• Tamiski protfis u prihvatnici
  • Stuka sa jezera Joca
  • Tamiski protfis
  • Mrtvi Karas kod sela Grebenac
  • Balticka stuka4
  • mala
  • Noc na jezeru Celije
  • Mala Petica
  • Štuka sa Joce2
  • Jezero Joca - A. Milanovic
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Mrtvi Karaš kod sela Grebenac; aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Baltička štuka, Vestervik (južna Švedska); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Vojne bašte (Dunav prekoputa Zemuna); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Noc na Jezeru Ćelije; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, sa stativa, god. 2011.
  • Kubici na putu ka kanalu Petica (kod Kovilova); aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Jezero Joca, Aleksandar Milanović; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, polar-filter, god. 2011.

ribolov-novine-broj-665

Sadržaj broja 665

RI­BO­LOV BR. 665 U PRO­DA­JI JE OD PET­KA 19. JUNA, A U NJE­MU IZ­ME­ĐU OSTA­LOG MO­ŽE­TE PRO­ČI­TA­TI:

MO­RA­VA SE UTI­ŠA­LA (O zloj sud­bi­ni jed­ne zna­čaj­ne re­ke i nje­nih pri­to­ka)

SEC­KA­NI ŠE­ĆE­RAC I ŽU­TA PRE­ZLA (Us­pe­šan ci­lja­ni lov plo­ti­ce u do­njem to­ku Sa­ve po­čet­kom ju­na)

KAD STA­NE – RI­BA JE! (Efi­ka­sno va­ra­li­ča­re­nje na či­stom te­re­nu u br­zoj vo­di)

NI TR­ZAJ NA CR­VE!? (Po­če­tak let­nje se­zo­ne ni­je po­kva­rio ape­ti­ti krup­ne ba­bu­ške, ali je pro­me­nio njen je­lov­nik)

MA­LI VO­BLE­RI ZA VE­LI­KE RI­BE (Neo­če­ki­va­no us­pe­šan lov kle­na po­čet­kom ju­na na Ibru u Kra­lje­vu)

OD MNO­GO DO NI­MA­LO (Od­nos hra­ne i ze­mlje u pri­hra­na­ma za plo­vak i fi­der)

LEP­TIR UVEK I SVU­DA (Jed­no­stav­na kla­sič­na va­ra­li­ca odo­le­va vre­me­nu i tren­do­vi­ma)

I NA­MEN­SKI I BEZ PLA­NA (Pro­ve­re­no na vo­di: Last Cast – Uni Cast va­ra­li­čar­ci, t.b. 5–28 i 18–42 g)

STO­TI­NE RI­BA ME­ĐU MI­LI­O­NI­MA LJU­DI (Iz­van­re­dan ri­bo­lov dve­ju atrak­tiv­nih mor­skih vr­sta na grad­skim te­re­ni­ma u To­ki­ju i Osa­ki)

ISTI ZA­BA­ČAJ A VE­ĆA DA­LJI­NA (Ple­te­ni­ca ni­je neo­p­hod­na u slo­bod­nom fi­der ri­bo­lo­vu na re­ci, ali mo­že ko­ri­sti­ti)

ŠA­RE­NI I HRA­NA I MAM­CI (Do­bro po­če­la se­zo­na lo­va ci­pri­ni­da na Zla­tar­skom je­ze­ru)

NA BA­BU­ŠKE IS­POD DR­VE­TA (Iz­u­zet­no us­pe­šan lov so­ma na fran­cu­skoj re­ci Od, ne­da­le­ko od Nar­bo­na)

NOĆ IZ NAJ­LEP­ŠIH SNO­VA (Raz­ne ver­zi­je udi­čar­skog ri­bo­lo­va ka­kav pri­želj­ku­je­mo)

MU­ŠI­CA I (UL) VA­RA­LI­ČA­RAC (Sve­stra­ni ri­bo­lo­vac lo­vi li­plje­na na neo­bi­čan na­čin

STAL­NE RU­BRI­KE

IZ­LA­ZAK I ZA­LA­ZAK SUN­CA, HI­DRO­ME­TE­O­RO­LO­ŠKA I SO­LU­NAR­NA PROG­NO­ZA I VO­DO­STA­NJE

ULO­VI KO­JI SE PAM­TE: Dva so­ma na kok­tel

IZ­LOG

IZ­VE­ŠTA­JI SA RI­BO­LOV­NIH TE­RE­NA: Apa­tin, Som­bor, Si­vac, Ku­la, Bač­ka To­po­la, No­vi Sad, Ko­vilj­ski rit, Ti­tel, Ki­kin­da, Ko­vin, To­ma­še­vac, Idvor, Far­ka­ždin, Sa­ku­le, Ba­ran­da, Opo­vo, Sef­ke­rin, Glo­gonj, Pan­če­vo, Pan­če­vač­ki rit, Obre­no­vac, Bo­ljev­ci, Be­o­grad, Sme­de­re­vo, Po­ža­re­vac, Ko­sto­lac, Ve­li­ko Gra­di­šte, Kra­gu­je­vac, Kru­še­vac, Kra­lje­vo, Aran­đe­lo­vac, Do­nje Pod­ri­nje, Ma­li Zvor­nik, Lju­bo­vi­ja, Ba­ji­na Ba­šta, Pri­je­po­lje, Ti­moč­ka i Ne­go­tin­ska kra­ji­na, Niš, Le­sko­vac, Pi­rot, Vla­sin­sko je­ze­ro.

RI­BO­LOV BR. 666 IZ­LA­ZI U PE­TAK 3. JULA 2026.

U ovom na­stav­ku felj­to­na o jed­noj od naj­e­fi­ka­sni­jih teh­ni­ka lo­va štu­ke, na re­du su uput­stva za la­ko, da­le­ko i pre­ci­zno za­ba­ci­va­nje, ana­li­za naj­bo­ljih pred­ve­za i pred­sta­vlja­nje ne­kih od naj­lov­ni­jih džer­ko­va svih vre­me­na.

dzerkovi

Za­ba­ci­va­nje po­mo­ću mul­ti­pli­ka­to­ra i ka­sting šta­pa oni­ma ko­ji to ni­su pro­ba­li de­lu­je kao ve­o­ma kom­pli­ko­va­na ra­bo­ta. Za­pra­vo je sa­svim dru­ga­či­je – za sa­mo dva-tri sa­ta sva­ki pro­seč­no spre­tan ri­bo­lo­vac ovla­da­će tom ve­šti­nom bez ika­kvih pro­ble­ma i po­sle to­ga će mu osta­ti sa­mo da se to­kom vre­me­na po­ma­lo do­dat­no usa­vr­ša­va.

Na vo­di, ri­bo­lo­vač­kim saj­mo­vi­ma i u pro­dav­ni­ca­ma pri­bo­ra če­sto sre­ćem lju­de ko­ji mi se ža­le da ima­ju po­te­ško­ća pri za­ba­ci­va­nju sa mul­ti­jem. Ako za to po­sto­je uslo­vi, uvek ih za­mo­lim da pre­da mnom za­ba­ce ne bih li vi­deo šta ni­je ka­ko tre­ba i naj­če­šće se is­po­sta­vi da je uzrok pro­ble­mi­ma jed­na od dve ti­pič­ne gre­ške.

Pr­va od njih je su­vi­še ve­li­ki raz­mak iz­me­đu va­ra­li­ce i vr­šne ka­ri­ke. Stan­dard­na du­ži­na pred­ve­za za štu­ku je dva­de­se­tak cen­ti­me­ta­ra. Na to mo­ra­mo do­da­ti još stru­ne, ali ni­ka­ko pre­vi­še – ne­ko­li­ko cen­ti­me­ta­ra je do­volj­no. Ako ri­bo­lo­vac ko­ri­sti pred­vez od 40 cm, što je če­sto slu­čaj, i pu­sti još to­li­ko stru­ne do pr­ve vo­đi­ce, va­ra­li­ca je za bez­ma­lo po­la du­ži­ne šta­pa uda­lje­na od vr­ha, što či­ni kon­tro­lu za­ba­ča­ja prak­tič­no ne­mo­gu­ćom, a o ne­koj pre­ci­zno­sti da i ne go­vo­ri­mo. Dru­ga gre­ška je­ste gu­blje­nje iz vi­da da je za­ba­ci­va­nje sa mul­ti­pli­ka­to­rom i svim te­žim va­ra­li­ca­ma (pa i džerk­bej­ti­ma) teh­nič­ki slič­no za­ba­ci­va­nju u mu­ši­ča­re­nju. Sta­ci­o­nar­ni če­krk zah­te­va mno­go br­ži po­kret pri za­ma­hu, ko­ji se u ve­li­koj me­ri iz­vo­di iz zglo­ba ša­ke. Ba­ca­nje sa mul­ti­jem je znat­no spo­ri­je (iz ra­me­na i lak­ta), a po­stu­pak je sle­de­ći:

a) Va­ra­li­cu spu­sti­mo to­li­ko da iz­me­đu gor­njeg kra­ja pred­ve­za i vr­ha šta­pa ima­mo 5-10 cen­ti­me­ta­ra stru­ne.

b) Pri­ti­skom pal­ca oslo­bo­di­mo špul­nu (što je isto kao otva­ra­nje pre­klop­ni­ka na sta­ci­o­nar­cu) i od­mah ga na nju po­lo­ži­mo ka­ko bi­smo spre­či­li oti­ca­nje stru­ne.

c) Upe­ri­mo štap pre­ma tač­ki u ko­ju že­li­mo da pla­si­ra­mo ma­mac, ta­ko da vrh bu­de u po­lo­ža­ju ma­le ka­zalj­ke ko­ja po­ka­zu­je 10 sa­ti na za­mi­šlje­nom ča­sov­ni­ku.

d) Po­kre­tom ko­ji se po­ste­pe­no ubr­za­va do­ve­de­mo štap iza gla­ve (ot­pri­li­ke u po­lo­žaj ka­zalj­ke ko­ja po­ka­zu­je dva sa­ta), pri če­mu će­mo ose­ti­ti ka­ko se te­ži­na va­ra­li­ce, pri kra­ju te pu­ta­nje, pre­no­si na štap (ce­la ak­ci­ja do ovog mo­men­ta tra­je ma­nje od se­kun­de!).

e) Ka­da ose­ti­mo te­ži­nu na šta­pu, na­sta­vlja­mo po­kret, ali sa­da una­pred, u sme­ru za­ba­ci­va­nja.

f) U mo­men­tu ka­da vrh šta­pa bu­de u po­lo­ža­ju ka­zalj­ke ko­ja po­ka­zu­je od 11 do 10 sa­ti, po­di­že­mo pa­lac, oslo­ba­đa­ju­ći stru­nu, ta­ko da va­ra­li­ca kre­će ka ci­lju, ali pa­lac sve vre­me... (-Ceo tekst mo­že­te pro­či­ta­ti u Ri­bo­lo­vu br 370-)


dupli-san-dijego

Je­dan od du­pli­ra­nih čvo­rova je i udvo­stru­čeni San Di­je­go džem, zva­ni još i...

trostruki-palomar

Sa po­ja­vom Ber­kley Na­no­fila, ko­ja ni­je ni ple­te­ni­ca ni mo­no­fil, u modu je ušao...

dunavske-carolije

Du­nav je ve­li­ka, mo­ćna i "teško" či­tlji­va re­ka, pa pred­sta­vlja iza­zov za sve ri­bo­lov­ce...

brejd-ring

Braid ring čvor ili u­pre­deni pr­sten čvor upo­tre­blja­va se za ve­zi­va­nje udica...

dupli-uni

Ovo je jedan od najjednostavnijih a naj­vi­še ko­ri­šće­nih čvo­rova za spajanje...

bocna-petlja

Bočna petlja je jedan od je­dno­stav­nih čvo­rova za fi­ksi­ranje bo­čnog pre­dve­za...