Grebenac
  • Balticka stuka4
  • mala
  • Noc na jezeru Celije
  • Mala Petica
  • Štuka sa Joce2
  • Jezero Joca - A. Milanovic
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Mrtvi Karaš kod sela Grebenac; aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Baltička štuka, Vestervik (južna Švedska); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Vojne bašte (Dunav prekoputa Zemuna); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Noc na Jezeru Ćelije; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, sa stativa, god. 2011.
  • Kubici na putu ka kanalu Petica (kod Kovilova); aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Jezero Joca, Aleksandar Milanović; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, polar-filter, god. 2011.

ribolov-novine-broj-675

Sadržaj broja 675

RI­BO­LOV BR. 675 U PRO­DA­JI JE OD PET­KA 24 OKTOBRA, A U NJE­MU IZ­ME­ĐU OSTA­LOG MO­ŽE­TE PRO­ČI­TA­TI:

GRA­BLJI­VI CI­PRI­NI­DI (Dva neo­bič­na va­ra­li­čar­ska ulo­va na Du­na­vu)

NE­PRED­VI­DLJI­VO UŽI­VA­NJE (Re­zi­me let­nje-je­se­nje se­zo­ne lo­va ci­pri­ni­da u do­njem to­ku Ve­li­ke Mo­ra­ve)

DA­LJI­NA, DU­BI­NA, BR­ZI­NA... (Šta sve mo­že uti­ca­ti na uspeh u lo­vu bu­co­va)

PO­SLE 5 DA­NA, 5 ŠA­RA­NA ZA 5 SA­TI (Na­sta­vak ne­ve­ro­vat­ne se­ri­je ulo­va ti­tel­skog ša­ran­dži­je)

SIR, BE­LI LUK I SNOP (Mi­ni-re­por­ta­ža sa Du­na­va kod No­vog Sa­da)

LO­PA­TA­RE PRE­ZI­RU FI­NO­ĆU (Ne­ve­ro­va­tan is­hod dva ok­to­bar­ska iz­la­ska na Du­nav kod Groc­ke)

PAR­ČE GLI­STE UZ TR­SKU (Sa pri­bli­ža­va­njem zi­me me­nja se pri­stup lo­vu ba­bu­ške na ka­na­li­ma)

JE­DAN ŠTAP – MNO­GO MO­GUĆ­NO­STI (Pro­ve­re­no na vo­di: Va­ra­li­ča­rac Last Cast Be­a­stie 862 MH)

RI­BO­LO­VAČ­KO LO­VAČ­KI PRA­ZNIK (33. sa­jam Fe­Ho­Va, Bu­dim­pe­šta, 11-14. fe­bru­ar 2027)

MA­LI ME­DE­NJA­CI ZA VE­LI­KE GR­GE­ČE (Ne­za­bo­rav­no va­ra­li­ča­re­nje kra­jem ok­to­bra na ka­na­lu usred Mal­mea)

ČE­STI UDAR­CI U PRO­PA­DA­NJU (Pr­vi ul­tra­lajt po­ku­ša­ji do­ne­li is­ku­snom smu­đa­ro­šu ve­li­ko uži­va­nje)

PE­CA­NJE ZA SE­ĆA­NJE (Ti­sa kod Arad­ca: Me­mo­ri­jal Bo­go­ljub Ba­to Jo­kić)

PO­VR­ŠIN­CI­MA PRO­TIV VE­TRA I TRA­VE (Za­ni­mljiv je­se­nji lov bran­ci­na na Jon­skom mo­ru u bli­zi­ni Lef­ka­de)

ŠTE­KOM NA DE­BE­LE BA­BU­ŠKE I ŠA­RA­NE (Kup Ja­dran­sko-po­du­nav­skih ze­ma­lja)

NA PLO­VAK ILI IZ RU­KE (Sve što tre­ba da zna­te o lo­vu ci­po­la, jed­ne od naj­po­pu­lar­ni­jih ri­ba Ja­dra­na)

VE­LI­KE VA­RA­LI­CE – VE­LI­KE RI­BE (Pr­vi deo je­se­ni na je­ze­ru Me­đu­vrš­je u zna­ku od­lič­nog ra­da štu­ke)

STAL­NE RU­BRI­KE:

IZ­LA­ZAK I ZA­LA­ZAK SUN­CA, HI­DRO­ME­TE­O­RO­LO­ŠKA I SO­LU­NAR­NA PROG­NO­ZA I VO­DO­STA­NJE

IZ­LOG

ULO­VI KO­JI SE PAM­TE:

IZ­VE­ŠTA­JI SA RI­BO­LOV­NIH TE­RE­NA: Apa­tin, Som­bor, Si­vac, Ku­la, Bač­ka To­po­la, No­vi Sad, Ko­vilj­ski rit, Ti­tel, Ki­kin­da, Ko­vin, To­ma­še­vac, Idvor, Far­ka­ždin, Sa­ku­le, Ba­ran­da, Opo­vo, Sef­ke­rin, Glo­gonj, Pan­če­vo, Pan­če­vač­ki rit, Obre­no­vac, Bo­ljev­ci, Be­o­grad, Sme­de­re­vo, Po­ža­re­vac, Ko­sto­lac, Ve­li­ko Gra­di­šte, Kra­gu­je­vac, Kru­še­vac, Kra­lje­vo, Aran­đe­lo­vac, Do­nje Pod­ri­nje, Ma­li Zvor­nik, Lju­bo­vi­ja, Ba­ji­na Ba­šta, Pri­je­po­lje, Ti­moč­ka i Ne­go­tin­ska kra­ji­na, Niš, Le­sko­vac, Pi­rot, Vla­sin­sko je­ze­ro.

RI­BO­LOV BR. 676 IZ­LA­ZI U PE­TAK 20. NOVEMBRA 2026.

Sva ra­zno­vr­snost fi­de­ri­sa­nja ogle­da se po­seb­no u gru­pi ele­me­na­ta ko­ji slu­že za pra­vlje­nje si­ste­ma, tj. za po­ve­zi­va­nje osnov­ne stru­ne, hra­ni­li­ce i pred­ve­za s udi­com na kra­ju u funk­ci­o­nal­nu ce­li­nu. U ovom na­stav­ku na­šeg se­ri­ja­la o naj­po­pu­lar­ni­joj mo­der­noj va­ri­jan­ti du­bin­skog ri­bo­lo­va do­šli smo, da­kle, do sit­nog pri­bo­ra

Vi­še pu­ta je u ovom felj­to­nu po­mi­nja­no da je u fi­de­ru mno­go to­ga pre­u­ze­to iz dru­gih ri­bo­lov­nih di­sci­pli­na, pre sve­ga plov­ka­re­nja, ša­ran­skog ri­bo­lo­va i kla­sič­nog du­bin­skog pe­ca­nja. Ta ten­den­ci­ja ni­je za­o­bi­šla ni mon­ta­že, tj. nji­ho­ve de­lo­ve od či­jeg pra­vil­nog iz­bo­ra i ko­ri­šće­nja umno­go­me za­vi­si ko­nač­ni re­zul­tat sva­kog na­šeg pe­ca­nja, pa je ve­o­ma va­žno da ih do­bro po­zna­je­mo, tj. da zna­mo nji­ho­ve vr­li­ne, ma­ne i, pre sve­ga, po­lje pri­me­ne. Pa, kre­ni­mo re­dom.

VIR­BLE S KOP­ČOM su je­dan od osnov­nih ele­me­na­ta za iz­ra­du si­ste­ma u mo­der­nom ri­bo­lo­vu s hra­ni­li­com. Mo­gu po­slu­ži­ti za po­ve­zi­va­nje osnov­nog naj­lo­na i hra­ni­li­ce, pred­ve­za ili de­lo­va si­ste­ma umet­nu­tih iz­me­đu nje­ga i pred­ve­za. Iako su pr­ve dve od te tri ulo­ge umno­go­me pre­u­ze­le tzv. fi­der kop­če i br­ze kop­če s vir­blom, kao teh­nič­ki na­pred­ni­je, kla­sič­na vir­bla s kop­čom se i da­lje do­sta ko­ri­sti, iz­me­đu osta­log i za­to što je jef­ti­ni­je (a ne­ki­ma i lak­še do­stup­no) re­še­nje. Na­rav­no, osim fi­zič­kog po­ve­zi­va­nja de­lo­va mon­ta­že, va­žna ulo­ga vir­bli je i spre­ča­va­nje (od­no­sno sma­nji­va­nje) uvr­ta­nja stru­ne, pa ti­me i nje­nog mr­še­nja i ošte­će­nja. Naj­če­šće se u fi­der ri­bo­lo­vu upo­tre­blja­va­ju vr­ti­li­ce stan­dard­nih ve­li­či­na od 12 do 16.

VIR­BLE BEZ KOP­ČE uglav­nom se ko­ri­ste za po­ve­zi­va­nje pred­ve­za sa osnov­nim naj­lo­nom, ka­ko u »kla­sič­nom« fi­der pe­ca­nju na ka­ve­zne i nji­ma slič­ne hra­ni­li­ce, ta­ko i u me­tod-fi­de­ru. Ovaj deo si­ste­ma (kao i vir­ble s kop­čom) slu­ži i za po­ve­zi­va­nje osnov­nog naj­lo­na sa pred­ve­zom i za nje­go­vo spa­ja­nje s dru­gim ele­men­ti­ma mon­ta­že. No­vi­ja re­še­nja, ko­ja po­ti­sku­ju vir­blu sa kop­čom, ni­su se od­ra­zi­la na upo­tre­bu vr­ti­li­ce bez kop­če, ko­ja je i da­lje ne­za­men­lji­va za gru­blje va­ri­jan­te fi­de­ra. Upo­tre­blja­va se u ši­ro­kom spek­tru ve­li­či­na, od 8 do 24.

GU­ME­NI STO­PE­RI raz­li­či­tih ve­li­či­na na si­ste­mu slu­že da za­u­sta­ve (»sto­pi­ra­ju«) hra­ni­li­cu, tj. da ogra­ni­če nje­no kre­ta­nje po naj­lo­nu kod »in­lajn si­ste­ma« (kod ko­jih stru­na pro­la­zi kroz cev­či­cu umet­nu­tu u te­lo... (-Ceo tekst mo­že­te pro­či­ta­ti u Ri­bo­lo­vu br 608-)

 

 


dupli-san-dijego

Je­dan od du­pli­ra­nih čvo­rova je i udvo­stru­čeni San Di­je­go džem, zva­ni još i...

trostruki-palomar

Sa po­ja­vom Ber­kley Na­no­fila, ko­ja ni­je ni ple­te­ni­ca ni mo­no­fil, u modu je ušao...

dunavske-carolije

Du­nav je ve­li­ka, mo­ćna i "teško" či­tlji­va re­ka, pa pred­sta­vlja iza­zov za sve ri­bo­lov­ce...

brejd-ring

Braid ring čvor ili u­pre­deni pr­sten čvor upo­tre­blja­va se za ve­zi­va­nje udica...

dupli-uni

Ovo je jedan od najjednostavnijih a naj­vi­še ko­ri­šće­nih čvo­rova za spajanje...

bocna-petlja

Bočna petlja je jedan od je­dno­stav­nih čvo­rova za fi­ksi­ranje bo­čnog pre­dve­za...