• Tamiski protfis u prihvatnici
  • Stuka sa jezera Joca
  • Tamiski protfis
  • Mrtvi Karas kod sela Grebenac
  • Balticka stuka4
  • mala
  • Noc na jezeru Celije
  • Mala Petica
  • Štuka sa Joce2
  • Jezero Joca - A. Milanovic
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Mrtvi Karaš kod sela Grebenac; aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Baltička štuka, Vestervik (južna Švedska); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Vojne bašte (Dunav prekoputa Zemuna); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Noc na Jezeru Ćelije; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, sa stativa, god. 2011.
  • Kubici na putu ka kanalu Petica (kod Kovilova); aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Jezero Joca, Aleksandar Milanović; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, polar-filter, god. 2011.

ribolov-novine-broj-662

Sadržaj broja 662

RI­BO­LOV BR. 662 U PRO­DA­JI JE OD PET­KA 8. MAJA, A U NJE­MU IZ­ME­ĐU OSTA­LOG MO­ŽE­TE PRO­ČI­TA­TI:

SMRT POD­VOD­NOJ AR­MA­TU­RI! (O ne­ga­tiv­nom uti­ca­ju mo­der­nog pri­bo­ra na ri­bo­lov i ži­vot­nu sre­di­nu)

NI­JE HTE­LA PA PRO­JE­LA (Od­lič­no fi­de­ri­sa­nje du­nav­ske ba­bu­ške na ču­ve­nom te­re­nu bli­zu Go­lup­ca)

TRE­ĆA PA­STRM­KA ZA BU­COV­DŽI­JE (Na­sta­vak neo­bič­ne se­ri­je kod Go­lu­ip­ca)

MRE­NI­CE ŠLJI­VA­RI I BA­BU­ŠKE (Kla­sič­no pro­leć­no pe­ca­nje na Ju­žnoj Mo­ra­vi to­kom mre­sta ve­ći­ne vr­sta be­le ri­be)

MR­TAV KA­NAL PRE­PUN RI­BE! (Hra­nje­nje me­sta se ne­pla­ni­ra­no pre­tvo­ri­lo u vr­hun­sko pe­ca­nje)

CIK­CAK VO­ŽNJA IZ­ME­ĐU PA­NJE­VA (Ba­bu­ška le­po pro­ra­di­la na ma­le pop-apo­ve u pli­ća­ci­ma De­li­blat­skog je­ze­ra)

U DU­BI­NI A IZ­NAD DNA (Mi­ni re­por­ta­ža iz Đer­da­pa)

KAD ARO­MA OD­BI­JA (Da li pu­ša­či ima­ju ma­nje iz­gle­de za uspeh u ri­bo­lo­vu ne­go ne­pu­ša­či)

CR­VE­NI CR­VI U VE­ĆOJ DU­BI­NI (Us­pe­šan pro­leć­ni lov plo­ti­ce u zah­tev­nim uslo­vi­ma)

5 ZA­BA­ČA­JA – 4 KA­PI­TAL­CA! (I to se do­ga­đa: Ko­lu­ba­ra uz­vod­no od La­za­rev­ca)

TE­ŠKIM LEP­TI­RI­MA PRO­TIV JA­KOG VE­TRA (Neo­če­ki­va­no us­pe­šan lov štu­ke na va­ra­li­cu i ke­de­ra na šljun­ka­ri kraj Dri­ne)

PRO­LEĆ­NA ME­ŠA­VI­NA (I mi­nu­log apri­la uobi­ča­je­no ra­zno­vr­sni ulo­vi va­ra­li­ča­ra na Ta­mi­šu)

JE­DAN ZA SVE! (Pred­sta­vlja­mo naj­ja­či štap iz Grap­hi­te Cast se­ri­je rob­ne mar­ke Last Cast)

BUĆ­KA ZA CI­PRI­NI­DE (Jed­no­stav­na a efi­ka­sna tak­ti­ka za pri­vla­če­nje i ak­ti­vi­ra­nje ri­be na ko­mer­ci­jal­nim re­vi­ri­ma)

SKO­RO PA ISTO (Ja­dran­ske ri­blje vr­ste ko­je če­sto zbu­nju­ju i znal­ce – I deo)

VER­TI­KA­LA RI­BU DA­LA (Lep po­če­tak smu­đa­ro­ške se­zo­ne na Du­na­vu u No­vom Sa­du)

STAL­NE RU­BRI­KE

IZ­LA­ZAK I ZA­LA­ZAK SUN­CA, SO­LU­NAR­NA PROG­NO­ZA I VO­DO­STA­NJE/p>

ULO­VI KO­JI SE PAM­TE: Ša­ran­dži­je na ko­ti 247!; Či­ni­lo se da je ma­li; Sam svoj maj­stor; Pr­vo­maj­ski tro­fej

IZ­LOG

USPO­ME­NE SA PE­CA­NJA: Ka­nal­ski smu­đe­vi

I TO SE DO­GA­ĐA: Ne­zva­ni go­sti

IZ­VE­ŠTA­JI SA RI­BO­LOV­NIH TE­RE­NA: Apa­tin, Som­bor, Si­vac, Ku­la, Bač­ka To­po­la, No­vi Sad, Ko­vilj­ski rit, Ti­tel, Ki­kin­da, Ko­vin, To­ma­še­vac, Idvor, Far­ka­ždin, Sa­ku­le, Ba­ran­da, Opo­vo, Sef­ke­rin, Glo­gonj, Pan­če­vo, Pan­če­vač­ki rit, Obre­no­vac, Bo­ljev­ci, Be­o­grad, Sme­de­re­vo, Po­ža­re­vac, Ko­sto­lac, Ve­li­ko Gra­di­šte, Kra­gu­je­vac, Kru­še­vac, Kra­lje­vo, Aran­đe­lo­vac, Do­nje Pod­ri­nje, Ma­li Zvor­nik, Lju­bo­vi­ja, Ba­ji­na Ba­šta, Pri­je­po­lje, Ti­moč­ka i Ne­go­tin­ska kra­ji­na, Niš, Le­sko­vac, Pi­rot, Vla­sin­sko je­ze­ro.

RI­BO­LOV BR. 663 IZ­LA­ZI U PE­TAK 22. MAJA 2026.

Ri­bo­lo­vač­ki pri­bor, pri­ma­ma i mam­ci ne­pre­kid­no se raz­vi­ja­ju a nji­ho­va po­nu­da ra­ste iz go­di­ne u go­di­nu i ve­ći­na nas za­do­volj­stvo na­la­zi i u is­pro­ba­va­nju no­vih pro­iz­vo­da baš kao i u od­la­sci­ma na no­ve te­re­ne i pe­ca­nju na no­ve na­či­ne. Ali ima i si­tu­a­ci­ja u ko­ji­ma naj­kla­sič­ni­ji mo­gu­ći pri­stup da­je fan­ta­stič­ne re­zul­ta­te

Na ba­ra­ma na ko­ji­ma pe­cam ve­li­ke ba­bu­ške vo­de­na ve­ge­ta­ci­ja još u pr­voj po­lo­vi­ni pro­le­ća to­li­ko na­bu­ja da pri­ma­mu i mam­ce mo­ram da pla­si­ram u ru­pe u tra­vi ko­je su če­sto čak i ma­njeg preč­ni­ka od me­tra, a ka­ko je du­bi­na po pra­vi­lu ne­što ve­ća od to­ga, si­ste­me sa fik­snim plov­kom je mal­te­ne ne­mo­gu­će ko­ri­sti­ti, te su po­treb­ni kli­ze­ći, pri če­mu su se naj­bo­lje po­ka­za­li oni ve­gler ti­pa (tj. sa ka­če­njem sa­mo u jed­noj tač­ki, na do­njem kra­ju).

Iako pre­ko 20 go­di­na ta­ko pe­cam ba­bu­šku, pred sva­ku se­zo­nu do sa­da imao sam di­le­me oko iz­bo­ra ve­gle­ra jer ni­sam u pro­da­ji ni­ka­da na­šao onaj ko­ji bi u sva­kom po­gle­du bio baš ona­kav ka­kav bih ja že­leo – ne pre­vi­še upa­dljiv (tj. ta­kav da u bi­stroj vo­di de­lu­je što pri­rod­ni­je i da što ma­nje upa­da ri­bi u oči), neo­te­žan (ka­ko bi mo­je ote­ža­nje po­sta­vlje­no bli­zu udi­ce spu­sti­lo ma­mac do dna pre ne­go što ga se do­ko­pa sit­na ri­ba ko­ja or­di­ni­ra pri po­vr­ši­ni) i iz­du­že­nog ob­li­ka (tj. bez te­la), ka­kav mi se naj­bo­lje po­ka­zao i ko­ji se sma­tra naj­bo­ljim za pe­ca­nje na sta­ja­ći­ca­ma.

DO­SKO­RA SAM KO­RI­STIO se­rij­ski pra­vlje­ne ve­gle­re od pro­vid­ne pla­sti­ke, na­lik slam­ka­ma za sok, ko­ji­ma je na go­r­nji kraj do­da­ta dre­ča­vo obo­je­na an­te­na, a on­da sam se su­sreo sa ve­gle­ri­ma ko­je od tr­ske pra­vi moj ko­le­ga po šta­pu i du­go­go­di­šnji sa­rad­nik Ri­bo­lo­va, vr­sni plov­ka­roš i fi­de­raš Mi­lan Ob­ra­do­vić Ka­laj. Na pr­vi po­gled su mi se do­pa­li, pa sam na­ba­vio dva­de­se­tak ko­ma­da, i na­kon što sam ne­ko­li­ko ne­de­lja in­ten­ziv­no pe­cao na njih mo­gu bez pre­te­ri­va­nja re­ći da sam odu­še­vljen i da sam u nji­ma na­šao sve ono što sam od plov­ka ova­kvog ti­pa tra­žio, tj. o če­mu sam ma­štao. 

Ka­la­je­vi ve­gle­ri su iz­u­zet­no le­pi i pot­pu­no ruč­no na­pra­vlje­ni, uz bri­gu o baš sva­kom de­ta­lju. Što je još va­žni­je, iz­u­zet­no su ose­tlji­vi, tj. re­gi­stru­ju i naj­ma­nje po­me­ra­nje mam­ca i si­ste­ma. Za­ba­cu­ju se pre­ci­zno i za­hva­lju­ju­ći iz­du­že­nom ob­li­ku vr­lo su aero­di­na­mič­ni, ta­ko da ih je u slu­ča­ju po­tre­be mo­gu­će pla­si­ra­ti i na ve­će da­lji­ne od onih na ko­ji­ma ja na ba­ri tra­žim ba­bu­ške, a to je de­se­tak me­ta­ra. Sve u sve­mu, u svo­je ve­gle­re (i dru­ge plov­ke), ko­ji ko­šta­ju ot­pri­li­ke du­plo ma­nje od se­rij­ski i ma­šin­ski pra­vlje­nih plo­va­ka svet­skih pro­iz­vo­đa­ča, Ka­laj je ugra­dio ne sa­mo ve­li­ki trud već i svo­je du­go­go­di­šnje is­ku­stvo u pe­ca­nju ba­bu­ške, de­ve­ri­ke i dru­gih ci­pri­ni­da, ta­ko da dok god bu­dem mo­gao da na­ba­vim ove nje­go­ve ru­ko­tvo­ri­ne dru­ge plov­ke tog ti­pa ne mo­ram da tra­žim; na­dam se pak da će va­ma go­re iz­ne­to po­mo­ći da oda­be­re­te od­go­va­ra­ju­ći plo­vak za se­be, jer Mi­lan ra­di ruč­no i ne­ma pro­iz­vod­ne ka­pa­ci­te­te ni­ti am­bi­ci­je da osva­ja iole ve­će tr­ži­šte.

KAO MA­MAC ZA BA­BU­ŠKU u apri­lu i ma­ju sko­ro is­klju­či­vo ko­ri­stim ku­pov­ni ku­ku­ruz še­će­rac na­me­njen za ljud­sku is­hra­nu. Ka­ko su u ovom pe­ri­o­du ak­tiv­ne i sit­na bo­dor­ka i de­ve­ri­ka, bi­ram ve­ća zr­na, jer na taj na­čin ko­li­ko-to­li­ko se­lek­tu­jem ri­bu, tj. eli­mi­ni­šem naj­sit­ni­je je­din­ke po­me­nu­tih vr­sta i ta­ko po­ve­ća­vam šan­se da do mog mam­ca naj­pre do­đe ne­ka ve­li­ka ba­r­ska ba­bu­ška. Na to ko je pro­iz­vo­đač še­ćer­ca ko­ji ku­pim za ma­mac ne obra­ćam odav­no ni­ka­kvu pa­žnju, kao ni na to da li je iz za­mr­zi­va­ča ili je kon­zer­vi­ran u vo­di, jer sam sva­šta is­pro­bao i uve­rio se da ni­ka­kve raz­li­ke ne­ma. Va­žno je sa­mo da se zr­na do­bro od­le­de, ako je ku­ku­ruz bio u za­mr­zi­va­ču, te da ih pra­vil­no na­ti­če­mo na udi­cu – ja še­će­rac po­sta­vljam ta­ko da joj vrh ma­lo iz­vi­ri kroz go­r­nji kraj (vi­di sli­ku).

I ZA PRI­HRA­NU SAM DU­GO upo­tre­blja­vao sa­mo še­će­rac, ali sam ga u po­sled­njih ne­ko­li­ko iz­la­za­ka sa uspe­hom kom­bi­no­vao sa ku­pov­nim »spod-mik­so­vi­ma« (tj. za pri­ma­mlji­va­nje ci­pri­ni­da... (-Ceo tekst mo­že­te pro­či­ta­ti u Ri­bo­lo­vu br 585-)

 

 


dupli-san-dijego

Je­dan od du­pli­ra­nih čvo­rova je i udvo­stru­čeni San Di­je­go džem, zva­ni još i...

trostruki-palomar

Sa po­ja­vom Ber­kley Na­no­fila, ko­ja ni­je ni ple­te­ni­ca ni mo­no­fil, u modu je ušao...

dunavske-carolije

Du­nav je ve­li­ka, mo­ćna i "teško" či­tlji­va re­ka, pa pred­sta­vlja iza­zov za sve ri­bo­lov­ce...

brejd-ring

Braid ring čvor ili u­pre­deni pr­sten čvor upo­tre­blja­va se za ve­zi­va­nje udica...

dupli-uni

Ovo je jedan od najjednostavnijih a naj­vi­še ko­ri­šće­nih čvo­rova za spajanje...

bocna-petlja

Bočna petlja je jedan od je­dno­stav­nih čvo­rova za fi­ksi­ranje bo­čnog pre­dve­za...