• Tamiski protfis u prihvatnici
  • Stuka sa jezera Joca
  • Tamiski protfis
  • Mrtvi Karas kod sela Grebenac
  • Balticka stuka4
  • mala
  • Noc na jezeru Celije
  • Mala Petica
  • Štuka sa Joce2
  • Jezero Joca - A. Milanovic
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Mrtvi Karaš kod sela Grebenac; aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Baltička štuka, Vestervik (južna Švedska); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Vojne bašte (Dunav prekoputa Zemuna); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Noc na Jezeru Ćelije; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, sa stativa, god. 2011.
  • Kubici na putu ka kanalu Petica (kod Kovilova); aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Jezero Joca, Aleksandar Milanović; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, polar-filter, god. 2011.

ribolov-novine-broj-662

Sadržaj broja 662

RI­BO­LOV BR. 662 U PRO­DA­JI JE OD PET­KA 8. MAJA, A U NJE­MU IZ­ME­ĐU OSTA­LOG MO­ŽE­TE PRO­ČI­TA­TI:

SMRT POD­VOD­NOJ AR­MA­TU­RI! (O ne­ga­tiv­nom uti­ca­ju mo­der­nog pri­bo­ra na ri­bo­lov i ži­vot­nu sre­di­nu)

NI­JE HTE­LA PA PRO­JE­LA (Od­lič­no fi­de­ri­sa­nje du­nav­ske ba­bu­ške na ču­ve­nom te­re­nu bli­zu Go­lup­ca)

TRE­ĆA PA­STRM­KA ZA BU­COV­DŽI­JE (Na­sta­vak neo­bič­ne se­ri­je kod Go­lu­ip­ca)

MRE­NI­CE ŠLJI­VA­RI I BA­BU­ŠKE (Kla­sič­no pro­leć­no pe­ca­nje na Ju­žnoj Mo­ra­vi to­kom mre­sta ve­ći­ne vr­sta be­le ri­be)

MR­TAV KA­NAL PRE­PUN RI­BE! (Hra­nje­nje me­sta se ne­pla­ni­ra­no pre­tvo­ri­lo u vr­hun­sko pe­ca­nje)

CIK­CAK VO­ŽNJA IZ­ME­ĐU PA­NJE­VA (Ba­bu­ška le­po pro­ra­di­la na ma­le pop-apo­ve u pli­ća­ci­ma De­li­blat­skog je­ze­ra)

U DU­BI­NI A IZ­NAD DNA (Mi­ni re­por­ta­ža iz Đer­da­pa)

KAD ARO­MA OD­BI­JA (Da li pu­ša­či ima­ju ma­nje iz­gle­de za uspeh u ri­bo­lo­vu ne­go ne­pu­ša­či)

CR­VE­NI CR­VI U VE­ĆOJ DU­BI­NI (Us­pe­šan pro­leć­ni lov plo­ti­ce u zah­tev­nim uslo­vi­ma)

5 ZA­BA­ČA­JA – 4 KA­PI­TAL­CA! (I to se do­ga­đa: Ko­lu­ba­ra uz­vod­no od La­za­rev­ca)

TE­ŠKIM LEP­TI­RI­MA PRO­TIV JA­KOG VE­TRA (Neo­če­ki­va­no us­pe­šan lov štu­ke na va­ra­li­cu i ke­de­ra na šljun­ka­ri kraj Dri­ne)

PRO­LEĆ­NA ME­ŠA­VI­NA (I mi­nu­log apri­la uobi­ča­je­no ra­zno­vr­sni ulo­vi va­ra­li­ča­ra na Ta­mi­šu)

JE­DAN ZA SVE! (Pred­sta­vlja­mo naj­ja­či štap iz Grap­hi­te Cast se­ri­je rob­ne mar­ke Last Cast)

BUĆ­KA ZA CI­PRI­NI­DE (Jed­no­stav­na a efi­ka­sna tak­ti­ka za pri­vla­če­nje i ak­ti­vi­ra­nje ri­be na ko­mer­ci­jal­nim re­vi­ri­ma)

SKO­RO PA ISTO (Ja­dran­ske ri­blje vr­ste ko­je če­sto zbu­nju­ju i znal­ce – I deo)

VER­TI­KA­LA RI­BU DA­LA (Lep po­če­tak smu­đa­ro­ške se­zo­ne na Du­na­vu u No­vom Sa­du)

STAL­NE RU­BRI­KE

IZ­LA­ZAK I ZA­LA­ZAK SUN­CA, SO­LU­NAR­NA PROG­NO­ZA I VO­DO­STA­NJE/p>

ULO­VI KO­JI SE PAM­TE: Ša­ran­dži­je na ko­ti 247!; Či­ni­lo se da je ma­li; Sam svoj maj­stor; Pr­vo­maj­ski tro­fej

IZ­LOG

USPO­ME­NE SA PE­CA­NJA: Ka­nal­ski smu­đe­vi

I TO SE DO­GA­ĐA: Ne­zva­ni go­sti

IZ­VE­ŠTA­JI SA RI­BO­LOV­NIH TE­RE­NA: Apa­tin, Som­bor, Si­vac, Ku­la, Bač­ka To­po­la, No­vi Sad, Ko­vilj­ski rit, Ti­tel, Ki­kin­da, Ko­vin, To­ma­še­vac, Idvor, Far­ka­ždin, Sa­ku­le, Ba­ran­da, Opo­vo, Sef­ke­rin, Glo­gonj, Pan­če­vo, Pan­če­vač­ki rit, Obre­no­vac, Bo­ljev­ci, Be­o­grad, Sme­de­re­vo, Po­ža­re­vac, Ko­sto­lac, Ve­li­ko Gra­di­šte, Kra­gu­je­vac, Kru­še­vac, Kra­lje­vo, Aran­đe­lo­vac, Do­nje Pod­ri­nje, Ma­li Zvor­nik, Lju­bo­vi­ja, Ba­ji­na Ba­šta, Pri­je­po­lje, Ti­moč­ka i Ne­go­tin­ska kra­ji­na, Niš, Le­sko­vac, Pi­rot, Vla­sin­sko je­ze­ro.

RI­BO­LOV BR. 663 IZ­LA­ZI U PE­TAK 22. MAJA 2026.

De­lo­vi sal­mo­nid­nih vo­da na ko­ji­ma je ri­bo­lov do­zvo­ljen sa­mo kla­sič­nim mu­ši­ča­re­njem tre­ba­lo je da po­slu­že po­pra­vlja­nju broj­no­sti po­toč­ne pa­strm­ke kod nas i po­ve­ća­nju nje­ne pro­seč­ne ve­li­či­ne. Da li se u prak­si de­ša­va baš to ili ne­što pot­pu­no dru­ga­či­je?

Evo me na Cr­ni­ci. S na­me­rom do­đoh u ovaj pri­rod­ni raj, a da li i ri­bo­lo­vač­ki... hm, o to­me će bi­ti re­či u na­stav­ku ovog tek­sta u kom ću iz­ne­ti svo­je mi­šlje­nje o te­mi mu­ši­čar­skih re­vi­ra u Sr­bi­ji. Da ne bu­de ni naj­ma­njeg ne­spo­ra­zu­ma, za me­ne su stva­ri po tom pi­ta­nju ja­sne, tj. sma­tram da uop­šte ne funk­ci­o­ni­šu ona­ko ka­ko je za­mi­šlje­no i da mu­ši­čar­ski re­vi­ri ne da ni­su re­ši­li pro­blem zbog kog se for­mi­ra­ju (za­šti­te sal­mo­nid­nih vr­sta ri­ba) ne­go ga po­ve­ća­va­ju.

ZA­KO­NOM O ZA­ŠTI­TI I ODR­ŽI­VOM ko­ri­šće­nju ri­bljeg fon­da još 2009. go­di­ne ko­ri­sni­ci­ma ri­bar­skih pod­ruč­ja da­ta je mo­guć­nost da i za vo­de ko­je ni­su u sa­sta­vu za­šti­će­nih pod­ruč­ja tra­že iz­dva­ja­nje iz ri­bar­skog pod­ruč­ja, te da za pe­ca­nje na nji­ma, po spe­ci­fič­nom re­ži­mu ko­ji sa­mi od­re­de (a re­sor­no mi­ni­star­stvo odo­bri), na­pla­ću­ju do­dat­ne do­zvo­le. Po­čet­no re­še­nje je po­sle iz­ve­snog vre­me­na pro­me­nje­no u tom smi­slu da po ovom osno­vu iz RP iz­u­ze­te mo­gu bi­ti sa­mo vo­de (tj. nji­ho­vi de­lo­vi) na­sta­nje­ne autoh­to­nim vr­sta­ma ri­ba, što je prak­tič­no ogra­ni­či­lo iz­dva­ja­nje na pa­strm­ske vo­do­to­ke, jer je­di­no tu ne­ma aloh­to­nih vr­sta, ali je ko­ri­sni­ci­ma osta­vlje­na i mo­guć­nost da u okvi­ru za­šti­će­nih pod­ruč­ja na ne­kim de­lo­vi­ma vo­da ili ce­lim vo­da­ma pro­gla­se re­vi­re sa po­seb­nim re­ži­mom ri­bo­lo­va.

SA­SVIM JE JA­SNO DA NE­MA SPO­RA ni oko to­ga da atrak­tiv­ne vo­de po­sto­je ni­ti oko to­ga da su ko­ri­sni­ci uvek za­in­te­re­so­va­ni za mo­guć­nost da po tom osno­vu ostva­re do­dat­ni pri­hod, ali po­u­zda­no znam da ni­sam je­di­ni ov­da­šnji ri­bo­lo­vac ko­ji mi­sli da je pro­ble­ma­tič­no to što se na pa­strm­kom na­sta­nje­nim te­ku­ći­ca­ma u re­vi­ri­ma prak­tič­no bez iz­u­zet­ka do­zvo­lja­va ri­bo­lov sa­mo kla­sič­nim mu­ši­čar­skim pri­stu­pom i pri­bo­rom. Na­rav­no, na ovo će mno­gi za­go­vor­ni­ci ta­kvog re­še­nja od­go­vo­ri­ti da je i u mno­gim dru­gim ze­mlja­ma na ne­kim pa­strm­skim vo­da­ma je­di­ni do­zvo­ljen na­čin ri­bo­lo­va mu­ši­ča­re­nje, ali će ve­ći­na njih sve­sno ig­no­ri­sa­ti či­nje­ni­cu da ima i ze­ma­lja u ko­ji­ma je na sal­mo­nid­nim ri­ba­ma ve­o­ma bo­ga­tim vo­da­ma do­zvo­lje­no i mu­ši­ča­re­nje i va­ra­li­ča­re­nje, a ima i onih u ko­ji­ma se pa­strm­ka mo­že udi­com za usta pe­ca­ti i na pri­rod­ni ma­mac (na­rav­no, uz po­što­va­nje do­zvo­lje­nog vre­me­na za ri­bo­lov, te even­tu­al­ne mi­ni­mal­ne me­re i dnev­ne ko­li­či­ne ulo­va – uko­li­ko je od­no­še­nje ri­be do­zvo­lje­no). Kra­će re­če­no, po ovom pi­ta­nju sma­tram ne­u­me­snim stal­no se­lek­tiv­no po­zi­va­nje na one pri­me­re iz ino­stran­stva ko­ji idu u ko­rist onom ko se na njih po­zi­va a ig­no­ri­sa­nje svih dru­ga­či­jih. Ako je za­jed­nič­ki in­te­res mu­ši­ča­ra i va­ra­li­ča­ra ko­ji vo­le lov pa­strm­ke odr­ža­nje i una­pre­đe­nje ri­bljeg fon­da te vr­ste i vo­da u ko­ji­ma ona ži­vi, on­da ve­ru­jem da sa­mo za­jed­nič­kim sna­ga­ma i na­po­rom i mo­že­mo uči­ni­ti ne­što kon­kret­no da se sta­nje ko­je ni­je sjaj­no po­pra­vi i da se iz­beg­ne sve du­blje to­nje­nje u pro­blem iz kog će bi­ti sve te­že iz­vu­ći se što du­že bu­de­mo od­bi­ja­li da se s njim su­o­či­mo!

DA ME KO­LE­GE MU­ŠI­ČA­RI ne bi po­gre­šno shva­ti­li, iako sto­jim iza to­ga da su pre­vi­še re­ka »uze­li za se­be«, prav­da­ju­ći to pri­čom o po­seb­no­sti nji­ho­ve teh­ni­ke u od­no­su na osta­le (ko­ja po mom uve­re­nju ne po­sto­ji), ne vi­dim di­rek­tan pro­blem u nji­ma, bu­du­ći da mu­ši­čar­skih re­vi­ra ne bi bi­lo da u to­me ni­su ne­ki in­te­res vi­de­li ko­ri­sni­ci vo­da. I tu le­ži srž pro­ble­ma, ko­ji je ne­ki ko­le­ga na jed­nom mu­ši­čar­skom fo­ru­mu od­lič­no de­fi­ni­sao sta­vom da je va­ra­li­ča­ri­ma i mu­ši­ča­ri­ma pod­met­nu­to me­đu­sob­no okri­vlja­va­nje za sta­nje ri­bljeg fon­da na sal­mo­nid­nim vo­da­ma, za šta su is­klju­či­vo od­go­vor­nu ko­ri­sni­ci RP!

Za­ko­nom je, na­i­me, tač­no de­fi­ni­sa­no ko­ja su pra­va i oba­ve­ze ko­ri­sni­ka ka­da su re­vi­ri u pi­ta­nju – od po­sta­vlja­nja ta­bli sa oba­ve­šte­njem da se ri­bo­lo­vac na­la­zi na pod­ruč­ju re­vi­ra, ko­je mo­ra­ju bi­ti na oba kra­ja de­la re­ke na po­seb­nom re­ži­mu, pre­ko re­dov­ne kon­tro­le ri­bo­lo­va i dru­gih ak­tiv­no­sti, do do­no­še­nja i spro­vo­đe­nja osta­lih me­ra za­šti­te ri­bljeg fon­da, ko­je mo­gu (a ne mo­ra­ju) uklju­či­va­ti i po­ri­blja­va­nje. Me­đu­tim, na mno­gim re­vi­ri­ma ni­je se od­ma­klo od po­sta­vlja­nja ta­bli na ula­zu i iz­la­zu!

I ZA­TO, KA­DA ODE­TE NA NE­KI od mu­ši­čar­skih re­vi­ra, la­ko vam se mo­že de­si­ti da ne sret­ne­te ri­bo­ču­va­ra, ali će­te za­to vr­lo ve­ro­vat­no na­i­ći na 10 plov­ka­ro­ša, pet va­ra­li­ča­ra i jed­nog ili ni­jed­nog mu­ši­ča­ra. I ma­da znam ko­li­ko ge­ne­ra­li­za­ci­je mo­gu da bu­du opa­sne, ne mo­gu da ne pri­me­tim da mo­ja is­ku­stva go­vo­re da kod ve­ći­ne... (-Ceo tekst mo­že­te pro­či­ta­ti u Ri­bo­lo­vu br. 590-)

 

 


dupli-san-dijego

Je­dan od du­pli­ra­nih čvo­rova je i udvo­stru­čeni San Di­je­go džem, zva­ni još i...

trostruki-palomar

Sa po­ja­vom Ber­kley Na­no­fila, ko­ja ni­je ni ple­te­ni­ca ni mo­no­fil, u modu je ušao...

dunavske-carolije

Du­nav je ve­li­ka, mo­ćna i "teško" či­tlji­va re­ka, pa pred­sta­vlja iza­zov za sve ri­bo­lov­ce...

brejd-ring

Braid ring čvor ili u­pre­deni pr­sten čvor upo­tre­blja­va se za ve­zi­va­nje udica...

dupli-uni

Ovo je jedan od najjednostavnijih a naj­vi­še ko­ri­šće­nih čvo­rova za spajanje...

bocna-petlja

Bočna petlja je jedan od je­dno­stav­nih čvo­rova za fi­ksi­ranje bo­čnog pre­dve­za...