• Tamiski protfis u prihvatnici
  • Stuka sa jezera Joca
  • Tamiski protfis
  • Mrtvi Karas kod sela Grebenac
  • Balticka stuka4
  • mala
  • Noc na jezeru Celije
  • Mala Petica
  • Štuka sa Joce2
  • Jezero Joca - A. Milanovic
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Mrtvi Karaš kod sela Grebenac; aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Baltička štuka, Vestervik (južna Švedska); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Vojne bašte (Dunav prekoputa Zemuna); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Noc na Jezeru Ćelije; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, sa stativa, god. 2011.
  • Kubici na putu ka kanalu Petica (kod Kovilova); aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Jezero Joca, Aleksandar Milanović; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, polar-filter, god. 2011.

ribolov-novine-broj-672

Sadržaj broja 672

RI­BO­LOV BR. 672 U PRO­DA­JI JE OD PET­KA 25 SEPTEMBRA, A U NJE­MU IZ­ME­ĐU OSTA­LOG MO­ŽE­TE PRO­ČI­TA­TI:

BEZ PRO­ME­NA (Od­re­đe­ne ce­ne do­zvo­la za ri­bo­lov u Sr­bi­ji za 2027.)

SMUĐ OSVO­JIO KO­KIN BROD?! (Neo­če­ki­va­na si­tu­a­ci­ja na Zla­tar­skom je­ze­ru)

IZ­DA­ŠNO NE­PO­ZNA­TO ME­STO (Neo­če­ki­va­no uspe­šno pe­ca­nje ba­bu­ške i ša­ra­na na Du­na­vu niz­vod­no od Go­lup­ca)

6 ME­TA­RA I 4 ZR­NA (Do­bro pri­pre­mlje­na po­zi­ci­ja da­la dva tro­fe­ja za 24 ča­sa)

DVA CR­VI­ĆA NA DU­ŽEM PRED­VE­ZU (Fi­de­ra­ška mi­ni-re­por­ta­ža sa Ju­žne Mo­ra­ve)

NI­ŠAV­SKE BA­BU­ŠKE I MO­RAV­SKI ŠLJI­VA­RI (Dva ne­ve­ro­vat­no uspe­šna let­nja plov­ka­re­nja na raz­li­či­tim re­ka­ma)

VA­NI­LA, POP-AP I PAR CR­VA (Lov de­ve­ri­ke i ba­bu­ške na Du­na­vu kod Ko­vi­na)

U ZO­RU I PR­VI MRAK (Upor­ne ša­ran­dži­je ipak su lo­vi­le po­ne­što kra­jem le­ta na Ta­mi­šu)

ČE­TI­RI ZA (SKO­RO) SVE! (Pro­ve­re­no na vo­di: Svi mo­de­li Last Cast Grap­hi­te Cast se­ri­je va­ra­li­ča­ra­ca)

RE­ZUL­TA­TI MI­NU­LOG RA­DA (No­vi te­ren za lov ša­ra­na i sta­ri za so­ma da­li fan­ta­stič­ne ulo­ve kra­jem av­gu­sta)

PRO­BAJ IPAK ŽA­GA­ROV SI­STEM (Šta se de­ša­va kad pa­si­o­ni­ra­ni fi­de­raš re­ši da va­ra­li­ča­ri na mo­ru)

BE­LA NA ŠA­RAN­SKOM ME­STU (Po­čet­kom sep­tem­bra is­pla­ti­la se po­se­ta sav­skom te­re­nu gde ne­ma al­gi)

PRI­PRE­ME BU­DU­ĆIH ŠAM­PI­O­NA (Kamp za mla­de sa­ve­za sport­skih ri­bo­lo­va­ca Voj­vo­di­ne)

RE­KA SA DVA LI­CA (Us­pe­la is­tra­ži­vač­ka mu­ši­čar­ska eks­pe­di­ci­ja na Tre­bi­šnji­cu)

SKO­BALJ NA VO­BLER! (Neo­če­ki­van is­hod va­ra­li­ča­re­nja kle­na na ibru u Kra­lje­vu)

PRED­VE­ZI, PRA­ME I UDI­CE (Ka­ko na­pra­vi­ti od­go­va­ra­ju­ći si­stem za ci­lja­ni ri­bo­lov ra­znih vr­sta)

VI­BRI­RA­NJE NIZ MA­TI­CU (Lov mre­ne ma­lim gla­vi­nja­ra­ma)

STAL­NE RU­BRI­KE:

IZ­LA­ZAK I ZA­LA­ZAK SUN­CA, HI­DRO­ME­TE­O­RO­LO­ŠKA I SO­LU­NAR­NA PROG­NO­ZA I VO­DO­STA­NJE

IZ­LOG

ULO­VI KO­JI SE PAM­TE

IZ­VE­ŠTA­JI SA RI­BO­LOV­NIH TE­RE­NA: Apa­tin, Som­bor, Si­vac, Ku­la, Bač­ka To­po­la, No­vi Sad, Ko­vilj­ski rit, Ti­tel, Ki­kin­da, Ko­vin, To­ma­še­vac, Idvor, Far­ka­ždin, Sa­ku­le, Ba­ran­da, Opo­vo, Sef­ke­rin, Glo­gonj, Pan­če­vo, Pan­če­vač­ki rit, Obre­no­vac, Bo­ljev­ci, Be­o­grad, Sme­de­re­vo, Po­ža­re­vac, Ko­sto­lac, Ve­li­ko Gra­di­šte, Kra­gu­je­vac, Kru­še­vac, Kra­lje­vo, Aran­đe­lo­vac, Do­nje Pod­ri­nje, Ma­li Zvor­nik, Lju­bo­vi­ja, Ba­ji­na Ba­šta, Pri­je­po­lje, Ti­moč­ka i Ne­go­tin­ska kra­ji­na, Niš, Le­sko­vac, Pi­rot, Vla­sin­sko je­ze­ro.

RI­BO­LOV BR. 672 IZ­LA­ZI U PE­TAK 26. SEPTEMBRA 2026.

Pro­ble­mi u ener­get­skom sek­to­ru Sr­bi­je, ko­ji su za po­sle­di­cu ima­li do­dat­no op­te­re­će­nje hi­dro­e­lek­tra­na, od­ra­zi­li su se na vo­do­staj svih aku­mu­la­ci­ja iz ko­jih se vo­da za­hva­ta za pro­iz­vod­nju stru­je. Ri­bo­lov­ci stra­hu­ju da bi sni­ža­va­nje ni­voa Vla­sin­skog je­ze­ra na ap­so­lut­ni mi­ni­mum mo­glo ima­ti ve­li­ke po­sle­di­ce po ri­blji fond i učiniti neizvesnom na­red­nu se­zo­nu

Vo­do­staj Vla­sin­skog je­ze­ra re­dov­no opa­da u zim­skom pe­ri­o­du zbog re­ži­ma ra­da »Vla­sin­skih hi­dro­e­lek­tra­na«, ali ove zi­me je mno­go ni­ži ne­go što je uobi­ča­je­no. Ta­kav ni­vo je­ze­ra pred­met je ve­li­kog in­te­re­so­va­nja i za­bri­nu­to­sti ri­bo­lo­va­ca jer je vr­lo iz­ve­sno da će se umno­go­me od­ra­zi­ti na uslo­ve pe­ca­nja u na­red­noj se­zo­ni i na op­šte sta­nje ri­bljeg fon­da, s ob­zi­rom na to da ova­kve ve­će pro­me­ne mo­gu bit­no uti­ca­ti na sta­ni­šte ri­ba, ka­ko na kra­tak rok, ta­ko i u pred­sto­je­ćim go­di­na­ma.

RA­DI UPO­RE­ĐI­VA­NJA i sti­ca­nja ja­sni­je pred­sta­ve o tre­nut­noj si­tu­a­ci­ji na­ve­šće­mo naj­bit­ni­je hi­dro­lo­ške po­dat­ke ve­za­ne za vo­do­staj Vla­sin­skog je­ze­ra: mak­si­mal­na ko­ta je na nad­mor­skoj vi­si­ni od 1212,50 m (bez tzv. zeč­jeg na­si­pa – nad­vi­še­nja tač­ke pre­li­va dža­ko­vi­ma sa pe­skom vi­si­ne 0,5 m), pri če­mu je po­vr­ši­na aku­mu­la­ci­je oko 16 km² a za­pre­mi­na 167 mi­li­o­na me­ta­ra kub­nih vo­de, od če­ga je 107 mi­li­o­na mo­gu­će is­pu­sti­ti za po­tre­be hi­dro­e­lek­tra­ne, do ko­te od 1205,26 mnv, pri če­mu se po­vr­ši­na je­ze­ra sma­nji na oko 12 km². Da­kle, tzv. mr­tve vo­de (ko­ja je is­pod mi­ni­mal­ne ko­te) ima oko 60 mi­li­o­na kub­nih me­ta­ra, tj. oko 35 % od mak­si­mal­ne za­pre­mi­ne je­ze­ra. Mak­si­mal­na du­bi­na je 22 m, a vi­sin­ska raz­li­ka mak­si­mal­nog i mi­ni­mal­nog vo­do­sta­ja je oko 7 m.

Uobi­ča­jen vo­do­staj Vla­sin­skog je­ze­ra u let­njem pe­ri­o­du je za oko 1 m ni­ži od mak­si­mal­nog, a u zim­skom za oko 3-4 m. Na kra­ju ja­nu­a­ra ove go­di­ne, me­đu­tim, vo­do­staj Vla­sin­skog je­ze­ra je na ko­ti 1206,60 mnv, što je za oko šest me­ta­ra ni­že od mak­si­mal­nog vo­do­sta­ja i za sa­mo oko 1,3 m vi­še od mi­ni­mal­nog, a na ovom vo­do­sta­ju ima ma­nje od 50% ku­ba­tu­re vo­de.

IMA­JU­ĆI U VI­DU TO DA JE tzv. li­to­ral­na du­bi­na (do ko­je do­pi­ru sve­tlost i dej­stvo ta­la­sa, te ima vo­de­ne ve­ge­ta­ci­je) u Vla­sin­skom je­ze­ru oko 6 m i da je tre­nut­ni vo­do­staj vr­lo bli­zu te vred­no­sti (tj. bez­ma­lo za to­li­ko is­pod mak­si­mu­ma), te da je ta­ko ni­zak bio sa­mo u ne­ko­li­ko na­vra­ta, a po­sled­nji put pre 23 go­di­ne, za­bri­nu­tost pe­ca­ro­ša za ovu ri­bo­lov­nu vo­du je ra­zu­mlji­va. Još je ne­po­volj­ni­je to što vo­do­staj i da­lje opa­da po dva­de­se­tak cen­ti­me­ta­ra dnev­no i ve­ro­vat­no je da će u vre­me iz­la­ska ovog bro­ja Ri­bo­lo­va bi­ti sni­žen i za tih pre­o­sta­lih 1,3 m ko­li­ko je na dan pi­sa­nja ovog tek­sta pre­o­sta­lo do mi­ni­mal­ne ko­te (tj. do »mr­tve vo­de«).

IZ­VE­SNO JE DA JE SKO­RO CE­LA po­pu­la­ci­ja je­zer­skih školj­ki osta­la na su­vom, bu­du­ći da su one kon­cen­tri­sa­ne na rav­nom pe­šča­nom pri­o­ba­lju, na du­bi­ni od 3 do 5 m, pa ni­su mo­gle da pra­te ta­ko br­zo po­vla­če­nje vo­do­sta­ja. To je ozbi­ljan pro­blem jer su školj­ke ve­o­ma va­žne u lan­cu is­hra­ne. U nji­ma se, na­i­me, mre­sti gav­či­ca – osnov­na hra­na ban­da­ra, ali i ma­njih je­din­ki svih dru­gih gra­blji­vih vr­sta, a ni­je za­ne­mar­ljiv zna­čaj školj­ki ni u is­hra­ni so­ma i ša­ra­na.

Ta­ko­đe, ne­ka ja­ta ri­ba su osta­la ukr­to­že­na u po­je­di­nim za­li­vi­ma, u de­pre­si­ja­ma du­bi­ne oko 2 m, za­o­sta­lim na­kon iz­di­za­nja tre­set­nih bu­se­na u vre­me stva­ra­nja je­ze­ra. Mno­gi od tih za­li­va, či­ja je pro­seč­na du­bi­na 6-7 m, pri tre­nut­nom vo­do­sta­ju osta­li su bez vo­de, pa ni­je is­klju­če­no da su ne­ka ukr­to­že­na ja­ta za­ro­blje­na u ne­ve­li­kim ba­ra­ma du­bi­ne 1-2 m, ko­je će za­si­gur­no bi­ti pod le­dom još 2-3 me­se­ca, pa je i sud­bi­na tih ri­ba ne­iz­ve­sna... (-Ceo tekst mo­že­te pro­či­ta­ti u Ri­bo­lo­vu br 551-)

 

 


dupli-san-dijego

Je­dan od du­pli­ra­nih čvo­rova je i udvo­stru­čeni San Di­je­go džem, zva­ni još i...

trostruki-palomar

Sa po­ja­vom Ber­kley Na­no­fila, ko­ja ni­je ni ple­te­ni­ca ni mo­no­fil, u modu je ušao...

dunavske-carolije

Du­nav je ve­li­ka, mo­ćna i "teško" či­tlji­va re­ka, pa pred­sta­vlja iza­zov za sve ri­bo­lov­ce...

brejd-ring

Braid ring čvor ili u­pre­deni pr­sten čvor upo­tre­blja­va se za ve­zi­va­nje udica...

dupli-uni

Ovo je jedan od najjednostavnijih a naj­vi­še ko­ri­šće­nih čvo­rova za spajanje...

bocna-petlja

Bočna petlja je jedan od je­dno­stav­nih čvo­rova za fi­ksi­ranje bo­čnog pre­dve­za...