• Tamiski protfis u prihvatnici
  • Stuka sa jezera Joca
  • Tamiski protfis
  • Mrtvi Karas kod sela Grebenac
  • Balticka stuka4
  • mala
  • Noc na jezeru Celije
  • Mala Petica
  • Štuka sa Joce2
  • Jezero Joca - A. Milanovic
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Mrtvi Karaš kod sela Grebenac; aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Baltička štuka, Vestervik (južna Švedska); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Vojne bašte (Dunav prekoputa Zemuna); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Noc na Jezeru Ćelije; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, sa stativa, god. 2011.
  • Kubici na putu ka kanalu Petica (kod Kovilova); aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Jezero Joca, Aleksandar Milanović; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, polar-filter, god. 2011.

ribolov-novine-broj-662

Sadržaj broja 662

RI­BO­LOV BR. 662 U PRO­DA­JI JE OD PET­KA 8. MAJA, A U NJE­MU IZ­ME­ĐU OSTA­LOG MO­ŽE­TE PRO­ČI­TA­TI:

SMRT POD­VOD­NOJ AR­MA­TU­RI! (O ne­ga­tiv­nom uti­ca­ju mo­der­nog pri­bo­ra na ri­bo­lov i ži­vot­nu sre­di­nu)

NI­JE HTE­LA PA PRO­JE­LA (Od­lič­no fi­de­ri­sa­nje du­nav­ske ba­bu­ške na ču­ve­nom te­re­nu bli­zu Go­lup­ca)

TRE­ĆA PA­STRM­KA ZA BU­COV­DŽI­JE (Na­sta­vak neo­bič­ne se­ri­je kod Go­lu­ip­ca)

MRE­NI­CE ŠLJI­VA­RI I BA­BU­ŠKE (Kla­sič­no pro­leć­no pe­ca­nje na Ju­žnoj Mo­ra­vi to­kom mre­sta ve­ći­ne vr­sta be­le ri­be)

MR­TAV KA­NAL PRE­PUN RI­BE! (Hra­nje­nje me­sta se ne­pla­ni­ra­no pre­tvo­ri­lo u vr­hun­sko pe­ca­nje)

CIK­CAK VO­ŽNJA IZ­ME­ĐU PA­NJE­VA (Ba­bu­ška le­po pro­ra­di­la na ma­le pop-apo­ve u pli­ća­ci­ma De­li­blat­skog je­ze­ra)

U DU­BI­NI A IZ­NAD DNA (Mi­ni re­por­ta­ža iz Đer­da­pa)

KAD ARO­MA OD­BI­JA (Da li pu­ša­či ima­ju ma­nje iz­gle­de za uspeh u ri­bo­lo­vu ne­go ne­pu­ša­či)

CR­VE­NI CR­VI U VE­ĆOJ DU­BI­NI (Us­pe­šan pro­leć­ni lov plo­ti­ce u zah­tev­nim uslo­vi­ma)

5 ZA­BA­ČA­JA – 4 KA­PI­TAL­CA! (I to se do­ga­đa: Ko­lu­ba­ra uz­vod­no od La­za­rev­ca)

TE­ŠKIM LEP­TI­RI­MA PRO­TIV JA­KOG VE­TRA (Neo­če­ki­va­no us­pe­šan lov štu­ke na va­ra­li­cu i ke­de­ra na šljun­ka­ri kraj Dri­ne)

PRO­LEĆ­NA ME­ŠA­VI­NA (I mi­nu­log apri­la uobi­ča­je­no ra­zno­vr­sni ulo­vi va­ra­li­ča­ra na Ta­mi­šu)

JE­DAN ZA SVE! (Pred­sta­vlja­mo naj­ja­či štap iz Grap­hi­te Cast se­ri­je rob­ne mar­ke Last Cast)

BUĆ­KA ZA CI­PRI­NI­DE (Jed­no­stav­na a efi­ka­sna tak­ti­ka za pri­vla­če­nje i ak­ti­vi­ra­nje ri­be na ko­mer­ci­jal­nim re­vi­ri­ma)

SKO­RO PA ISTO (Ja­dran­ske ri­blje vr­ste ko­je če­sto zbu­nju­ju i znal­ce – I deo)

VER­TI­KA­LA RI­BU DA­LA (Lep po­če­tak smu­đa­ro­ške se­zo­ne na Du­na­vu u No­vom Sa­du)

STAL­NE RU­BRI­KE

IZ­LA­ZAK I ZA­LA­ZAK SUN­CA, SO­LU­NAR­NA PROG­NO­ZA I VO­DO­STA­NJE/p>

ULO­VI KO­JI SE PAM­TE: Ša­ran­dži­je na ko­ti 247!; Či­ni­lo se da je ma­li; Sam svoj maj­stor; Pr­vo­maj­ski tro­fej

IZ­LOG

USPO­ME­NE SA PE­CA­NJA: Ka­nal­ski smu­đe­vi

I TO SE DO­GA­ĐA: Ne­zva­ni go­sti

IZ­VE­ŠTA­JI SA RI­BO­LOV­NIH TE­RE­NA: Apa­tin, Som­bor, Si­vac, Ku­la, Bač­ka To­po­la, No­vi Sad, Ko­vilj­ski rit, Ti­tel, Ki­kin­da, Ko­vin, To­ma­še­vac, Idvor, Far­ka­ždin, Sa­ku­le, Ba­ran­da, Opo­vo, Sef­ke­rin, Glo­gonj, Pan­če­vo, Pan­če­vač­ki rit, Obre­no­vac, Bo­ljev­ci, Be­o­grad, Sme­de­re­vo, Po­ža­re­vac, Ko­sto­lac, Ve­li­ko Gra­di­šte, Kra­gu­je­vac, Kru­še­vac, Kra­lje­vo, Aran­đe­lo­vac, Do­nje Pod­ri­nje, Ma­li Zvor­nik, Lju­bo­vi­ja, Ba­ji­na Ba­šta, Pri­je­po­lje, Ti­moč­ka i Ne­go­tin­ska kra­ji­na, Niš, Le­sko­vac, Pi­rot, Vla­sin­sko je­ze­ro.

RI­BO­LOV BR. 663 IZ­LA­ZI U PE­TAK 22. MAJA 2026.

Ka­da se ove je­se­ni sti­ca­jem okol­no­sti na­šao u se­ve­ro­za­pad­noj Fran­cu­skoj, naš stal­ni sa­rad­nik i ve­li­ki za­lju­blje­nik u pe­ca­nje na plo­vak sve slo­bod­no vre­me ko­ri­stio je za ri­bo­lov na jed­nom ka­na­lu. Me­sto je hra­nio sta­rim ku­va­nim ku­ku­ru­zom, ko­ji mu je slu­žio i kao ma­mac, te je uhva­tio ne­ko­li­ko ša­ra­na dvo­ci­fre­ne ki­la­že i do­sta tek ne­što lak­ših od 10 kg, ali i za­vi­dan broj krup­nih ba­bu­ški, od ko­jih je sa­mo 4-5 me­ri­lo ma­nje od 2 kg, a zna­tan ih je broj imao iz­me­đu 2,4 i 3 kg!

Od ka­da pe­cam imao sam že­lju da to ra­dim ne­gde gde ri­ba ima u iz­o­bi­lju i gde one slo­bod­no ra­stu i umi­ru od sta­ro­sti, da­kle ne­gde gde se ne pe­ca ili gde to ma­lo ko či­ni. I ne­dav­no sam ko­nač­no do­šao u si­tu­a­ci­ju da mi se ta že­lja ostva­ri – da se na­đem na jed­noj ta­kvoj vo­di, da­le­ko od su­mor­ne sva­ko­dne­vi­ce na­ših za­ga­đe­nih i ri­bom si­ro­ma­šnih re­ka i sta­ja­ći­ca.

JED­NA OD OMI­LJE­NIH VR­STA odav­no mi je po­sta­la ba­bu­ška, ko­ju go­di­na­ma lo­vim, jed­no­stav­no za­to što je još uvek ko­li­ko-to­li­ko ima na te­re­ni­ma ko­je če­sto po­se­ću­jem. Na ve­li­či­nu ko­ju u na­šim vo­da­ma do­sti­že ta u Evro­pu iz Azi­je une­ta ri­ba uti­če mno­go fak­to­ra, ali je či­nje­ni­ca da je do­mi­nant­na i da na­ra­ste vi­še od sko­ro svih autoh­to­nih vr­sta »mir­nih« ri­ba ko­je s njom de­le ži­vot­ni pro­stor i iz­vo­re hra­ne (sem na­rav­no od ša­ra­na). A kod nas se uglav­nom lo­ve pri­mer­ci te­ški do 500-600 g, ko­je mno­gi en­tu­zi­ja­sti obič­no zo­vu ki­la­ši­ca­ma. Na­rav­no, i pra­vih ki­la­ši­ca ima, ali se ne lo­ve ni iz­bli­za to­li­ko če­sto kao ma­nje ba­bu­ške, na­pro­sto za­to što usled ma­sov­nog iz­lo­vlja­va­nja je­din­ke ove vr­ste ne sti­žu da po­ra­stu vi­še. Na­lo­vio sam ih se u pro­te­klim de­ce­ni­ja­ma u Sr­bi­ji za­i­sta mno­go, a naj­krup­ni­ja je bi­la te­ška 1,35 kg i do­bio sam je u pro­le­će 1999. go­di­ne, na ba­ri Tvr­de­nja­va kod Sur­či­na, za vre­me NA­TO bom­bar­do­va­nja. Bi­lo je u na­red­nim go­di­na­ma još ne­ko­li­ko je­din­ki pre­ko ki­lo­gra­ma, ali ukup­no sam ih uz sve zna­nje, is­ku­stvo i trud (ko­ji ne­ret­ko uklju­ču­je i ne­de­lje sva­ko­dnev­nog hra­nje­nja ne­kog me­sta pre pr­vog pe­ca­nja na nje­mu) uhva­tio tek to­li­ko da sve mo­gu da ih na­bro­jim na pr­ste jed­ne ša­ke (da ne bu­de ne­spo­ra­zu­ma, ulo­vlje­ne ri­be svih vr­sta vra­ćam u vo­du).

BO­RA­VE­ĆI OVE JE­SE­NI U se­ve­ro­za­pad­noj Fran­cu­skoj imao sam mo­guć­nost i sre­ću da pe­cam na ta­kvim me­sti­ma gde ri­be u di­vlji­ni do­sti­žu za­i­sta im­pre­siv­ne ve­li­či­ne. Lo­vio sam  ša­ra­ne dvo­ci­fre­ne ki­la­že i one sko­ro 10 kg te­ške, hva­tao krup­ne de­ve­ri­ke i do­bio ne­ko­li­ko li­nja­ka, ali na­ro­či­to sam bio odu­še­vljen baš ba­bu­ška­ma, od ko­jih je sa­mo 4-5 ima­lo ma­nje od 2 kg (!?), dok su sve osta­le bi­le te­že od te ma­gič­ne ci­fre za na­še vo­de i ne­ret­ko se pri­bli­ža­va­le te­ži­ni od 3 kg... (-Ceo tekst mo­že­te pro­či­ta­ti u Ri­bo­lo­vu br. 571-)

 

 


dupli-san-dijego

Je­dan od du­pli­ra­nih čvo­rova je i udvo­stru­čeni San Di­je­go džem, zva­ni još i...

trostruki-palomar

Sa po­ja­vom Ber­kley Na­no­fila, ko­ja ni­je ni ple­te­ni­ca ni mo­no­fil, u modu je ušao...

dunavske-carolije

Du­nav je ve­li­ka, mo­ćna i "teško" či­tlji­va re­ka, pa pred­sta­vlja iza­zov za sve ri­bo­lov­ce...

brejd-ring

Braid ring čvor ili u­pre­deni pr­sten čvor upo­tre­blja­va se za ve­zi­va­nje udica...

dupli-uni

Ovo je jedan od najjednostavnijih a naj­vi­še ko­ri­šće­nih čvo­rova za spajanje...

bocna-petlja

Bočna petlja je jedan od je­dno­stav­nih čvo­rova za fi­ksi­ranje bo­čnog pre­dve­za...