• Tamiski protfis u prihvatnici
  • Stuka sa jezera Joca
  • Tamiski protfis
  • Mrtvi Karas kod sela Grebenac
  • Balticka stuka4
  • mala
  • Noc na jezeru Celije
  • Mala Petica
  • Štuka sa Joce2
  • Jezero Joca - A. Milanovic
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Mrtvi Karaš kod sela Grebenac; aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Baltička štuka, Vestervik (južna Švedska); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Vojne bašte (Dunav prekoputa Zemuna); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Noc na Jezeru Ćelije; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, sa stativa, god. 2011.
  • Kubici na putu ka kanalu Petica (kod Kovilova); aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Jezero Joca, Aleksandar Milanović; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, polar-filter, god. 2011.

ribolov-novine-broj-662

Sadržaj broja 662

RI­BO­LOV BR. 662 U PRO­DA­JI JE OD PET­KA 8. MAJA, A U NJE­MU IZ­ME­ĐU OSTA­LOG MO­ŽE­TE PRO­ČI­TA­TI:

SMRT POD­VOD­NOJ AR­MA­TU­RI! (O ne­ga­tiv­nom uti­ca­ju mo­der­nog pri­bo­ra na ri­bo­lov i ži­vot­nu sre­di­nu)

NI­JE HTE­LA PA PRO­JE­LA (Od­lič­no fi­de­ri­sa­nje du­nav­ske ba­bu­ške na ču­ve­nom te­re­nu bli­zu Go­lup­ca)

TRE­ĆA PA­STRM­KA ZA BU­COV­DŽI­JE (Na­sta­vak neo­bič­ne se­ri­je kod Go­lu­ip­ca)

MRE­NI­CE ŠLJI­VA­RI I BA­BU­ŠKE (Kla­sič­no pro­leć­no pe­ca­nje na Ju­žnoj Mo­ra­vi to­kom mre­sta ve­ći­ne vr­sta be­le ri­be)

MR­TAV KA­NAL PRE­PUN RI­BE! (Hra­nje­nje me­sta se ne­pla­ni­ra­no pre­tvo­ri­lo u vr­hun­sko pe­ca­nje)

CIK­CAK VO­ŽNJA IZ­ME­ĐU PA­NJE­VA (Ba­bu­ška le­po pro­ra­di­la na ma­le pop-apo­ve u pli­ća­ci­ma De­li­blat­skog je­ze­ra)

U DU­BI­NI A IZ­NAD DNA (Mi­ni re­por­ta­ža iz Đer­da­pa)

KAD ARO­MA OD­BI­JA (Da li pu­ša­či ima­ju ma­nje iz­gle­de za uspeh u ri­bo­lo­vu ne­go ne­pu­ša­či)

CR­VE­NI CR­VI U VE­ĆOJ DU­BI­NI (Us­pe­šan pro­leć­ni lov plo­ti­ce u zah­tev­nim uslo­vi­ma)

5 ZA­BA­ČA­JA – 4 KA­PI­TAL­CA! (I to se do­ga­đa: Ko­lu­ba­ra uz­vod­no od La­za­rev­ca)

TE­ŠKIM LEP­TI­RI­MA PRO­TIV JA­KOG VE­TRA (Neo­če­ki­va­no us­pe­šan lov štu­ke na va­ra­li­cu i ke­de­ra na šljun­ka­ri kraj Dri­ne)

PRO­LEĆ­NA ME­ŠA­VI­NA (I mi­nu­log apri­la uobi­ča­je­no ra­zno­vr­sni ulo­vi va­ra­li­ča­ra na Ta­mi­šu)

JE­DAN ZA SVE! (Pred­sta­vlja­mo naj­ja­či štap iz Grap­hi­te Cast se­ri­je rob­ne mar­ke Last Cast)

BUĆ­KA ZA CI­PRI­NI­DE (Jed­no­stav­na a efi­ka­sna tak­ti­ka za pri­vla­če­nje i ak­ti­vi­ra­nje ri­be na ko­mer­ci­jal­nim re­vi­ri­ma)

SKO­RO PA ISTO (Ja­dran­ske ri­blje vr­ste ko­je če­sto zbu­nju­ju i znal­ce – I deo)

VER­TI­KA­LA RI­BU DA­LA (Lep po­če­tak smu­đa­ro­ške se­zo­ne na Du­na­vu u No­vom Sa­du)

STAL­NE RU­BRI­KE

IZ­LA­ZAK I ZA­LA­ZAK SUN­CA, SO­LU­NAR­NA PROG­NO­ZA I VO­DO­STA­NJE/p>

ULO­VI KO­JI SE PAM­TE: Ša­ran­dži­je na ko­ti 247!; Či­ni­lo se da je ma­li; Sam svoj maj­stor; Pr­vo­maj­ski tro­fej

IZ­LOG

USPO­ME­NE SA PE­CA­NJA: Ka­nal­ski smu­đe­vi

I TO SE DO­GA­ĐA: Ne­zva­ni go­sti

IZ­VE­ŠTA­JI SA RI­BO­LOV­NIH TE­RE­NA: Apa­tin, Som­bor, Si­vac, Ku­la, Bač­ka To­po­la, No­vi Sad, Ko­vilj­ski rit, Ti­tel, Ki­kin­da, Ko­vin, To­ma­še­vac, Idvor, Far­ka­ždin, Sa­ku­le, Ba­ran­da, Opo­vo, Sef­ke­rin, Glo­gonj, Pan­če­vo, Pan­če­vač­ki rit, Obre­no­vac, Bo­ljev­ci, Be­o­grad, Sme­de­re­vo, Po­ža­re­vac, Ko­sto­lac, Ve­li­ko Gra­di­šte, Kra­gu­je­vac, Kru­še­vac, Kra­lje­vo, Aran­đe­lo­vac, Do­nje Pod­ri­nje, Ma­li Zvor­nik, Lju­bo­vi­ja, Ba­ji­na Ba­šta, Pri­je­po­lje, Ti­moč­ka i Ne­go­tin­ska kra­ji­na, Niš, Le­sko­vac, Pi­rot, Vla­sin­sko je­ze­ro.

RI­BO­LOV BR. 663 IZ­LA­ZI U PE­TAK 22. MAJA 2026.

Sva­ki iole is­ku­sni­ji va­ra­li­čar sa ve­li­kih te­ku­ći­ca zna ko­li­ko gor­nji kraj reč­ne ade mo­že da bu­de pro­duk­ti­van, po­go­to­vo u naj­to­pli­jem de­lu go­di­ne. Ali ne­ma mno­go onih ko­ji su do de­ta­lja pro­u­či­li ta­kve po­zi­ci­je, a još je ma­nje blin­ke­ra­ša sprem­nih da to zna­nje po­de­le sa dru­gi­ma, kao što je autor knji­ga »Va­ra­li­ča­re­nje na re­ka­ma i je­ze­ri­ma« i »Lov smu­đa va­ra­li­com« uči­nio u ovom sjaj­nom tek­stu.

Uz­vod­ni špi­ce­vi reč­nih ada su u let­njem pe­ri­o­du iz­u­zet­no pro­duk­tiv­na me­sta za ri­bo­lov smu­đa. Na uda­ru su reč­ne stru­je i uz njih ima kr­ša neo­p­hod­nog za oku­plja­nje ri­ba, če­mu po­go­du­je i kon­fi­gu­ra­ci­ja te­re­na, for­mi­ra­na pod uti­ca­jem to­ka. Ada ni­kad ni­je na sre­di­ni re­ke i udar vo­de pri­ma s bo­ka: glav­ni tok pod­ri­va nje­mu iz­lo­že­nu stra­nu, uz ko­ju je du­bi­na za­to ve­ća. Tok se tu raz­dva­ja na deo ko­ji na­sta­vlja duž ade i deo ko­ji pre­li­va špic i stva­ra vr­tlo­že­nja sa su­prot­ne stra­ne.

Smudj

USLO­VI SU NAJ­BO­LJI za lov smu­đa na uz­vod­nom špi­cu ade ka­da je vo­do­staj ni­zak, a tok uspo­ren, jer se ta­da ri­ba gru­pi­še na me­sti­ma sa sna­žni­jim pro­to­kom vo­de i iz­ra­že­ni­jom struk­tu­rom oba­le i dna. Uz­vod­ni špic je u ne­kim slu­ča­je­vi­ma za­šti­ćen ka­me­nom, ne­ka­da je gli­no­vit, sa na­ne­tim gra­njem i obo­re­nim sta­bli­ma, a če­sto je pli­tak i pe­sko­vit, pa slu­ži kao pla­ža u let­njem pe­ri­o­du. U sva­kom slu­ča­ju, po­se­du­je za lov smu­đa iz­ra­zi­to po­god­ne struk­tu­re, kao što su pre­liv, od­sek sa na­glim pre­la­zom sa ma­nje du­bi­ne na ve­ću, du­ži deo oba­le iz­lo­žen uda­ru vo­de, zo­na ubr­za­nja to­ka i ma­nji li­man sa po­vrat­nom stu­jom (na stra­ni spo­red­nog to­ka).

Ako je vo­da bi­stra, ni­ska, pre­gre­ja­na i spo­ra, ide­al­no je pe­ca­ti po ve­tro­vi­tom ili ki­šnom da­nu i u pe­ri­o­du pre­la­za da­na u noć i obr­nu­to. Na ski­ci 1 pri­ka­zan je na­čin si­dre­nja čam­ca. On tre­ba da bu­de po­sta­vljen uz­vod­no, na do­volj­nu uda­lje­nost od ade i u po­lo­ža­ju ko­ji omo­gu­ća­va pri­me­nu dve teh­ni­ke va­ra­li­ča­re­nja ko­ji­ma se pre­zen­tu­je va­ra­li­ca na dva atrak­tiv­na me­sta. Pr­vo me­sto je­ste uda­ru vo­de iz­lo­že­ni bok ade, sa du­gim od­se­kom i na­glim pre­la­zom sa ma­nje du­bi­ne na ve­ću, te sa du­žim pla­to­i­ma na du­bi­ni od 3 do 6 me­ta­ra. Po­lo­žaj čam­ca tre­ba da omo­gu­ći ri­bo­lov­cu ozna­če­nom slo­vom A da kon­tro­li­še pri­o­ba­lje u ši­ri­ni od de­se­tak me­ta­ra i u du­ži­ni od 30 m... (-Ceo tekst mo­že­te pro­či­ta­ti u Ri­bo­lo­vu br. 383-)


dupli-san-dijego

Je­dan od du­pli­ra­nih čvo­rova je i udvo­stru­čeni San Di­je­go džem, zva­ni još i...

trostruki-palomar

Sa po­ja­vom Ber­kley Na­no­fila, ko­ja ni­je ni ple­te­ni­ca ni mo­no­fil, u modu je ušao...

dunavske-carolije

Du­nav je ve­li­ka, mo­ćna i "teško" či­tlji­va re­ka, pa pred­sta­vlja iza­zov za sve ri­bo­lov­ce...

brejd-ring

Braid ring čvor ili u­pre­deni pr­sten čvor upo­tre­blja­va se za ve­zi­va­nje udica...

dupli-uni

Ovo je jedan od najjednostavnijih a naj­vi­še ko­ri­šće­nih čvo­rova za spajanje...

bocna-petlja

Bočna petlja je jedan od je­dno­stav­nih čvo­rova za fi­ksi­ranje bo­čnog pre­dve­za...