• Tamiski protfis u prihvatnici
  • Stuka sa jezera Joca
  • Tamiski protfis
  • Mrtvi Karas kod sela Grebenac
  • Balticka stuka4
  • mala
  • Noc na jezeru Celije
  • Mala Petica
  • Štuka sa Joce2
  • Jezero Joca - A. Milanovic
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Mrtvi Karaš kod sela Grebenac; aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Baltička štuka, Vestervik (južna Švedska); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Vojne bašte (Dunav prekoputa Zemuna); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Noc na Jezeru Ćelije; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, sa stativa, god. 2011.
  • Kubici na putu ka kanalu Petica (kod Kovilova); aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Jezero Joca, Aleksandar Milanović; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, polar-filter, god. 2011.

ribolov-novine-broj-662

Sadržaj broja 662

RI­BO­LOV BR. 662 U PRO­DA­JI JE OD PET­KA 8. MAJA, A U NJE­MU IZ­ME­ĐU OSTA­LOG MO­ŽE­TE PRO­ČI­TA­TI:

SMRT POD­VOD­NOJ AR­MA­TU­RI! (O ne­ga­tiv­nom uti­ca­ju mo­der­nog pri­bo­ra na ri­bo­lov i ži­vot­nu sre­di­nu)

NI­JE HTE­LA PA PRO­JE­LA (Od­lič­no fi­de­ri­sa­nje du­nav­ske ba­bu­ške na ču­ve­nom te­re­nu bli­zu Go­lup­ca)

TRE­ĆA PA­STRM­KA ZA BU­COV­DŽI­JE (Na­sta­vak neo­bič­ne se­ri­je kod Go­lu­ip­ca)

MRE­NI­CE ŠLJI­VA­RI I BA­BU­ŠKE (Kla­sič­no pro­leć­no pe­ca­nje na Ju­žnoj Mo­ra­vi to­kom mre­sta ve­ći­ne vr­sta be­le ri­be)

MR­TAV KA­NAL PRE­PUN RI­BE! (Hra­nje­nje me­sta se ne­pla­ni­ra­no pre­tvo­ri­lo u vr­hun­sko pe­ca­nje)

CIK­CAK VO­ŽNJA IZ­ME­ĐU PA­NJE­VA (Ba­bu­ška le­po pro­ra­di­la na ma­le pop-apo­ve u pli­ća­ci­ma De­li­blat­skog je­ze­ra)

U DU­BI­NI A IZ­NAD DNA (Mi­ni re­por­ta­ža iz Đer­da­pa)

KAD ARO­MA OD­BI­JA (Da li pu­ša­či ima­ju ma­nje iz­gle­de za uspeh u ri­bo­lo­vu ne­go ne­pu­ša­či)

CR­VE­NI CR­VI U VE­ĆOJ DU­BI­NI (Us­pe­šan pro­leć­ni lov plo­ti­ce u zah­tev­nim uslo­vi­ma)

5 ZA­BA­ČA­JA – 4 KA­PI­TAL­CA! (I to se do­ga­đa: Ko­lu­ba­ra uz­vod­no od La­za­rev­ca)

TE­ŠKIM LEP­TI­RI­MA PRO­TIV JA­KOG VE­TRA (Neo­če­ki­va­no us­pe­šan lov štu­ke na va­ra­li­cu i ke­de­ra na šljun­ka­ri kraj Dri­ne)

PRO­LEĆ­NA ME­ŠA­VI­NA (I mi­nu­log apri­la uobi­ča­je­no ra­zno­vr­sni ulo­vi va­ra­li­ča­ra na Ta­mi­šu)

JE­DAN ZA SVE! (Pred­sta­vlja­mo naj­ja­či štap iz Grap­hi­te Cast se­ri­je rob­ne mar­ke Last Cast)

BUĆ­KA ZA CI­PRI­NI­DE (Jed­no­stav­na a efi­ka­sna tak­ti­ka za pri­vla­če­nje i ak­ti­vi­ra­nje ri­be na ko­mer­ci­jal­nim re­vi­ri­ma)

SKO­RO PA ISTO (Ja­dran­ske ri­blje vr­ste ko­je če­sto zbu­nju­ju i znal­ce – I deo)

VER­TI­KA­LA RI­BU DA­LA (Lep po­če­tak smu­đa­ro­ške se­zo­ne na Du­na­vu u No­vom Sa­du)

STAL­NE RU­BRI­KE

IZ­LA­ZAK I ZA­LA­ZAK SUN­CA, SO­LU­NAR­NA PROG­NO­ZA I VO­DO­STA­NJE/p>

ULO­VI KO­JI SE PAM­TE: Ša­ran­dži­je na ko­ti 247!; Či­ni­lo se da je ma­li; Sam svoj maj­stor; Pr­vo­maj­ski tro­fej

IZ­LOG

USPO­ME­NE SA PE­CA­NJA: Ka­nal­ski smu­đe­vi

I TO SE DO­GA­ĐA: Ne­zva­ni go­sti

IZ­VE­ŠTA­JI SA RI­BO­LOV­NIH TE­RE­NA: Apa­tin, Som­bor, Si­vac, Ku­la, Bač­ka To­po­la, No­vi Sad, Ko­vilj­ski rit, Ti­tel, Ki­kin­da, Ko­vin, To­ma­še­vac, Idvor, Far­ka­ždin, Sa­ku­le, Ba­ran­da, Opo­vo, Sef­ke­rin, Glo­gonj, Pan­če­vo, Pan­če­vač­ki rit, Obre­no­vac, Bo­ljev­ci, Be­o­grad, Sme­de­re­vo, Po­ža­re­vac, Ko­sto­lac, Ve­li­ko Gra­di­šte, Kra­gu­je­vac, Kru­še­vac, Kra­lje­vo, Aran­đe­lo­vac, Do­nje Pod­ri­nje, Ma­li Zvor­nik, Lju­bo­vi­ja, Ba­ji­na Ba­šta, Pri­je­po­lje, Ti­moč­ka i Ne­go­tin­ska kra­ji­na, Niš, Le­sko­vac, Pi­rot, Vla­sin­sko je­ze­ro.

RI­BO­LOV BR. 663 IZ­LA­ZI U PE­TAK 22. MAJA 2026.

Ma­lo je pi­ta­nja u ve­zi ri­bo­lov­nog pri­bo­ra ko­jih po­sto­ji to­li­ko raz­li­či­tih (i če­sto ne­tač­nih) od­go­vo­ra kao što je ono o de­blji­ni i no­si­vo­sti upre­de­nih stru­na ozna­če­nih PE bro­jem. A ta stvar za­pra­vo uop­šte ni­je kom­pli­ko­va­na

Sve če­šće se na svet­skom tr­ži­štu ri­bo­lov­nog pri­bo­ra, a i kod nas, po­ja­vlju­ju vi­še­nit­ne stru­ne, upre­de­ne ili sto­plje­ne, či­ja je de­blji­na ozna­če­na bro­jem iza skra­će­ni­ce PE. Mno­gi lju­di ne zna­ju o če­mu je reč, od­no­sno mi­sle da taj broj go­vo­ri o no­si­vo­sti stru­ne, bu­du­ći da je ona ne­ret­ko uz nje­ga de­kla­ri­sa­na, i to u fun­ta­ma (lb), a još ih vi­še zbu­ni uko­li­ko uz »PE broj« vi­de po­da­tak o no­si­vo­sti stru­ne ko­ji se raz­li­ku­je od onog sa ne­ke dru­ge ple­te­ni­ce sa istom PE ozna­kom. Evo za­to u naj­kra­ćim cr­ta­ma ob­ja­šnje­nja tog od­no­sa.

Skra­će­ni­ca PE ozna­ča­va po­li­e­ti­len. Taj ma­te­ri­jal, tač­ni­je po­li­e­ti­len ul­tra­vi­so­ke mo­le­ku­lar­ne te­ži­ne – UHMWPE (od en­gle­skog »Ul­tra High Mo­le­cu­lar We­ight Polyethyle­ne«), da­nas se ko­ri­sti za iz­ra­du sko­ro svih ri­bo­lo­vač­kih upre­de­nih stru­na ko­je se na­mo­ta­va­ju na ma­ši­ni­cu. Iz­ve­sne raz­li­ke u mo­le­ku­lar­noj struk­tu­ri raz­li­či­tih ti­po­va UHMWPE vla­ka­na, te na­či­ni nji­ho­vog upli­ta­nja, ne­ki su od fak­to­ra ko­ji da­ju ra­znim ple­te­ni­ca­ma raz­li­či­tu no­si­vost, me­ko­ću i dru­ge ka­rak­te­ri­sti­ke.

PE broj (npr. PE 0,4, PE 1, PE 2,4...) ozna­ča­va po­du­žnu ma­su stru­ne od po­li­e­ti­le­na (tj. nje­nu te­ži­nu pre­ma du­ži­ni), po no­ta­ci­ji svo­je­dob­no na­sta­loj kon­ver­zi­jom sta­rih ja­pan­skih me­ra, ko­ri­šće­nih pri utvr­đi­va­nju de­blji­ne ni­ti svi­le me­re­njem nje­ne te­ži­ne po je­di­ni­ci du­ži­ne. Po­du­žna ma­sa vla­ka­na se, ina­če, u tek­stil­noj in­du­stri­ji naj­če­šće iz­ra­ža­va u je­di­ni­ca­ma tex (1g/1km) i den (1g/9km), a stan­dar­dom Udru­že­nja ja­pan­skih pro­iz­vo­đa­ča ri­bo­lov­nog pri­bo­ra (kog se dr­že mno­gi ali ne svi ja­pan­ski pro­iz­vo­đa­či upre­de­ni­ca od po­li­e­ti­le­na) od­re­đe­no je ko­ji broj od­go­va­ra ko­li­koj po­du­žnoj ma­si u de­ni­je­i­ma (den). To zna­či da taj broj ne go­vo­ri sam po se­bi o no­si­vo­sti kon­kret­ne stru­ne, po­što ona za­vi­sno od go­re­po­me­nu­tih fak­to­ra i ra­znih dru­gih (kva­li­te­ta i bro­ja vla­ka­na, bro­ja upre­da­nja po du­žnom cen­ti­me­tru itd.) mo­že pri is­toj PE vred­no­sti ima­ti raz­li­či­tu no­si­vost... (-Ceo tekst mo­že­te pro­či­ta­ti u Ri­bo­lo­vu br. 570-)

 

 


dupli-san-dijego

Je­dan od du­pli­ra­nih čvo­rova je i udvo­stru­čeni San Di­je­go džem, zva­ni još i...

trostruki-palomar

Sa po­ja­vom Ber­kley Na­no­fila, ko­ja ni­je ni ple­te­ni­ca ni mo­no­fil, u modu je ušao...

dunavske-carolije

Du­nav je ve­li­ka, mo­ćna i "teško" či­tlji­va re­ka, pa pred­sta­vlja iza­zov za sve ri­bo­lov­ce...

brejd-ring

Braid ring čvor ili u­pre­deni pr­sten čvor upo­tre­blja­va se za ve­zi­va­nje udica...

dupli-uni

Ovo je jedan od najjednostavnijih a naj­vi­še ko­ri­šće­nih čvo­rova za spajanje...

bocna-petlja

Bočna petlja je jedan od je­dno­stav­nih čvo­rova za fi­ksi­ranje bo­čnog pre­dve­za...