• Tamiski protfis u prihvatnici
  • Stuka sa jezera Joca
  • Tamiski protfis
  • Mrtvi Karas kod sela Grebenac
  • Balticka stuka4
  • mala
  • Noc na jezeru Celije
  • Mala Petica
  • Štuka sa Joce2
  • Jezero Joca - A. Milanovic
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Mrtvi Karaš kod sela Grebenac; aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Baltička štuka, Vestervik (južna Švedska); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Vojne bašte (Dunav prekoputa Zemuna); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Noc na Jezeru Ćelije; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, sa stativa, god. 2011.
  • Kubici na putu ka kanalu Petica (kod Kovilova); aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Jezero Joca, Aleksandar Milanović; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, polar-filter, god. 2011.

ribolov-novine-broj-663

Sadržaj broja 663

RI­BO­LOV BR. 663 U PRO­DA­JI JE OD PET­KA 8. MAJA, A U NJE­MU IZ­ME­ĐU OSTA­LOG MO­ŽE­TE PRO­ČI­TA­TI:

O PE­CA­NJU U VRE­ME LO­VO­STA­JA (Ko­rist i šte­ta od ri­bo­lo­va to­kom tra­ja­nja za­bra­na)

SU­ŠE I PO­MO­RI 2026. (Iz ko­ri­snič­kog ugla: Te­ški iza­zo­vi još jed­ne su­šne go­di­ne)

TRI HRA­NE U LU­BE­NI­ČAR­KI (Ori­gi­na­lan i pro­ve­re­no vr­lo efi­ka­san pri­stup za lov ba­bu­ške na za­tra­vlje­nim te­re­ni­ma)

RAS­PUST ZA PAM­ĆE­NJE (Pro­leć­ne ri­bo­lo­vač­ke raz­gled­ni­ce sa ka­na­la kod Lo­zni­ce)

RAZ­NE MU­KE I MNO­GO UŽI­VA­NJA (Iz dru­gog ugla: Kad spe­ci­ja­li­sta za va­ra­li­ča­re­nje na­glo pre­đe u fi­de­ra­še)

RA­ZNI MAM­CI, ISTE RI­BE (In­ten­ziv­no pe­ca­nje ba­bu­ške na du­nav­skom ku­bi­ku kod Du­bov­ca)

MI­NI­JA­TUR­NI ADU­TI (Pro­ve­re­no na vo­di: Last Cast CC28 & CC38

PRA­VI DE­KOR I IZA­ZOV­NO VO­ĐE­NJE (Ka­ko lo­ve uspe­šni – re­cept za va­ra­li­ča­re­nje štu­ke na je­ze­ru sa iz­ra­zi­to bi­strom vo­dom)

PRED­VE­ČE JE CUG (Le­pi ulo­vi smu­đa po­čet­kom ma­ja na Zla­tar­skom je­ze­ru)

KRU­PA­TI­CA, DE­VE­RI­KA, BIK... (U su­sret let­njoj se­zo­ni lo­va ša­ran­skih ri­ba na Ta­mi­šu kod Sa­ku­la

NEO­DO­LJI­VI SLO­BOD­NI PLI­VAČ (Tak­mi­čar­ska zna­nja pri­men­lji­va i u re­kre­a­tiv­nom ri­bo­lo­vu: Sta­kle­na lar­va)

OSE­TLJI­VA SO­MOV­SKA PO­SLA­STI­CA (Ka­ko što du­že sa­ču­va­ti dur­du­ba­ke)

VE­ĆE UDI­CE KAO SPAS (Ja­dran­ske ri­blje vr­ste ko­je če­sto zbu­nju­ju i znal­ce – II deo)

RE­ŠE­NE MU­KE SA MA­COM (Iza­zov­no ali uspe­šno pe­ca­nje be­le ri­be na Sa­vi)

STAL­NE RU­BRI­KE

IZ­LA­ZAK I ZA­LA­ZAK SUN­CA, SO­LU­NAR­NA PROG­NO­ZA I VO­DO­STA­NJE

<p">ULO­VI KO­JI SE PAM­TE: 5 za­ba­ča­ja – 2 ri­be; Po­la sa­ta bor­be; Dva so­ma pred lo­vo­staj; Iz­ne­na­đe­nje na spi­ner­bejt; Ka­pi­tal­ci sa Ga­zi­vo­da

IZ­LOG

MA­LI LEK­SI­KON ČVO­RO­VA: Ju­ka­tan

IZ SVE­TA

KA­LA­JE­VE RI­BO­LO­VAČ­KE PRI­ČE: Gr­do­si­ja iz Voj­ne ba­re

I TO SE DO­GA­ĐA:

IZ­VE­ŠTA­JI SA RI­BO­LOV­NIH TE­RE­NA: Apa­tin, Som­bor, Si­vac, Ku­la, Bač­ka To­po­la, No­vi Sad, Ko­vilj­ski rit, Ti­tel, Ki­kin­da, Ko­vin, To­ma­še­vac, Idvor, Far­ka­ždin, Sa­ku­le, Ba­ran­da, Opo­vo, Sef­ke­rin, Glo­gonj, Pan­če­vo, Pan­če­vač­ki rit, Obre­no­vac, Bo­ljev­ci, Be­o­grad, Sme­de­re­vo, Po­ža­re­vac, Ko­sto­lac, Ve­li­ko Gra­di­šte, Kra­gu­je­vac, Kru­še­vac, Kra­lje­vo, Aran­đe­lo­vac, Do­nje Pod­ri­nje, Ma­li Zvor­nik, Lju­bo­vi­ja, Ba­ji­na Ba­šta, Pri­je­po­lje, Ti­moč­ka i Ne­go­tin­ska kra­ji­na, Niš, Le­sko­vac, Pi­rot, Vla­sin­sko je­ze­ro.

RI­BO­LOV BR. 664 IZ­LA­ZI U PE­TAK 5. JUNA 2026.

Čim tem­pe­ra­tu­re va­zdu­ha i vo­da poč­nu znat­ni­je da opa­da­ju, a da­ni da se skra­ću­ju, ape­tit štu­ke ra­ste i ona in­stink­tiv­no na­sto­ji da se što bo­lje pri­pre­mi za pred­sto­je­ću zi­mu i mrest ko­ji je oče­ku­je kra­jem naj­hlad­ni­jeg pe­ri­o­da. Za­to se sa­da i te ka­ko is­pla­ti po­tra­ži­ti je, po­go­to­vo ve­ćim va­ra­li­ca­ma, na ko­je mo­že­mo oče­ki­va­ti i tro­fej­ni ulov

To­pli da­ni te eks­trem­no ni­ske i za­tra­vlje­ne vo­de sve do sre­di­ne ok­to­bra pri­mo­ra­va­li su me da  ne­ko vri­je­me od­ga­đam is­pro­ba­va­nje ne­ko­li­ko no­vi­te­ta iz Ra­pa­li­nog pro­gra­ma ko­ji su me osvo­ji­li već svo­jom po­ja­vom. A on­da sam vi­deo za­ni­mljiv pri­log o jed­nom ma­lom je­ze­ru u hr­vat­skom gra­di­ću Da­ru­va­ru. Ta sta­ja­ći­ca, ko­ja obi­lu­je krup­nom štu­kom, pod re­ži­mom je »uhva­ti i pu­sti« za sve vr­ste pre­da­to­ra, što či­ni re­al­nim iz­gle­de da se što­god ulo­vi. Da­ka­ko,  po­zna­to mi je da ima ri­bo­lo­va­ca ko­ji mi­sle da na vo­da­ma ko­je ni­su di­vlje već slo­ve za rib­nja­ke do­bar ulov mo­že ostva­ri­ti sva­ko i uvi­jek. Me­đu­tim, tzv. di­vlje vo­de u mom kra­ju (oko Ba­nja­lu­ke, prim. ur.) odav­no su di­vlje sa­mo po to­me što na nji­ma di­vlja ko i ka­ko stig­ne, a ne po ne­tak­nu­toj pri­ro­di i broj­nom ži­vom svi­je­tu u nji­ma. To smo iz­gu­bi­li, na­dam se, ne ne­po­vrat­no, pa u po­tra­zi za ri­bo­lo­vač­kim uz­bu­đe­nji­ma sve če­šće ide­mo ta­mo gdje ima šan­se da se ne­što uhva­ti. A ka­ko je efe­kat uče­nja za­bi­lje­žen kod svih ži­vih or­ga­ni­za­ma, pa ta­ko i kod štu­ka ko­je su vi­še pu­ta bi­le va­ra­ne i pre­va­re­ne, vre­me­nom po­sta­je sve te­že na­ve­sti ih da za­gri­zu va­ra­li­cu, što ri­bo­lov či­ni do­dat­no iza­zov­nim. Zbog sve­ga to­ga ni­sam se mno­go pre­mi­šljao već sam sa bra­tom kre­nuo ka Da­ru­va­ru.

To­kom vo­žnje slu­ša­li smo vre­men­sku prog­no­zu – ra­no­ju­tar­nje tem­pe­ra­tu­re po pr­vi put ove je­se­ni spu­sti­le su se do nu­le, a kraj pu­ta se uka­zao i pr­vi ovo­se­zon­ski mraz. Me­đu­tim, po do­la­sku na od­re­di­šte za­te­kli smo iz­ra­zi­to za­mu­će­nu vo­du, što mo­že­mo za­hva­li­ti obil­nim pa­da­vi­na­ma u pro­te­klim da­ni­ma. To je do­ne­kle po­lju­lja­lo moj en­tu­zi­ja­zam jer se zna da je štu­ka pre­da­tor ko­ji se u do­broj mje­ri osla­nja na vid i ka­da se pro­vid­nost vo­de u ko­joj ži­vi na­glo sma­nji po pra­vi­lu je ni­je la­ko uhva­ti­ti, ali di­le­me ni­je bi­lo – is­ku­snim štu­ka­ma u ja­ko za­mu­će­noj vo­di mo­ra se po­nu­di­ti ne­što iz­ra­zi­to atrak­tiv­no.

PR­VI IZ­BOR PAO JE NA NAJ­NO­VI­JI adut Ra­pa­le – ka­ši­ku Har­ma­ja u dre­ča­vom FT de­ko­ru. Ali mo­ram pri­zna­ti da ni­sam bio sa­svim si­gu­ran ka­ko ona ra­di dok je pri­vla­čim, bu­du­ći da je iz­ra­zi­to upa­dlji­vi FT de­kor osta­jao za me­ne ne­vi­dljiv čak i u po­vr­šin­skim slo­je­vi­ma mut­ne vo­de, što do­bro ilu­stru­je u ka­kvim se uslo­vi­ma ri­bo­lov od­vi­jao. U sva­kom slu­ča­ju, sa 11,5 cm du­gom i 31 g te­škom Har­ma­jom, opre­mlje­nom tro­kra­kom VMC udi­com ve­li­či­ne 2/0, ostva­ri­vao sam re­la­tiv­no čest kon­takt sa ka­me­nim dnom na du­bi­ni od oko 1,5 m, sve do pr­vog na­pa­da ri­be. Od­mah na­kon ja­kog udar­ca moć­ni če­krk Shi­ma­no Twin Po­wer je za­zvi­ždao u dri­lu i već sam za­mi­šljao me­tar­sku štu­ku is­pred objek­ti­va. Na­ža­lost, spa­la mi je po­sli­je naj­vi­še de­se­tak se­kun­di. Po­ku­ša­vao sam da je br­zim za­ba­ča­ji­ma u istu zo­nu ani­mi­ram da po­no­vo na­pad­ne uko­li­ko se još za­dr­ža­la u re­jo­nu u kom se ja­vi­la. Me­đu­tim, bez uspje­ha. Ali bio je to sa­svim do­bar po­če­tak za Har­ma­ju. Pru­ži­la mi je ja­ko »adre­na­lin­sko za­gri­ja­va­nje« u hlad­nom ju­tru, u kom je još ne­ko­li­ko va­ra­li­ca če­ka­lo na red za is­pro­ba­va­nje.

JED­NA OD NJIH BIO JE Ra­pa­la Twitchin’ Rap, mo­del iz 2020. go­di­ne, kom sti­ca­jem ra­znih okol­no­sti ni­sam dao iole ozbilj­ni­ju šan­su sve do sa­da. Taj od bal­ze na­pra­vlje­ni glaj­der (džerk ko­ji pri na­glim tr­za­ji­ma »je­dri« u stra­nu) dug 12 cm i te­žak 53 g, a na­o­ru­žan VMC udi­ca­ma ve­li­či­ne 2/0, svo­jom si­lu­e­tom iz­gle­da pri­lič­no im­po­zant­no, ali je sa­svim nor­ma­lan iz­bor za ova­kvu vo­du, u ko­joj štu­ka zna bi­ti krup­na, a pri­tom je ni­je ni do­zvo­lje­no lo­vi­ti na va­ra­li­ce ma­nje od 10 cm (što je re­žim ko­ji po­seb­no po­zdra­vljam).

Twitchin’ Rap je mo­gu­će pre­zen­to­va­ti raz­li­či­tim teh­ni­ka­ma. U ovoj pri­li­ci ko­ri­stio sam va­ra­li­ča­rac Shi­ma­no Yasei Pi­ke Spin­ning, du­ži­ne 2,5 m i te­ži­ne ba­ca­nja 40–100 g, te­žak sve­ga 138 g a br­ze ak­ci­je i u pri­lič­no do­brom ba­lan­su sa ma­ši­ni­com Shi­ma­no Twin Po­wer FD 4000 PG, na ko­ju je bi­la na­mo­ta­na upre­de­na stru­na Su­fix Ra­pi­no­va me­tal­no­si­ve bo­je i de­blji­ne 0,185 mm. Štap te du­ži­ne ni­je ide­a­lan za kla­sič­no džer­ko­va­nje i tvi­čo­va­nje, za ko­je su po­god­ni­ji mo­de­li od 1,8 do 2,1 m, sa ko­ji­ma mo­že­mo iza­zov­no vo­di­ti va­ra­li­cu po­vla­če­ći je na­glim po­kre­ti­ma vr­ha šta­pa na sve stra­ne, pa i pre­ma vo­di... (-Ceo tekst mo­že­te pro­či­ta­ti u li­stu Ri­bo­lov br. 544-)

 

 


dupli-san-dijego

Je­dan od du­pli­ra­nih čvo­rova je i udvo­stru­čeni San Di­je­go džem, zva­ni još i...

trostruki-palomar

Sa po­ja­vom Ber­kley Na­no­fila, ko­ja ni­je ni ple­te­ni­ca ni mo­no­fil, u modu je ušao...

dunavske-carolije

Du­nav je ve­li­ka, mo­ćna i "teško" či­tlji­va re­ka, pa pred­sta­vlja iza­zov za sve ri­bo­lov­ce...

brejd-ring

Braid ring čvor ili u­pre­deni pr­sten čvor upo­tre­blja­va se za ve­zi­va­nje udica...

dupli-uni

Ovo je jedan od najjednostavnijih a naj­vi­še ko­ri­šće­nih čvo­rova za spajanje...

bocna-petlja

Bočna petlja je jedan od je­dno­stav­nih čvo­rova za fi­ksi­ranje bo­čnog pre­dve­za...