• Tamiski protfis u prihvatnici
  • Stuka sa jezera Joca
  • Tamiski protfis
  • Mrtvi Karas kod sela Grebenac
  • Balticka stuka4
  • mala
  • Noc na jezeru Celije
  • Mala Petica
  • Štuka sa Joce2
  • Jezero Joca - A. Milanovic
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Mrtvi Karaš kod sela Grebenac; aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Baltička štuka, Vestervik (južna Švedska); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Vojne bašte (Dunav prekoputa Zemuna); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Noc na Jezeru Ćelije; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, sa stativa, god. 2011.
  • Kubici na putu ka kanalu Petica (kod Kovilova); aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Jezero Joca, Aleksandar Milanović; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, polar-filter, god. 2011.

ribolov-novine-broj-666

Sadržaj broja 666

RI­BO­LOV BR. 666 U PRO­DA­JI JE OD PET­KA 3. JULA, A U NJE­MU IZ­ME­ĐU OSTA­LOG MO­ŽE­TE PRO­ČI­TA­TI:

VRA­ĆA­NJE NI­JE ZA­BRA­NJE­NO (O du­go­več­noj za­blu­di de­la ri­bo­lo­va­ca, pro­is­te­kloj iz krat­ko va­že­ćeg pro­pi­sa)

TA­LA­SI TR­ZA­JA NA BLI­ŽEM HRA­NI­LI­ŠTU (Neo­če­ki­va­no uspe­šno pe­ca­nje na fi­der na ma­lom du­nav­cu kod Ga­ja)

CR­TA­NJE PA­RA­LE­LA VO­BLE­ROM (Ka­ko se smuđ le­ti lo­vi na ve­li­koj rav­ni­čar­skoj re­ci)

TAM­NA HRA­NA I KOK­TEL NA UDI­CI (Fan­ta­stič­no fi­de­ri­sa­nje na ču­ve­noj pla­ži na Sa­vi kod Mar­ti­na­ca)

ŠTU­KA I SOM RET­KI, BAN­DAR SI­TAN (Ma­lo do­brih ulo­va na po­čet­ku va­ra­li­čar­ske se­zo­ne 2026. na Vla­sin­skom je­ze­ru)

OV­DE PU­FI, ON­DE CR­VI (Lov iste ri­be na dva raz­li­či­ta te­re­na u do­njem to­ku Sa­ve)

U INAT BA­GE­RI­MA Le­pi ulo­vi na star­tu so­ma­ro­ške se­zo­ne na Za­pad­noj Mo­ra­vi kod Kra­lje­va)

LE­GEN­DA SA ČE­TI­RI LI­CA ( Pred­sta­vlja­mo je­dan od kult­nih ja­pan­skih vo­ble­ra mo­der­nog va­ra­li­ča­re­nja: Zip­ba­its Rig­ge 70)

KA­PI­TAL­CI OD JU­TRA DO MRA­KA (Ne­za­bo­ra­van še­sto­dnev­ni lov ci­pri­ni­da na ita­li­jan­skom je­ze­ru Sa­la­sko)

OD GLA­VI­NJA­RA DO LEP­TI­RA (Pro­leć­ne so­ma­ro­ške raz­gled­ni­ce)

ŠA­RE­NO DRU­ŠTVO NA PRE­LA­ZU (Po­tra­ga za smu­đem na To­ploj Mla­vi do­ne­la i tro­fej­nu štu­ku i krup­nog bu­co­va)

IZ­NE­NA­ĐE­NJE USRED GRA­DA (I naj­to­pli­ji deo se­zo­ne mo­že da­ti le­pe ulo­ve gra­blji­vi­ca na rav­ni­čar­skim re­ka­ma)

RAJ (I) ZA SMU­ĐA­RO­ŠE (Ri­bo­lo­vač­ke pri­če: Ebro iz dru­gog ugla)

UZ RT PA NIZ STRU­JU (Šta ra­di­ti na mo­ru ka­da iz­gled­na po­zi­ci­ja iz­ne­ve­ri)

SAN PO­STAO JA­VA (Ne­za­bo­rav­no is­ku­stvo sa re­vi­ra Ti­fran na Li­mu)

STAL­NE RU­BRI­KE

IZ­LA­ZAK I ZA­LA­ZAK SUN­CA, HI­DRO­ME­TE­O­RO­LO­ŠKA I SO­LU­NAR­NA PROG­NO­ZA I VO­DO­STA­NJE

MA­LI LEK­SI­KON ČVO­RO­VA: Klinč-pa­lo­mar

ULO­VI KO­JI SE PAM­TE: Dva so­ma na kok­tel

IZ­LOG

IZ­VE­ŠTA­JI SA RI­BO­LOV­NIH TE­RE­NA: Apa­tin, Som­bor, Si­vac, Ku­la, Bač­ka To­po­la, No­vi Sad, Ko­vilj­ski rit, Ti­tel, Ki­kin­da, Ko­vin, To­ma­še­vac, Idvor, Far­ka­ždin, Sa­ku­le, Ba­ran­da, Opo­vo, Sef­ke­rin, Glo­gonj, Pan­če­vo, Pan­če­vač­ki rit, Obre­no­vac, Bo­ljev­ci, Be­o­grad, Sme­de­re­vo, Po­ža­re­vac, Ko­sto­lac, Ve­li­ko Gra­di­šte, Kra­gu­je­vac, Kru­še­vac, Kra­lje­vo, Aran­đe­lo­vac, Do­nje Pod­ri­nje, Ma­li Zvor­nik, Lju­bo­vi­ja, Ba­ji­na Ba­šta, Pri­je­po­lje, Ti­moč­ka i Ne­go­tin­ska kra­ji­na, Niš, Le­sko­vac, Pi­rot, Vla­sin­sko je­ze­ro.

RI­BO­LOV BR. 667 IZ­LA­ZI U PE­TAK 17. JULA 2026.

Pe­ca­nje ša­ra­na na re­ka­ma po­put Du­na­va, Ti­se i Sa­ve iz­u­zet­no je zah­tev­na di­sci­pli­na i ka­da ri­bo­lo­vac mo­že da po­sve­ti mno­go vre­me­na pri­pre­mi i odr­ža­va­nju me­sta i sva­ko­dnev­nim iz­la­sci­ma, a još vi­še ako je ogra­ni­čen vre­me­nom. Ipak, oda­be­re­ li do­bro me­sto, vre­me pri­ma­mu i ma­mac, mo­že­ se na­da­ti uspe­hu

Pro­šlo je već vi­še od dve i po de­ce­ni­je ot­ka­ko su se boj­li­ji, tvr­do ku­va­ni mam­ci za ša­ra­na, iz En­gle­ske pro­ši­ri­li po ostat­ku Evro­pe. Mno­gi su ta­da sma­tra­li da je reč o još jed­noj no­vi­ni smi­šlje­noj sa­mo da bi pro­iz­vo­đa­či i tr­gov­ci za­ra­đi­va­li, a i da­nas je do­sta onih ko­ji su u to ube­đe­ni i osta­ju ver­ni tra­di­ci­o­nal­nim jef­ti­nim mam­ci­ma – ku­ku­ru­zu, no­kli (valj­ku) itd., upr­kos to­me što ko­le­ge sa mo­der­ni­jim pri­stu­pom na boj­li­je ostva­ru­ju od­lič­ne ulo­ve, i to ne sa­mo na ko­mer­ci­jal­nim re­vi­ri­ma, već i na tzv. otvo­re­nim vo­da­ma po­put Du­na­va, na kom ja pre­te­žno pe­cam. Na du­gom is­ku­stvu sti­ca­nom na toj re­ci su i za­sno­va­na mo­ja zna­nja o lo­vu di­vljeg ša­ra­na na boj­li­je.

Saran

Ša­ran će pro­ba­ti sva­ki boj­li, ali da li će na­sta­vi­ti da se hra­ni nji­me, mno­go za­vi­si od kva­li­te­ta po­nu­đe­nog za­lo­ga­ja, tj. od nje­go­vog sa­sta­va. Na­rav­no, to zna­či da ne mo­že­mo sa­mo oka­či­ti boj­li na dla­ku is­pod udi­ce i oče­ki­va­ti da se ri­ba na­vik­ne na nje­ga, već mo­ra­mo nji­me i pri­hra­nji­va­ti ka­ko bi­smo na na­šem me­stu za­dr­ža­li ja­ta ko­ja su u pro­la­zu i pod­sta­kli ih da je­du ono na šta že­li­mo da se na­vik­nu. Ne­ki ša­ra­ni će da­ni­ma bi­ti na na­šem me­stu pre ne­go što poč­nu da je­du boj­li­je i uzmu na­mam­če­nu udi­cu, dok će dru­gi od­mah po­če­ti da se hra­ne tim ku­gli­ca­ma i upe­ca­će se već pr­vog da­na. Da bi­smo ih na ovaj ma­mac lo­vi­li, on mo­ra bi­ti ta­kvog sa­sta­va i kva­li­te­ta da ri­ba ose­ti da joj od­go­va­ra i da se nji­me kon­ti­nu­i­ra­no po­ma­lo hra­ni, a da je on ne za­si­ti, tj. da ne­ma pro­ble­ma sa va­re­njem ko­ji bi je na iz­ve­sno vre­me od­bi­li od je­la. Ako se ša­ran ku­pa u bli­zi­ni hra­nje­nog me­sta, na ko­me su pla­si­ra­ni i na­ši si­ste­mi, a da­ni­ma ne­ma­mo uda­rac ili se ja­vi tek po­ne­ka je­din­ka, raz­log za to uop­šte ne mo­ra bi­ti ne­za­in­te­re­so­va­nost ri­be za hra­nu, već pre loš iz­bor mam­ca, mi­kro­lo­ka­ci­je na ko­ju pla­si­ra­mo nje­ga od­no­sno pri­hra­nu ili pre­zen­ta­ci­je. Ako ba­ci­mo pri­hra­nu ka­ko tre­ba i ako su boj­li­ji kva­li­tet­ni, po mom is­ku­stvu pr­vo ja­vlja­nje ša­ra­na na štap u 90 % slu­ča­je­va usle­di­će naj­ra­ni­je ne­ko­li­ko mi­nu­ta a naj­ka­sni­je po­la sa­ta na­kon pr­vog za­ba­ča­ja, pa on­da mo­že­mo oče­ki­va­ti to­kom da­na opet po­ko­ji uda­rac. Ako u sva­kom iz­la­sku na Du­nav ili dru­gu ve­li­ku re­ku ima­mo dva udar­ca i vi­še na dan, i ta­ko u du­žem pe­ri­o­du, to je do­kaz da do­bro pri­hra­nju­je­mo me­sto, na pra­vim tač­ka­ma i kva­li­tet­nim boj­li­ji­ma (što je naj­bit­ni­je), a što se la­ko mo­že i pro­ve­ri­ti, ta­ko što se pre­đe ru­kom pre­ko sto­ma­ka ne­tom upe­ca­nog ša­ra­na (od gla­ve ka re­pu) i vi­di da li iz­ba­cu­je po­lu­sva­re­ne boj­li­je i dru­gu pri­hra­nu. Na­rav­no, mo­že po­ne­ki iz­la­zak pro­ći i bez ika­kve ak­tiv­no­sti ri­be, što mo­že bi­ti po­sle­di­ca pro­me­ne vre­me­na (at­mos­fer­skog pri­ti­ska, tem­pe­ra­tu­re...) ili hi­dro­lo­ških pri­li­ka (na­glog na­do­la­ska ili opa­da­nja vo­de), ri­bo­kra­đe u zo­ni ko­ju hra­ni­mo itd. U sva­kom slu­ča­ju, po­sto­je dve osnov­ne stra­te­gi­je pri­ma­mlji­va­nja ša­ra­na – jed­na ka­da do­la­zi­mo na uda­lje­no me­sto, na ko­me po­či­nje­mo da pe­ca­mo od­mah na­kon što ga oda­be­re­mo i pr­vi put na­hra­ni­mo; te dru­ga – za po­zi­ci­je ko­je mo­že­mo da pri­hra­ni­mo u ne­ko­li­ko na­vra­ta na 3-4 da­na pre pr­vog za­ba­ča­ja... (-Ceo tekst mo­že­te pro­či­ta­ti u Ri­bo­lo­vu br. 403-)


dupli-san-dijego

Je­dan od du­pli­ra­nih čvo­rova je i udvo­stru­čeni San Di­je­go džem, zva­ni još i...

trostruki-palomar

Sa po­ja­vom Ber­kley Na­no­fila, ko­ja ni­je ni ple­te­ni­ca ni mo­no­fil, u modu je ušao...

dunavske-carolije

Du­nav je ve­li­ka, mo­ćna i "teško" či­tlji­va re­ka, pa pred­sta­vlja iza­zov za sve ri­bo­lov­ce...

brejd-ring

Braid ring čvor ili u­pre­deni pr­sten čvor upo­tre­blja­va se za ve­zi­va­nje udica...

dupli-uni

Ovo je jedan od najjednostavnijih a naj­vi­še ko­ri­šće­nih čvo­rova za spajanje...

bocna-petlja

Bočna petlja je jedan od je­dno­stav­nih čvo­rova za fi­ksi­ranje bo­čnog pre­dve­za...