• Tamiski protfis u prihvatnici
  • Stuka sa jezera Joca
  • Tamiski protfis
  • Mrtvi Karas kod sela Grebenac
  • Balticka stuka4
  • mala
  • Noc na jezeru Celije
  • Mala Petica
  • Štuka sa Joce2
  • Jezero Joca - A. Milanovic
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Mrtvi Karaš kod sela Grebenac; aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Baltička štuka, Vestervik (južna Švedska); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Vojne bašte (Dunav prekoputa Zemuna); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Noc na Jezeru Ćelije; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, sa stativa, god. 2011.
  • Kubici na putu ka kanalu Petica (kod Kovilova); aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Jezero Joca, Aleksandar Milanović; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, polar-filter, god. 2011.

ribolov-novine-broj-636

Sadržaj broja 636

RI­BO­LOV BR. 636 U PRO­DA­JI JE OD PETKA 9. MAJA, A U NJE­MU, IZ­ME­ĐU OSTA­LOG, MO­ŽE­TE PRO­ČI­TA­TI:

JOŠ NAM SA­MO ALE FA­LE (Re­zi­me ne­za­pam­će­ne pr­ve po­lo­vi­ne va­ra­li­čar­skog pro­le­ća na Ta­mi­šu)

PO­NO­VO RA­DI PLI­ĆAK (Pro­leć­ni lov ba­bu­ške na kult­nom te­re­nu na Du­na­vu)

BAN­DA­RI BLI­ZU, DE­VE­RI­KA DA­LE­KO (Mi­ni re­por­ta­ža sa naj­po­pu­lar­ni­jeg be­o­grad­skog je­ze­ra)

UPIS PRE PLJU­SKA (Ba­bu­ška ko­nač­no pro­ra­di­la na ba­ra­ma kod Ni­ša)

ZA­TIŠ­JE PRE TO­TAL­NE TI­ŠI­NE (Bi­lans se­zo­ne 2024-2025 na Li­mu od Pri­je­po­lja do No­ve Va­ro­ši)

OD CR­NE LA­STE DO VA­TRE­NOG TI­GRA (Da li su za bu­co­va ne­ki de­ko­ri va­ra­li­ca za­i­sta ubi­tač­ni a ne­ki sa­svim ne­za­ni­mlji­vi)

BUĆ­KA­NJE SE IS­PLA­TI (I lju­bi­te­lji lo­va ci­pri­ni­da na otvo­re­nim vo­da­ma mo­gu se na­u­ži­va­ti na ko­mer­ci­jal­nim re­vi­ri­ma)

MA­LO GLE­DA­NJE, MA­LO BRO­JA­NJE (Tak­mi­čar­ski stil fi­de­ri­sa­nja ba­bu­ški u slo­bod­nom ri­bo­lo­vu na je­ze­ru Mar­ko­vac)

LOV­NA IMI­TA­CI­JA BI­LO ČE­GA (Za­što u ar­se­na­lu va­ra­li­ca tre­ba uvek ima­ti i ma­le ka­ši­ke)

30 ALAR­MA U GLA­VI (Ne­za­bo­rav­nih 90 pro­leć­nih sa­ti na Ta­mi­šu ne­da­le­ko od Ba­ran­de)

CR­NA GLA­VI­NJA­RA NA BU­COV­SKI NA­ČIN (Ne­ve­ro­va­tan cug so­ma pred po­če­tak lo­vo­sta­ja)

7 VE­LI­ČAN­STVE­NIH (Sve što tre­ba da zna­te o lo­vu naj­ce­nje­ni­jih lju­skav­ki Ja­dra­na)

FLO­RI­DA U DO­LI­NI NE­RE­TVE (Ne­za­bo­ra­van ri­bo­lov ba­sa na naj­bo­ljem te­re­nu u Evro­pi)

STAL­NE RU­BRI­KE:

IZ­LA­ZAK I ZA­LA­ZAK SUN­CA, ME­TE­O­RO­LO­ŠKA I SO­LU­NAR­NA PROG­NO­ZA I VO­DO­STA­NJE

SVE ŠTO TRE­BA DA ZNA­TE O ME­TOD-FI­DER RI­BO­LO­VU (VI­II): De­vet bit­nih fak­to­ra

IZ­LOG

MA­LA ŠKO­LA PLOV­KA­RE­NJA (VII): Zna­čaj pra­vog pri­stu­pa

IZ SVE­TA

ULO­VI KO­JI SE PAM­TE

IZ­VE­ŠTA­JI SA RI­BO­LOV­NIH TE­RE­NA: Apa­tin, Som­bor, Si­vac, Ku­la, Bač­ka To­po­la, No­vi Sad, Ko­vilj­ski rit, Ti­tel, Ki­kin­da, Ko­vin, To­ma­še­vac, Idvor, Far­ka­ždin, Sa­ku­le, Ba­ran­da, Opo­vo, Sef­ke­rin, Glo­gonj, Pan­če­vo, Pan­če­vač­ki rit, Obre­no­vac, Bo­ljev­ci, Be­o­grad, Sme­de­re­vo, Po­ža­re­vac, Ko­sto­lac, Ve­li­ko Gra­di­šte, Kra­gu­je­vac, Kru­še­vac, Kra­lje­vo, Aran­đe­lo­vac, Do­nje Pod­ri­nje, Ma­li Zvor­nik, Lju­bo­vi­ja, Ba­ji­na Ba­šta, Pri­je­po­lje, Ti­moč­ka i Ne­go­tin­ska kra­ji­na, Niš, Le­sko­vac, Pi­rot, Vla­sin­sko je­ze­ro.

RI­BO­LOV BR. 637 IZ­LA­ZI U PE­TAK 23. MAJA 2025.

Ze­mlja se kao sa­sto­jak pri­ma­ma­ za ci­pri­ni­de odav­no upo­treblja­va u tak­mi­čar­skom ri­bo­lo­vu, a tek od pre ne­ku go­di­nu ma­sov­ni­je i u re­kre­a­tiv­nom. Upo­zna­je­mo vas ovog pu­ta sa nje­nim osnov­nim odli­ka­ma kako bi­ste iz­vu­kli mak­si­mum iz te kom­po­nen­te i iz hra­ne ko­ju sa njom na­pra­vite

ZemljaDo pre ne­ku go­di­nu, ve­ći­na ri­bo­lo­va­ca re­kre­a­ti­va­ca ni­je ni po­mi­šlja­la na to da se pri­hra­na­ma za ri­bu uop­šte mo­že do­da­va­ti ze­mlja, a ve­ći­na onih ko­ji­ma je to bi­lo po­zna­to sma­tra­la je da je ta­kav pri­stup re­zer­vi­san za tak­mi­če­nja. Ali stva­ri su se to­kom vre­me­na po­ste­pe­no me­nja­le, pa je sve vi­še ko­le­ga ko­je pe­ca­ju sa­mo za­do­volj­stva ra­di a ko­ri­ste ze­mlju kao jed­nu od bit­nih kom­po­nen­ti svo­jih pri­ma­ma i sve če­šće se mo­že ču­ti ka­ko pe­ca­ro­ši jed­ni dru­ge pi­ta­ju da li su sta­vi­li ze­mlju, ko­je vr­ste, u ko­joj ko­li­či­ni, ko­li­ko su ta­kvu sme­su na­kva­si­li itd. Za­to sam re­šio da ukrat­ko iz­ne­sem ne­ka svo­ja is­ku­stva u ve­zi s upo­tre­bom ze­mlje u ri­bo­lo­vu, te da pro­bam da ob­ja­snim ka­ko de­lu­je na pri­ma­mu, u ko­joj se raz­me­ri do­da­je, ka­ko se na­ba­vlja... Za pe­ca­nje se ina­če ko­ri­ste la­ka ze­mlja, te­ška ze­mlja i gli­na; na­me­ne su im raz­li­či­te, ali pra­vil­nim oda­bi­rom mo­že­mo umno­go­me po­bolj­ša­ti svoj re­zul­tat.

UPO­TRE­BA LA­KE ZE­MLJE je ve­ćim de­lom ogra­ni­če­na na plit­ke spo­ro­te­ku­će ili sta­ja­će vo­de – je­ze­ra, ka­na­le i ba­re. Mno­go se ko­ri­sti u tak­mi­čar­skom ri­bo­lo­vu, i to za »raz­bi­ja­nje« sit­ne lar­ve (»fu­ja«) ili ra­di po­ve­ća­nja za­pre­mi­ne sme­se u si­tu­a­ci­ja­ma ka­da je ko­li­či­na bra­šna­ste hra­ne ko­ja se sme upo­tre­bi­ti ogra­ni­če­na. Zbog »obla­ka« ko­ji pri­ma­ma sa la­kom ze­mljom pra­vi u vo­di, ta se kom­po­nen­ta ko­ri­sti u si­tu­a­ci­ja­ma ka­da se ne lo­vi na dnu, već u slo­ju iz­me­đu nje­ga i po­vr­ši­ne.

GLI­NA je vr­sta ze­mlje sa iz­u­zet­nim ve­ziv­nim svoj­stvi­ma ta­ko da se uglav­nom upo­tre­blja­va na te­ku­ćim vo­da­ma. Naj­če­šće se po­me­ša sa­mo sa cr­vi­ma ili kom­bi­nu­je sa nji­ma i ma­lim pro­cen­tom hra­ne, a po­tom se od nje na­pra­ve ku­gle, ko­je br­zo to­nu i iz­u­zet­no su po­sto­ja­ne, ta­ko da ih tok po­la­ko raz­bi­ja i oslo­ba­đa cr­ve. Da bi se ku­gle do­dat­no ote­ža­le, če­sto se u njih sta­vlja ka­me­nje.

TE­ŠKA ZE­MLJA se naj­če­šće ko­ri­sti i naj­lak­še na­ba­vlja, ne sa­mo za­to što je u po­nu­di ima­ju sko­ro sve bo­lje snab­de­ve­ne pro­dav­ni­ce ri­bo­lov­nog pri­bo­ra, već i za­to što je mo­že­mo la­ko na­ći u pri­ro­di. Upo­tre­blja­va se kao do­da­tak hra­na­ma pri pe­ca­nju na ve­ćim du­bi­na­ma... (-Ceo tekst mo­že­te pro­či­ta­ti u Ri­bo­lo­vu br. 397-)


dupli-san-dijego

Je­dan od du­pli­ra­nih čvo­rova je i udvo­stru­čeni San Di­je­go džem, zva­ni još i...

trostruki-palomar

Sa po­ja­vom Ber­kley Na­no­fila, ko­ja ni­je ni ple­te­ni­ca ni mo­no­fil, u modu je ušao...

dunavske-carolije

Du­nav je ve­li­ka, mo­ćna i "teško" či­tlji­va re­ka, pa pred­sta­vlja iza­zov za sve ri­bo­lov­ce...

brejd-ring

Braid ring čvor ili u­pre­deni pr­sten čvor upo­tre­blja­va se za ve­zi­va­nje udica...

dupli-uni

Ovo je jedan od najjednostavnijih a naj­vi­še ko­ri­šće­nih čvo­rova za spajanje...

bocna-petlja

Bočna petlja je jedan od je­dno­stav­nih čvo­rova za fi­ksi­ranje bo­čnog pre­dve­za...