• Tamiski protfis u prihvatnici
  • Stuka sa jezera Joca
  • Tamiski protfis
  • Mrtvi Karas kod sela Grebenac
  • Balticka stuka4
  • mala
  • Noc na jezeru Celije
  • Mala Petica
  • Štuka sa Joce2
  • Jezero Joca - A. Milanovic
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Mrtvi Karaš kod sela Grebenac; aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Baltička štuka, Vestervik (južna Švedska); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Vojne bašte (Dunav prekoputa Zemuna); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Noc na Jezeru Ćelije; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, sa stativa, god. 2011.
  • Kubici na putu ka kanalu Petica (kod Kovilova); aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Jezero Joca, Aleksandar Milanović; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, polar-filter, god. 2011.

ribolov-novine-broj-663

Sadržaj broja 663

RI­BO­LOV BR. 663 U PRO­DA­JI JE OD PET­KA 8. MAJA, A U NJE­MU IZ­ME­ĐU OSTA­LOG MO­ŽE­TE PRO­ČI­TA­TI:

O PE­CA­NJU U VRE­ME LO­VO­STA­JA (Ko­rist i šte­ta od ri­bo­lo­va to­kom tra­ja­nja za­bra­na)

SU­ŠE I PO­MO­RI 2026. (Iz ko­ri­snič­kog ugla: Te­ški iza­zo­vi još jed­ne su­šne go­di­ne)

TRI HRA­NE U LU­BE­NI­ČAR­KI (Ori­gi­na­lan i pro­ve­re­no vr­lo efi­ka­san pri­stup za lov ba­bu­ške na za­tra­vlje­nim te­re­ni­ma)

RAS­PUST ZA PAM­ĆE­NJE (Pro­leć­ne ri­bo­lo­vač­ke raz­gled­ni­ce sa ka­na­la kod Lo­zni­ce)

RAZ­NE MU­KE I MNO­GO UŽI­VA­NJA (Iz dru­gog ugla: Kad spe­ci­ja­li­sta za va­ra­li­ča­re­nje na­glo pre­đe u fi­de­ra­še)

RA­ZNI MAM­CI, ISTE RI­BE (In­ten­ziv­no pe­ca­nje ba­bu­ške na du­nav­skom ku­bi­ku kod Du­bov­ca)

MI­NI­JA­TUR­NI ADU­TI (Pro­ve­re­no na vo­di: Last Cast CC28 & CC38

PRA­VI DE­KOR I IZA­ZOV­NO VO­ĐE­NJE (Ka­ko lo­ve uspe­šni – re­cept za va­ra­li­ča­re­nje štu­ke na je­ze­ru sa iz­ra­zi­to bi­strom vo­dom)

PRED­VE­ČE JE CUG (Le­pi ulo­vi smu­đa po­čet­kom ma­ja na Zla­tar­skom je­ze­ru)

KRU­PA­TI­CA, DE­VE­RI­KA, BIK... (U su­sret let­njoj se­zo­ni lo­va ša­ran­skih ri­ba na Ta­mi­šu kod Sa­ku­la

NEO­DO­LJI­VI SLO­BOD­NI PLI­VAČ (Tak­mi­čar­ska zna­nja pri­men­lji­va i u re­kre­a­tiv­nom ri­bo­lo­vu: Sta­kle­na lar­va)

OSE­TLJI­VA SO­MOV­SKA PO­SLA­STI­CA (Ka­ko što du­že sa­ču­va­ti dur­du­ba­ke)

VE­ĆE UDI­CE KAO SPAS (Ja­dran­ske ri­blje vr­ste ko­je če­sto zbu­nju­ju i znal­ce – II deo)

RE­ŠE­NE MU­KE SA MA­COM (Iza­zov­no ali uspe­šno pe­ca­nje be­le ri­be na Sa­vi)

STAL­NE RU­BRI­KE

IZ­LA­ZAK I ZA­LA­ZAK SUN­CA, SO­LU­NAR­NA PROG­NO­ZA I VO­DO­STA­NJE

<p">ULO­VI KO­JI SE PAM­TE: 5 za­ba­ča­ja – 2 ri­be; Po­la sa­ta bor­be; Dva so­ma pred lo­vo­staj; Iz­ne­na­đe­nje na spi­ner­bejt; Ka­pi­tal­ci sa Ga­zi­vo­da

IZ­LOG

MA­LI LEK­SI­KON ČVO­RO­VA: Ju­ka­tan

IZ SVE­TA

KA­LA­JE­VE RI­BO­LO­VAČ­KE PRI­ČE: Gr­do­si­ja iz Voj­ne ba­re

I TO SE DO­GA­ĐA:

IZ­VE­ŠTA­JI SA RI­BO­LOV­NIH TE­RE­NA: Apa­tin, Som­bor, Si­vac, Ku­la, Bač­ka To­po­la, No­vi Sad, Ko­vilj­ski rit, Ti­tel, Ki­kin­da, Ko­vin, To­ma­še­vac, Idvor, Far­ka­ždin, Sa­ku­le, Ba­ran­da, Opo­vo, Sef­ke­rin, Glo­gonj, Pan­če­vo, Pan­če­vač­ki rit, Obre­no­vac, Bo­ljev­ci, Be­o­grad, Sme­de­re­vo, Po­ža­re­vac, Ko­sto­lac, Ve­li­ko Gra­di­šte, Kra­gu­je­vac, Kru­še­vac, Kra­lje­vo, Aran­đe­lo­vac, Do­nje Pod­ri­nje, Ma­li Zvor­nik, Lju­bo­vi­ja, Ba­ji­na Ba­šta, Pri­je­po­lje, Ti­moč­ka i Ne­go­tin­ska kra­ji­na, Niš, Le­sko­vac, Pi­rot, Vla­sin­sko je­ze­ro.

RI­BO­LOV BR. 664 IZ­LA­ZI U PE­TAK 5. JUNA 2026.

Da li je ko­nač­no na­pra­vljen du­go pri­želj­ki­va­ni ko­rak ko­ji će vo­di­ti ka bo­ljem ču­va­nju ri­bo­lov­nih vo­da i sma­nje­nju ne­le­gal­nog pri­ti­ska na ri­blji fond u Sr­bi­ji?

U vi­še na­vra­ta u po­sled­njih dva­de­se­tak go­di­na i u ovoj ru­bri­ci i mno­go gde dru­gde kon­sta­to­va­no je da je ri­bo­kra­đa odav­no u Sr­bi­ji po­pri­mi­la to­li­ko ve­li­ke raz­me­re da je ne­re­al­no oče­ki­va­ti da sa njom mo­gu iza­ći na kraj sa­mo kod ko­ri­sni­ka za­po­sle­ni ri­bo­ču­va­ri. Mno­gi za­stup­ni­ci tog sta­va bi­li su sa­gla­sni i u to­me da bi jed­no od ra­ci­o­nal­nih re­še­nja mo­glo bi­ti for­mi­ra­nje ne­ka­kve ren­džer­ske je­di­ni­ce, ko­ja bi se, po uzo­ru na ta­kve slu­žbe u mno­gim ze­mlja­ma sve­ta, sa­sto­ja­la od pro­fe­si­o­nal­nih ču­va­ra re­da i bi­la za­du­že­na za sva (ili sko­ro sva) pi­ta­nja za­šti­te ži­vot­ne sre­di­ne, te bi mo­gla efi­ka­sno de­lo­va­ti u ra­znim slu­ča­je­vi­ma ko­ji na­di­la­ze nad­le­žnost ili mo­guć­no­sti in­ter­ve­ni­sa­nja ri­bo­ču­va­ra, lo­vo­ču­va­ra, eko­lo­ških in­spek­to­ra itd. A na ža­lost onih ko­ji su bi­li za ta­kvo re­še­nje, na pu­tu nje­go­ve re­a­li­za­ci­je sta­ja­le su, na­vod­no, me­đu­na­rod­no pre­u­ze­te oba­ve­ze Sr­bi­je o stro­gom ogra­ni­ča­va­nju za­po­šlja­va­nja u jav­nom sek­to­ru, kao je­dan od me­ha­ni­za­ma ra­ci­o­nal­ne bu­džet­ske po­tro­šnje, ka­kva se oče­ku­je od dr­ža­va po­put na­še, ko­je se kre­dit­no za­du­žu­ju i ko­ri­ste po­moć iz ra­znih iz­vo­ra. No ne­za­vi­sno od to­ga da li se kad je o to­me reč ne­što su­štin­ski pro­me­ni­lo ili ni­je – bi­lo u od­no­su me­đu­na­rod­ne za­jed­ni­ce pre­ma Sr­bi­ji, bi­lo pre­ma pi­ta­nji­ma glo­bal­ne »eko­lo­ške bez­bed­no­sti«, tek či­nje­ni­ca je da je pre oko me­sec i po da­na na­či­njen je­dan ko­rak u do­brom prav­cu. O nje­go­vim kon­kret­nim efek­ti­ma i do­me­ti­ma, na­rav­no, pre­ra­no je sa­da su­di­ti, no on bi mo­gao bi­ti od ve­li­kog zna­ča­ja i ko­ri­sti za na­še dru­štvo, pa i za ri­bo­lov­ne vo­de i ri­blji fond, a ti­me i za nas ri­bo­lov­ce, ali i za dru­ge gra­đa­ne Sr­bi­je, i to ne sa­mo one ko­ji se ba­ve po­slo­vi­ma di­rekt­no ili in­di­rekt­no po­ve­za­nim sa ri­bo­lo­vom, već i sve osta­le, bu­du­ći da tu istu vo­du svi pi­je­mo i ko­ri­sti­mo za hi­gi­je­nu, za­li­va­nje use­va i mno­go to­ga dru­gog od če­ga nam ži­vot i zdra­vlje di­rekt­no za­vi­se.

Na­i­me, 30. mar­ta je ob­zna­nje­no da su šu­mo­kra­di­ce, lo­vo­kra­di­ce, za­ga­đi­va­či i svi dru­gi ko­ji na raz­li­či­te na­či­ne šte­te pri­rod­nim do­bri­ma Sr­bi­je od sa­da pod pa­skom Je­di­ni­ce za su­zbi­ja­nje eko­lo­škog kri­mi­na­la i za­šti­tu ži­vot­ne sre­di­ne, for­mi­ra­ne po svoj pri­li­ci kra­jem fe­bru­a­ra (ka­ko se iz jav­no do­stup­nih in­for­ma­ci­ja mo­že za­klju­či­ti), u okvi­ru Di­rek­ci­je po­li­ci­je. Na­čel­nik te je­di­ni­ce Ži­vi­ca Mun­ćan u pr­vim iz­ja­va­ma i in­ter­vju­i­ma na­ja­vio je da će se nje­nim us­po­sta­vlja­njem ubu­du­će na ade­kva­tan na­čin usme­ra­va­ti rad kri­mi­na­li­stič­kih in­spek­to­ra u po­li­cij­skim upra­va­ma u 27 gra­do­va ši­rom Sr­bi­je te da će gra­đa­ni mo­ći da po­li­ci­ji pri­ja­vlju­ju kri­vič­na de­la eko­lo­škog kri­mi­na­la pi­sa­no, usme­no ili elek­tron­skim pu­tem, i to ne­po­sred­no u pod­ruč­nim po­li­cij­skim upra­va­ma ili na adre­su MUP-a, ali i nad­le­žnim tu­ži­la­štvi­ma.

Va­lja se, na­rav­no, na­da­ti da će u prak­si ova je­di­ni­ca do­bro funk­ci­o­ni­sa­ti, a pr­ve in­for­ma­ci­je ko­je za­sad sti­žu (isti­na vi­še ne­zva­nič­no ne­go zva­nič­nim ka­na­li­ma) go­vo­re da ima po­ma­ka u po­gle­du spre­ča­va­nja i re­ša­va­nja de­la iz nje­ne nad­le­žno­sti. Za po­če­tak je u sva­kom slu­ča­ju do­bro to što se iz pr­vih jav­nih istu­pa nje­nog (go­re po­me­nu­tog) na­čel­ni­ka mo­že za­klju­či­ti da ima pred­sta­vu o to­me či­me tre­ba da se ba­vi, bu­du­ći da je u jed­nom od pr­vih in­ter­vjua iz­me­đu osta­log uka­zao da su bit­ne ka­rak­te­ri­sti­ke eko­lo­škog kri­mi­na­la, ko­je ote­ža­va­ju bor­bu s njim, to što če­sto ne­ma ne­po­sred­nih žr­ta­va ko­je bi ga mo­gle pri­ja­vi­ti u mo­men­tu vr­še­nja de­la, dok se ne­ga­tiv­ne po­sle­di­ce mo­gu ma­ni­fe­sto­va­ti znat­no ka­sni­je, čak i kroz ne­ko­li­ko go­di­na, te da su vi­so­ki pro­fi­ti, ni­zak ri­zik od ot­kri­va­nja pre­stup­ni­ka i ne­a­de­kvat­na ka­zne­na po­li­ti­ka (za ko­ju on sma­tra da se mo­ra znat­no po­o­štri­ti) uči­ni­li eko­lo­ški kri­mi­nal pri­vlač­nim za šu­mo­kra­di­ce, lo­vo­kra­di­ce, tro­va­če pri­ro­de i osta­le. Mun­ćan je me­di­ji­ma re­kao i da je je­di­ni­ca na či­jem je če­lu na­mer­na da ne sa­mo kroz re­ak­tiv­no već i kroz pro­ak­tiv­no de­lo­va­nje po­ve­ća ste­pen ot­kri­va­nja tih kri­vič­nih de­la i da po­ten­ci­jal­ne uči­ni­o­ce od­vra­ti od njih, te na­ja­vio sa­rad­nju »eko­lo­ške po­li­ci­je« sa nad­le­žnim tu­ži­la­štvi­ma, re­sor­nim mi­ni­star­stvom, po­kra­jin­skim in­spek­ci­ja­ma i in­spek­ci­ja­ma lo­kal­ne sa­mo­u­pra­ve, a na­ro­či­to sa gra­đa­ni­ma, jer je po nje­go­vom mi­šlje­nju (a u to­me ap­so­lut­no ni­je usa­mljen) ve­o­ma va­žno po­di­ći ni­vo jav­ne sve­sti o pri­ro­di i o pro­ble­mi­ma nje­nog oču­va­nja.

A nas ri­bo­lov­ce, ko­ji već de­ce­ni­ja­ma va­pi­mo za kon­kret­ni­jim i sve­o­bu­hvat­nim me­ra­ma za­šti­te ri­bljeg fon­da ko­ji­ma bi se ba­vi­li i or­ga­ni re­da, za po­če­tak ra­du­je i či­nje­ni­ca da je na­čel­nik no­vo­fo­mi­ra­ne je­di­ni­ce u pr­vim jav­nim is­tu­pi­ma na­kon stu­pa­nja na du­žnost ma­kar po­me­nuo i ono što nas naj­vi­še za­ni­ma, uvr­šću­ju­ći me­đu bit­ne pro­ble­me iz svo­je nad­le­žno­sti i za­šti­tu ri­bljeg fon­da od ne­le­gal­nog ri­bo­lo­va... (-Ceo tekst mo­že­te pro­či­ta­ti u Ri­bo­lo­vu br. 558-)

 

 


dupli-san-dijego

Je­dan od du­pli­ra­nih čvo­rova je i udvo­stru­čeni San Di­je­go džem, zva­ni još i...

trostruki-palomar

Sa po­ja­vom Ber­kley Na­no­fila, ko­ja ni­je ni ple­te­ni­ca ni mo­no­fil, u modu je ušao...

dunavske-carolije

Du­nav je ve­li­ka, mo­ćna i "teško" či­tlji­va re­ka, pa pred­sta­vlja iza­zov za sve ri­bo­lov­ce...

brejd-ring

Braid ring čvor ili u­pre­deni pr­sten čvor upo­tre­blja­va se za ve­zi­va­nje udica...

dupli-uni

Ovo je jedan od najjednostavnijih a naj­vi­še ko­ri­šće­nih čvo­rova za spajanje...

bocna-petlja

Bočna petlja je jedan od je­dno­stav­nih čvo­rova za fi­ksi­ranje bo­čnog pre­dve­za...