• Tamiski protfis u prihvatnici
  • Stuka sa jezera Joca
  • Tamiski protfis
  • Mrtvi Karas kod sela Grebenac
  • Balticka stuka4
  • mala
  • Noc na jezeru Celije
  • Mala Petica
  • Štuka sa Joce2
  • Jezero Joca - A. Milanovic
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Mrtvi Karaš kod sela Grebenac; aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Baltička štuka, Vestervik (južna Švedska); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Vojne bašte (Dunav prekoputa Zemuna); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Noc na Jezeru Ćelije; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, sa stativa, god. 2011.
  • Kubici na putu ka kanalu Petica (kod Kovilova); aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Jezero Joca, Aleksandar Milanović; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, polar-filter, god. 2011.

ribolov-novine-broj-662

Sadržaj broja 662

RI­BO­LOV BR. 662 U PRO­DA­JI JE OD PET­KA 8. MAJA, A U NJE­MU IZ­ME­ĐU OSTA­LOG MO­ŽE­TE PRO­ČI­TA­TI:

SMRT POD­VOD­NOJ AR­MA­TU­RI! (O ne­ga­tiv­nom uti­ca­ju mo­der­nog pri­bo­ra na ri­bo­lov i ži­vot­nu sre­di­nu)

NI­JE HTE­LA PA PRO­JE­LA (Od­lič­no fi­de­ri­sa­nje du­nav­ske ba­bu­ške na ču­ve­nom te­re­nu bli­zu Go­lup­ca)

TRE­ĆA PA­STRM­KA ZA BU­COV­DŽI­JE (Na­sta­vak neo­bič­ne se­ri­je kod Go­lu­ip­ca)

MRE­NI­CE ŠLJI­VA­RI I BA­BU­ŠKE (Kla­sič­no pro­leć­no pe­ca­nje na Ju­žnoj Mo­ra­vi to­kom mre­sta ve­ći­ne vr­sta be­le ri­be)

MR­TAV KA­NAL PRE­PUN RI­BE! (Hra­nje­nje me­sta se ne­pla­ni­ra­no pre­tvo­ri­lo u vr­hun­sko pe­ca­nje)

CIK­CAK VO­ŽNJA IZ­ME­ĐU PA­NJE­VA (Ba­bu­ška le­po pro­ra­di­la na ma­le pop-apo­ve u pli­ća­ci­ma De­li­blat­skog je­ze­ra)

U DU­BI­NI A IZ­NAD DNA (Mi­ni re­por­ta­ža iz Đer­da­pa)

KAD ARO­MA OD­BI­JA (Da li pu­ša­či ima­ju ma­nje iz­gle­de za uspeh u ri­bo­lo­vu ne­go ne­pu­ša­či)

CR­VE­NI CR­VI U VE­ĆOJ DU­BI­NI (Us­pe­šan pro­leć­ni lov plo­ti­ce u zah­tev­nim uslo­vi­ma)

5 ZA­BA­ČA­JA – 4 KA­PI­TAL­CA! (I to se do­ga­đa: Ko­lu­ba­ra uz­vod­no od La­za­rev­ca)

TE­ŠKIM LEP­TI­RI­MA PRO­TIV JA­KOG VE­TRA (Neo­če­ki­va­no us­pe­šan lov štu­ke na va­ra­li­cu i ke­de­ra na šljun­ka­ri kraj Dri­ne)

PRO­LEĆ­NA ME­ŠA­VI­NA (I mi­nu­log apri­la uobi­ča­je­no ra­zno­vr­sni ulo­vi va­ra­li­ča­ra na Ta­mi­šu)

JE­DAN ZA SVE! (Pred­sta­vlja­mo naj­ja­či štap iz Grap­hi­te Cast se­ri­je rob­ne mar­ke Last Cast)

BUĆ­KA ZA CI­PRI­NI­DE (Jed­no­stav­na a efi­ka­sna tak­ti­ka za pri­vla­če­nje i ak­ti­vi­ra­nje ri­be na ko­mer­ci­jal­nim re­vi­ri­ma)

SKO­RO PA ISTO (Ja­dran­ske ri­blje vr­ste ko­je če­sto zbu­nju­ju i znal­ce – I deo)

VER­TI­KA­LA RI­BU DA­LA (Lep po­če­tak smu­đa­ro­ške se­zo­ne na Du­na­vu u No­vom Sa­du)

STAL­NE RU­BRI­KE

IZ­LA­ZAK I ZA­LA­ZAK SUN­CA, SO­LU­NAR­NA PROG­NO­ZA I VO­DO­STA­NJE/p>

ULO­VI KO­JI SE PAM­TE: Ša­ran­dži­je na ko­ti 247!; Či­ni­lo se da je ma­li; Sam svoj maj­stor; Pr­vo­maj­ski tro­fej

IZ­LOG

USPO­ME­NE SA PE­CA­NJA: Ka­nal­ski smu­đe­vi

I TO SE DO­GA­ĐA: Ne­zva­ni go­sti

IZ­VE­ŠTA­JI SA RI­BO­LOV­NIH TE­RE­NA: Apa­tin, Som­bor, Si­vac, Ku­la, Bač­ka To­po­la, No­vi Sad, Ko­vilj­ski rit, Ti­tel, Ki­kin­da, Ko­vin, To­ma­še­vac, Idvor, Far­ka­ždin, Sa­ku­le, Ba­ran­da, Opo­vo, Sef­ke­rin, Glo­gonj, Pan­če­vo, Pan­če­vač­ki rit, Obre­no­vac, Bo­ljev­ci, Be­o­grad, Sme­de­re­vo, Po­ža­re­vac, Ko­sto­lac, Ve­li­ko Gra­di­šte, Kra­gu­je­vac, Kru­še­vac, Kra­lje­vo, Aran­đe­lo­vac, Do­nje Pod­ri­nje, Ma­li Zvor­nik, Lju­bo­vi­ja, Ba­ji­na Ba­šta, Pri­je­po­lje, Ti­moč­ka i Ne­go­tin­ska kra­ji­na, Niš, Le­sko­vac, Pi­rot, Vla­sin­sko je­ze­ro.

RI­BO­LOV BR. 663 IZ­LA­ZI U PE­TAK 22. MAJA 2026.

Broj na­ših pe­ca­ro­ša ko­ji se opre­de­lju­ju za mo­der­ni ri­bo­lov sa hra­ni­li­com i šta­po­vi­ma ose­tlji­vih vr­ho­va i da­lje kon­ti­nu­i­ra­no ra­ste. U pro­dav­ni­ca­ma je sve ve­ća po­nu­da pri­bo­ra, opre­me, pri­hra­na i ma­ma­ca, me­đu­tim mno­gi no­vo­pe­če­ni fi­de­ra­ši pro­la­ze sla­bi­je ne­go što bi že­le­li jer im ne­do­sta­ju bit­ne in­for­ma­ci­je i pre­po­ru­ke is­ku­sni­jih ko­le­ga o to­me ka­kav pri­stup i si­stem da pri­me­ne u raz­li­či­tim si­tu­a­ci­ja­ma. Naš stal­ni sa­rad­nik od­lu­čio je za­to da ovog pu­ta pred­sta­vi dva re­še­nja ko­ja odav­no ko­ri­sti sa ve­li­kih uspe­hom

U po­sled­nje vre­me vi­še ko­le­ga pi­ta­lo me je ne­što o si­ste­mi­ma na ko­je pe­cam, pa sam re­šio da lo­še vre­me za ri­bo­lov is­ko­ri­stim da na­pi­šem ko­ju reč o to­me, u na­di da će mo­je is­ku­stvo ne­ko­me bi­ti do­bro­do­šlo. Dva pe­ca­nja ko­ja su pret­ho­di­la pi­sa­nju ovog tek­sta bi­la su na dva pot­pu­no raz­li­či­ta te­re­na, iako su oba na ve­li­kim rav­ni­čar­skim re­ka­ma – pr­vi na Sa­vi kod Obre­nov­ca (vi­di str. 4), a dru­gi na Du­na­vu kod Go­lup­ca (o če­mu mo­že­te či­ta­ti na str. 12). U obe si­tu­a­ci­je ko­ri­stio sam ja­ke šta­po­ve, ali ne i iste si­ste­me, jer su uslo­vi bi­li raz­li­či­ti. Na Du­na­vu oko Go­lup­ca uglav­nom se ba­bu­ška i ša­ran pe­ca­ju na po­pri­lič­noj uda­lje­no­sti od oba­le, ne­kad i ve­ćoj od 60 m, a ovog pu­ta sam ja uglav­nom za­ba­ci­vao na da­lji­nu od 50 m, dok sam na Sa­vi, sa spla­va, lo­vio na sve­ga 20 m od oba­le, ali u iz­u­zet­no ja­koj vo­di, ko­ja je zah­te­va­la hra­ni­li­ce od 120 g. 

IAKO DA­LJI­NA ZA­BA­CI­VA­NJA na Du­na­vu ovog pu­ta ni­je bi­la eks­trem­no ve­li­ka, ipak sam se od­lu­čio za »he­li­kop­ter si­stem«. Nje­gov glav­ni kva­li­tet je to što je sa njim mo­guć­nost mr­še­nja pred­ve­za oko glav­ne stru­ne čak i pri­li­kom da­le­kih za­ba­ča­ja ma­la. Kod se­la Vin­ci ci­pri­ni­di se sa oba­le ne pe­ca­ju u sta­rom (tj. pri­rod­nom) ko­ri­tu Du­na­va već u tzv. po­lji­ma, ko­ja su traj­no pre­kri­ve­na vo­dom na­kon iz­grad­nje hi­dro­cen­tra­le Đer­dap 1, či­ja je po­sle­di­ca vi­ši ni­vo re­ke na prak­tič­no ce­lom to­ku Du­na­va kroz Sr­bi­ju. Na­rav­no, na »po­lji­ma« stru­ja­nje vo­de ni­je ja­ko, pa se tu i na po­me­nu­tim ve­li­kim da­lji­na­ma pe­ca hra­ni­li­ca­ma sa sra­zmer­no ma­lim ote­ža­njem (od 50-60 g), ali je bit­no da one bu­du aero­di­na­mič­nog ob­li­ka. Kon­kret­no, ja sam ko­ri­stio AS i Brow­ning hra­ni­li­ce »me­tak« (eng. »bul­let«) ti­pa.

Ma­na ove mon­ta­že je to što s njom in­di­ka­ci­ja tr­za­ja ni­je bri­ljant­na. Raz­log za to je iole is­ku­snim du­bin­ka­ši­ma i fi­de­ra­ši­ma bez sum­nje sa­svim ja­san čim ba­ce po­gled na fo­to­gra­fi­ju si­ste­ma. Po­stav­ka je ta­kva da je hra­ni­li­ca na kra­ju i »u li­ni­ji« sa osnov­nim naj­lo­nom i vr­hom šta­pa, dok su »br­za kop­ča« i pred­vez sa udi­com sa stra­ne. Ka­da se uz to uzme u ob­zir ve­li­ka da­lji­na za­ba­ci­va­nja, zbog ko­je se u fi­de­ru »he­li­kop­ter« pr­ven­stve­no i ko­ri­sti, a ko­ja po pra­vi­lu do­pri­no­si sla­bi­joj in­di­ka­ci­ji, ve­ru­jem da ne­ma po­tre­be da mno­go obra­zla­žem za­što je na ovu mon­ta­žu bo­lje pe­ca­ti sa ple­te­ni­com kao osnov­nom stru­nom ne­go sa naj­lo­nom. Zbog nje­ne ma­nje de­blji­ne u od­no­su na no­si­vost lak­še je da­lje za­ba­ci­va­ti, a za­ne­mar­lji­vo ma­la te­glji­vost da­je bo­lju in­di­ka­ci­ju tr­za­ja ne­go mo­no­fil. Uz­gred, iz ne­ko­li­ko raz­lo­ga, ko­ji bi mo­gli bi­ti te­ma za­seb­nog tek­sta, »he­li­kop­ter« ni­je po­go­dan za lov sit­ne ri­be.

ZA DO­BRU IN­DI­KA­CI­JU bo­lje je upo­tre­bi­ti pa­ter­no­ster si­stem, na­rav­no ako je to mo­gu­će. Ja sam se od­lu­čio za va­ri­jan­tu ma­lo mo­di­fi­ko­va­nu u od­no­su na onu ko­ja se uobi­ča­je­no ko­ri­sti u fi­de­ru, jer kraj de­la na ko­ji se ka­či hra­ni­li­ca ni­je od uple­te­nog naj­lo­na, ni­ti je taj moj si­stem nu­žno fik­sni (što je od­li­ka kla­sič­nog pa­ter­no­ste­ra)... (-Ceo tekst mo­že­te pro­či­ta­ti u Ri­bo­lo­vu br. 582-)


dupli-san-dijego

Je­dan od du­pli­ra­nih čvo­rova je i udvo­stru­čeni San Di­je­go džem, zva­ni još i...

trostruki-palomar

Sa po­ja­vom Ber­kley Na­no­fila, ko­ja ni­je ni ple­te­ni­ca ni mo­no­fil, u modu je ušao...

dunavske-carolije

Du­nav je ve­li­ka, mo­ćna i "teško" či­tlji­va re­ka, pa pred­sta­vlja iza­zov za sve ri­bo­lov­ce...

brejd-ring

Braid ring čvor ili u­pre­deni pr­sten čvor upo­tre­blja­va se za ve­zi­va­nje udica...

dupli-uni

Ovo je jedan od najjednostavnijih a naj­vi­še ko­ri­šće­nih čvo­rova za spajanje...

bocna-petlja

Bočna petlja je jedan od je­dno­stav­nih čvo­rova za fi­ksi­ranje bo­čnog pre­dve­za...