• Tamiski protfis u prihvatnici
  • Stuka sa jezera Joca
  • Tamiski protfis
  • Mrtvi Karas kod sela Grebenac
  • Balticka stuka4
  • mala
  • Noc na jezeru Celije
  • Mala Petica
  • Štuka sa Joce2
  • Jezero Joca - A. Milanovic
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Mrtvi Karaš kod sela Grebenac; aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Baltička štuka, Vestervik (južna Švedska); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Vojne bašte (Dunav prekoputa Zemuna); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Noc na Jezeru Ćelije; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, sa stativa, god. 2011.
  • Kubici na putu ka kanalu Petica (kod Kovilova); aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Jezero Joca, Aleksandar Milanović; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, polar-filter, god. 2011.

ribolov-novine-broj-672

Sadržaj broja 672

RI­BO­LOV BR. 672 U PRO­DA­JI JE OD PET­KA 25 SEPTEMBRA, A U NJE­MU IZ­ME­ĐU OSTA­LOG MO­ŽE­TE PRO­ČI­TA­TI:

BEZ PRO­ME­NA (Od­re­đe­ne ce­ne do­zvo­la za ri­bo­lov u Sr­bi­ji za 2027.)

SMUĐ OSVO­JIO KO­KIN BROD?! (Neo­če­ki­va­na si­tu­a­ci­ja na Zla­tar­skom je­ze­ru)

IZ­DA­ŠNO NE­PO­ZNA­TO ME­STO (Neo­če­ki­va­no uspe­šno pe­ca­nje ba­bu­ške i ša­ra­na na Du­na­vu niz­vod­no od Go­lup­ca)

6 ME­TA­RA I 4 ZR­NA (Do­bro pri­pre­mlje­na po­zi­ci­ja da­la dva tro­fe­ja za 24 ča­sa)

DVA CR­VI­ĆA NA DU­ŽEM PRED­VE­ZU (Fi­de­ra­ška mi­ni-re­por­ta­ža sa Ju­žne Mo­ra­ve)

NI­ŠAV­SKE BA­BU­ŠKE I MO­RAV­SKI ŠLJI­VA­RI (Dva ne­ve­ro­vat­no uspe­šna let­nja plov­ka­re­nja na raz­li­či­tim re­ka­ma)

VA­NI­LA, POP-AP I PAR CR­VA (Lov de­ve­ri­ke i ba­bu­ške na Du­na­vu kod Ko­vi­na)

U ZO­RU I PR­VI MRAK (Upor­ne ša­ran­dži­je ipak su lo­vi­le po­ne­što kra­jem le­ta na Ta­mi­šu)

ČE­TI­RI ZA (SKO­RO) SVE! (Pro­ve­re­no na vo­di: Svi mo­de­li Last Cast Grap­hi­te Cast se­ri­je va­ra­li­ča­ra­ca)

RE­ZUL­TA­TI MI­NU­LOG RA­DA (No­vi te­ren za lov ša­ra­na i sta­ri za so­ma da­li fan­ta­stič­ne ulo­ve kra­jem av­gu­sta)

PRO­BAJ IPAK ŽA­GA­ROV SI­STEM (Šta se de­ša­va kad pa­si­o­ni­ra­ni fi­de­raš re­ši da va­ra­li­ča­ri na mo­ru)

BE­LA NA ŠA­RAN­SKOM ME­STU (Po­čet­kom sep­tem­bra is­pla­ti­la se po­se­ta sav­skom te­re­nu gde ne­ma al­gi)

PRI­PRE­ME BU­DU­ĆIH ŠAM­PI­O­NA (Kamp za mla­de sa­ve­za sport­skih ri­bo­lo­va­ca Voj­vo­di­ne)

RE­KA SA DVA LI­CA (Us­pe­la is­tra­ži­vač­ka mu­ši­čar­ska eks­pe­di­ci­ja na Tre­bi­šnji­cu)

SKO­BALJ NA VO­BLER! (Neo­če­ki­van is­hod va­ra­li­ča­re­nja kle­na na ibru u Kra­lje­vu)

PRED­VE­ZI, PRA­ME I UDI­CE (Ka­ko na­pra­vi­ti od­go­va­ra­ju­ći si­stem za ci­lja­ni ri­bo­lov ra­znih vr­sta)

VI­BRI­RA­NJE NIZ MA­TI­CU (Lov mre­ne ma­lim gla­vi­nja­ra­ma)

STAL­NE RU­BRI­KE:

IZ­LA­ZAK I ZA­LA­ZAK SUN­CA, HI­DRO­ME­TE­O­RO­LO­ŠKA I SO­LU­NAR­NA PROG­NO­ZA I VO­DO­STA­NJE

IZ­LOG

ULO­VI KO­JI SE PAM­TE

IZ­VE­ŠTA­JI SA RI­BO­LOV­NIH TE­RE­NA: Apa­tin, Som­bor, Si­vac, Ku­la, Bač­ka To­po­la, No­vi Sad, Ko­vilj­ski rit, Ti­tel, Ki­kin­da, Ko­vin, To­ma­še­vac, Idvor, Far­ka­ždin, Sa­ku­le, Ba­ran­da, Opo­vo, Sef­ke­rin, Glo­gonj, Pan­če­vo, Pan­če­vač­ki rit, Obre­no­vac, Bo­ljev­ci, Be­o­grad, Sme­de­re­vo, Po­ža­re­vac, Ko­sto­lac, Ve­li­ko Gra­di­šte, Kra­gu­je­vac, Kru­še­vac, Kra­lje­vo, Aran­đe­lo­vac, Do­nje Pod­ri­nje, Ma­li Zvor­nik, Lju­bo­vi­ja, Ba­ji­na Ba­šta, Pri­je­po­lje, Ti­moč­ka i Ne­go­tin­ska kra­ji­na, Niš, Le­sko­vac, Pi­rot, Vla­sin­sko je­ze­ro.

RI­BO­LOV BR. 672 IZ­LA­ZI U PE­TAK 26. SEPTEMBRA 2026.

Ma­lo je pi­ta­nja u ve­zi ri­bo­lov­nog pri­bo­ra ko­jih po­sto­ji to­li­ko raz­li­či­tih (i če­sto ne­tač­nih) od­go­vo­ra kao što je ono o de­blji­ni i no­si­vo­sti upre­de­nih stru­na ozna­če­nih PE bro­jem. A ta stvar za­pra­vo uop­šte ni­je kom­pli­ko­va­na

Sve če­šće se na svet­skom tr­ži­štu ri­bo­lov­nog pri­bo­ra, a i kod nas, po­ja­vlju­ju vi­še­nit­ne stru­ne, upre­de­ne ili sto­plje­ne, či­ja je de­blji­na ozna­če­na bro­jem iza skra­će­ni­ce PE. Mno­gi lju­di ne zna­ju o če­mu je reč, od­no­sno mi­sle da taj broj go­vo­ri o no­si­vo­sti stru­ne, bu­du­ći da je ona ne­ret­ko uz nje­ga de­kla­ri­sa­na, i to u fun­ta­ma (lb), a još ih vi­še zbu­ni uko­li­ko uz »PE broj« vi­de po­da­tak o no­si­vo­sti stru­ne ko­ji se raz­li­ku­je od onog sa ne­ke dru­ge ple­te­ni­ce sa istom PE ozna­kom. Evo za­to u naj­kra­ćim cr­ta­ma ob­ja­šnje­nja tog od­no­sa.

Skra­će­ni­ca PE ozna­ča­va po­li­e­ti­len. Taj ma­te­ri­jal, tač­ni­je po­li­e­ti­len ul­tra­vi­so­ke mo­le­ku­lar­ne te­ži­ne – UHMWPE (od en­gle­skog »Ul­tra High Mo­le­cu­lar We­ight Polyethyle­ne«), da­nas se ko­ri­sti za iz­ra­du sko­ro svih ri­bo­lo­vač­kih upre­de­nih stru­na ko­je se na­mo­ta­va­ju na ma­ši­ni­cu. Iz­ve­sne raz­li­ke u mo­le­ku­lar­noj struk­tu­ri raz­li­či­tih ti­po­va UHMWPE vla­ka­na, te na­či­ni nji­ho­vog upli­ta­nja, ne­ki su od fak­to­ra ko­ji da­ju ra­znim ple­te­ni­ca­ma raz­li­či­tu no­si­vost, me­ko­ću i dru­ge ka­rak­te­ri­sti­ke.

PE broj (npr. PE 0,4, PE 1, PE 2,4...) ozna­ča­va po­du­žnu ma­su stru­ne od po­li­e­ti­le­na (tj. nje­nu te­ži­nu pre­ma du­ži­ni), po no­ta­ci­ji svo­je­dob­no na­sta­loj kon­ver­zi­jom sta­rih ja­pan­skih me­ra, ko­ri­šće­nih pri utvr­đi­va­nju de­blji­ne ni­ti svi­le me­re­njem nje­ne te­ži­ne po je­di­ni­ci du­ži­ne. Po­du­žna ma­sa vla­ka­na se, ina­če, u tek­stil­noj in­du­stri­ji naj­če­šće iz­ra­ža­va u je­di­ni­ca­ma tex (1g/1km) i den (1g/9km), a stan­dar­dom Udru­že­nja ja­pan­skih pro­iz­vo­đa­ča ri­bo­lov­nog pri­bo­ra (kog se dr­že mno­gi ali ne svi ja­pan­ski pro­iz­vo­đa­či upre­de­ni­ca od po­li­e­ti­le­na) od­re­đe­no je ko­ji broj od­go­va­ra ko­li­koj po­du­žnoj ma­si u de­ni­je­i­ma (den). To zna­či da taj broj ne go­vo­ri sam po se­bi o no­si­vo­sti kon­kret­ne stru­ne, po­što ona za­vi­sno od go­re­po­me­nu­tih fak­to­ra i ra­znih dru­gih (kva­li­te­ta i bro­ja vla­ka­na, bro­ja upre­da­nja po du­žnom cen­ti­me­tru itd.) mo­že pri is­toj PE vred­no­sti ima­ti raz­li­či­tu no­si­vost... (-Ceo tekst mo­že­te pro­či­ta­ti u Ri­bo­lo­vu br. 570-)

 

 


dupli-san-dijego

Je­dan od du­pli­ra­nih čvo­rova je i udvo­stru­čeni San Di­je­go džem, zva­ni još i...

trostruki-palomar

Sa po­ja­vom Ber­kley Na­no­fila, ko­ja ni­je ni ple­te­ni­ca ni mo­no­fil, u modu je ušao...

dunavske-carolije

Du­nav je ve­li­ka, mo­ćna i "teško" či­tlji­va re­ka, pa pred­sta­vlja iza­zov za sve ri­bo­lov­ce...

brejd-ring

Braid ring čvor ili u­pre­deni pr­sten čvor upo­tre­blja­va se za ve­zi­va­nje udica...

dupli-uni

Ovo je jedan od najjednostavnijih a naj­vi­še ko­ri­šće­nih čvo­rova za spajanje...

bocna-petlja

Bočna petlja je jedan od je­dno­stav­nih čvo­rova za fi­ksi­ranje bo­čnog pre­dve­za...