• Tamiski protfis u prihvatnici
  • Stuka sa jezera Joca
  • Tamiski protfis
  • Mrtvi Karas kod sela Grebenac
  • Balticka stuka4
  • mala
  • Noc na jezeru Celije
  • Mala Petica
  • Štuka sa Joce2
  • Jezero Joca - A. Milanovic
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Mrtvi Karaš kod sela Grebenac; aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Baltička štuka, Vestervik (južna Švedska); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Vojne bašte (Dunav prekoputa Zemuna); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Noc na Jezeru Ćelije; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, sa stativa, god. 2011.
  • Kubici na putu ka kanalu Petica (kod Kovilova); aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Jezero Joca, Aleksandar Milanović; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, polar-filter, god. 2011.

ribolov-novine-broj-670

Sadržaj broja 670

RI­BO­LOV BR. 670 U PRO­DA­JI JE OD PET­KA 28 AVGUSTA, A U NJE­MU IZ­ME­ĐU OSTA­LOG MO­ŽE­TE PRO­ČI­TA­TI:

KRH­KO JE ZNA­NJE (Ne­kad o ri­bo­lo­vu mno­go to­ga ni­smo zna­li, a ni da­nas, za­ču­do, ni­je znat­no dru­ga­či­je)

UPR­KOS LO­ŠIM USLO­VI­MA /Neo­če­ki­va­no do­bar rad gra­blji­vi­ca u Đer­da­pu sre­di­nom av­gu­sta)

JE­NO­STAV­NO I USPE­ŠNO (Mi­ni re­por­ta­ža sa Du­na­va kod Ko­vin­skog mo­sta)

I GO­RE I U SRE­DI­NI (Ne­u­o­bi­ča­jen a efi­ka­san pri­stup: Dre­ča­ve va­ra­li­ce u bi­stroj i plit­koj vo­di)

RI­BA ZA RI­BOM (Ne­ve­ro­vat­no pre­pod­ne na ba­ri kraj Du­na­va kod Ko­vi­na)

DA­LE­KO, PRI RA­DU I U PA­U­ZI (Pro­ve­re­no na vo­di: Last Cast Zar­gan 150 i 210)

NA­KRAJ SPRU­DA (Dug pe­riod od­lič­nog ra­da gra­blji­vi­ca na Du­na­vu kod ze­mun­ske pla­že Li­do obe­le­žio va­ra­li­čar­sko le­to 2026. na be­o­grad­skim te­re­ni­ma

TRI ZR­NA U DU­BI­NI (No­vi pri­stup do­neo le­pe ulo­ve na sta­rom me­stu)

LET­NJA LIČ­KA GR­GE­ČI­JA­DA (Je­ze­ro Šti­ka­da – jed­na od na­bo­ljih vo­da za lov ban­da­ra na Bal­ka­nu)

MA­LI MA­MAC VE­LI­KE PRI­VLAČ­NO­STI (Ka­ko sam se za­lju­bio u stri­me­re kao do­dat­ni ma­mac za ban­da­ra)

VI­DI MU BR­KO­VE! (Ka­ko mo­der­ni elek­tron­ski ure­đa­ji me­nja­ju ri­bo­lov i da li nas auto­mat­ski či­ne uspe­šni­jim)

PO­VU­CI-PO­TEG­NI, CVER­GLA­NE IZ­BEG­NI (Plov­ka­ro­ška mi­ni re­por­ta­ža sa Bo­van­skog je­ze­ra)

LET­NJI RTO­VI (Re­cept za us­pe­šan lov sa oba­le u još uvek pre­to­plom mo­ru)

VO­DI ME NA DI­ČI­NU (Let­nji dan za pam­će­nje na re­ci iz pr­vih ri­bo­lo­vač­kih se­ća­nja)

STAL­NE RU­BRI­KE:

IZ­LA­ZAK I ZA­LA­ZAK SUN­CA, HI­DRO­ME­TE­O­RO­LO­ŠKA I SO­LU­NAR­NA PROG­NO­ZA I VO­DO­STA­NJE

IZ­LOG

ULO­VI KO­JI SE PAM­TE: Du­le­tov pr­vi tro­fej; Po­rast po­kre­nuo drin­ske pre­da­to­re; Ogrom­na ba­bu­ška ili hi­brid?; Re­kord na dru­gi za­ba­čaj

IZ­VE­ŠTA­JI SA RI­BO­LOV­NIH TE­RE­NA: Apa­tin, Som­bor, Si­vac, Ku­la, Bač­ka To­po­la, No­vi Sad, Ko­vilj­ski rit, Ti­tel, Ki­kin­da, Ko­vin, To­ma­še­vac, Idvor, Far­ka­ždin, Sa­ku­le, Ba­ran­da, Opo­vo, Sef­ke­rin, Glo­gonj, Pan­če­vo, Pan­če­vač­ki rit, Obre­no­vac, Bo­ljev­ci, Be­o­grad, Sme­de­re­vo, Po­ža­re­vac, Ko­sto­lac, Ve­li­ko Gra­di­šte, Kra­gu­je­vac, Kru­še­vac, Kra­lje­vo, Aran­đe­lo­vac, Do­nje Pod­ri­nje, Ma­li Zvor­nik, Lju­bo­vi­ja, Ba­ji­na Ba­šta, Pri­je­po­lje, Ti­moč­ka i Ne­go­tin­ska kra­ji­na, Niš, Le­sko­vac, Pi­rot, Vla­sin­sko je­ze­ro.

RI­BO­LOV BR. 671 IZ­LA­ZI U PE­TAK 11. SEPTEMBRA 2026.

U ovom na­stav­ku felj­to­na o jed­noj od naj­e­fi­ka­sni­jih teh­ni­ka lo­va štu­ke, na re­du su uput­stva za la­ko, da­le­ko i pre­ci­zno za­ba­ci­va­nje, ana­li­za naj­bo­ljih pred­ve­za i pred­sta­vlja­nje ne­kih od naj­lov­ni­jih džer­ko­va svih vre­me­na.

dzerkovi

Za­ba­ci­va­nje po­mo­ću mul­ti­pli­ka­to­ra i ka­sting šta­pa oni­ma ko­ji to ni­su pro­ba­li de­lu­je kao ve­o­ma kom­pli­ko­va­na ra­bo­ta. Za­pra­vo je sa­svim dru­ga­či­je – za sa­mo dva-tri sa­ta sva­ki pro­seč­no spre­tan ri­bo­lo­vac ovla­da­će tom ve­šti­nom bez ika­kvih pro­ble­ma i po­sle to­ga će mu osta­ti sa­mo da se to­kom vre­me­na po­ma­lo do­dat­no usa­vr­ša­va.

Na vo­di, ri­bo­lo­vač­kim saj­mo­vi­ma i u pro­dav­ni­ca­ma pri­bo­ra če­sto sre­ćem lju­de ko­ji mi se ža­le da ima­ju po­te­ško­ća pri za­ba­ci­va­nju sa mul­ti­jem. Ako za to po­sto­je uslo­vi, uvek ih za­mo­lim da pre­da mnom za­ba­ce ne bih li vi­deo šta ni­je ka­ko tre­ba i naj­če­šće se is­po­sta­vi da je uzrok pro­ble­mi­ma jed­na od dve ti­pič­ne gre­ške.

Pr­va od njih je su­vi­še ve­li­ki raz­mak iz­me­đu va­ra­li­ce i vr­šne ka­ri­ke. Stan­dard­na du­ži­na pred­ve­za za štu­ku je dva­de­se­tak cen­ti­me­ta­ra. Na to mo­ra­mo do­da­ti još stru­ne, ali ni­ka­ko pre­vi­še – ne­ko­li­ko cen­ti­me­ta­ra je do­volj­no. Ako ri­bo­lo­vac ko­ri­sti pred­vez od 40 cm, što je če­sto slu­čaj, i pu­sti još to­li­ko stru­ne do pr­ve vo­đi­ce, va­ra­li­ca je za bez­ma­lo po­la du­ži­ne šta­pa uda­lje­na od vr­ha, što či­ni kon­tro­lu za­ba­ča­ja prak­tič­no ne­mo­gu­ćom, a o ne­koj pre­ci­zno­sti da i ne go­vo­ri­mo. Dru­ga gre­ška je­ste gu­blje­nje iz vi­da da je za­ba­ci­va­nje sa mul­ti­pli­ka­to­rom i svim te­žim va­ra­li­ca­ma (pa i džerk­bej­ti­ma) teh­nič­ki slič­no za­ba­ci­va­nju u mu­ši­ča­re­nju. Sta­ci­o­nar­ni če­krk zah­te­va mno­go br­ži po­kret pri za­ma­hu, ko­ji se u ve­li­koj me­ri iz­vo­di iz zglo­ba ša­ke. Ba­ca­nje sa mul­ti­jem je znat­no spo­ri­je (iz ra­me­na i lak­ta), a po­stu­pak je sle­de­ći:

a) Va­ra­li­cu spu­sti­mo to­li­ko da iz­me­đu gor­njeg kra­ja pred­ve­za i vr­ha šta­pa ima­mo 5-10 cen­ti­me­ta­ra stru­ne.

b) Pri­ti­skom pal­ca oslo­bo­di­mo špul­nu (što je isto kao otva­ra­nje pre­klop­ni­ka na sta­ci­o­nar­cu) i od­mah ga na nju po­lo­ži­mo ka­ko bi­smo spre­či­li oti­ca­nje stru­ne.

c) Upe­ri­mo štap pre­ma tač­ki u ko­ju že­li­mo da pla­si­ra­mo ma­mac, ta­ko da vrh bu­de u po­lo­ža­ju ma­le ka­zalj­ke ko­ja po­ka­zu­je 10 sa­ti na za­mi­šlje­nom ča­sov­ni­ku.

d) Po­kre­tom ko­ji se po­ste­pe­no ubr­za­va do­ve­de­mo štap iza gla­ve (ot­pri­li­ke u po­lo­žaj ka­zalj­ke ko­ja po­ka­zu­je dva sa­ta), pri če­mu će­mo ose­ti­ti ka­ko se te­ži­na va­ra­li­ce, pri kra­ju te pu­ta­nje, pre­no­si na štap (ce­la ak­ci­ja do ovog mo­men­ta tra­je ma­nje od se­kun­de!).

e) Ka­da ose­ti­mo te­ži­nu na šta­pu, na­sta­vlja­mo po­kret, ali sa­da una­pred, u sme­ru za­ba­ci­va­nja.

f) U mo­men­tu ka­da vrh šta­pa bu­de u po­lo­ža­ju ka­zalj­ke ko­ja po­ka­zu­je od 11 do 10 sa­ti, po­di­že­mo pa­lac, oslo­ba­đa­ju­ći stru­nu, ta­ko da va­ra­li­ca kre­će ka ci­lju, ali pa­lac sve vre­me... (-Ceo tekst mo­že­te pro­či­ta­ti u Ri­bo­lo­vu br 370-)


dupli-san-dijego

Je­dan od du­pli­ra­nih čvo­rova je i udvo­stru­čeni San Di­je­go džem, zva­ni još i...

trostruki-palomar

Sa po­ja­vom Ber­kley Na­no­fila, ko­ja ni­je ni ple­te­ni­ca ni mo­no­fil, u modu je ušao...

dunavske-carolije

Du­nav je ve­li­ka, mo­ćna i "teško" či­tlji­va re­ka, pa pred­sta­vlja iza­zov za sve ri­bo­lov­ce...

brejd-ring

Braid ring čvor ili u­pre­deni pr­sten čvor upo­tre­blja­va se za ve­zi­va­nje udica...

dupli-uni

Ovo je jedan od najjednostavnijih a naj­vi­še ko­ri­šće­nih čvo­rova za spajanje...

bocna-petlja

Bočna petlja je jedan od je­dno­stav­nih čvo­rova za fi­ksi­ranje bo­čnog pre­dve­za...