• Tamiski protfis u prihvatnici
  • Stuka sa jezera Joca
  • Tamiski protfis
  • Mrtvi Karas kod sela Grebenac
  • Balticka stuka4
  • mala
  • Noc na jezeru Celije
  • Mala Petica
  • Štuka sa Joce2
  • Jezero Joca - A. Milanovic
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Mrtvi Karaš kod sela Grebenac; aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Baltička štuka, Vestervik (južna Švedska); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Vojne bašte (Dunav prekoputa Zemuna); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Noc na Jezeru Ćelije; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, sa stativa, god. 2011.
  • Kubici na putu ka kanalu Petica (kod Kovilova); aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Jezero Joca, Aleksandar Milanović; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, polar-filter, god. 2011.

ribolov-novine-broj-663

Sadržaj broja 663

RI­BO­LOV BR. 663 U PRO­DA­JI JE OD PET­KA 8. MAJA, A U NJE­MU IZ­ME­ĐU OSTA­LOG MO­ŽE­TE PRO­ČI­TA­TI:

O PE­CA­NJU U VRE­ME LO­VO­STA­JA (Ko­rist i šte­ta od ri­bo­lo­va to­kom tra­ja­nja za­bra­na)

SU­ŠE I PO­MO­RI 2026. (Iz ko­ri­snič­kog ugla: Te­ški iza­zo­vi još jed­ne su­šne go­di­ne)

TRI HRA­NE U LU­BE­NI­ČAR­KI (Ori­gi­na­lan i pro­ve­re­no vr­lo efi­ka­san pri­stup za lov ba­bu­ške na za­tra­vlje­nim te­re­ni­ma)

RAS­PUST ZA PAM­ĆE­NJE (Pro­leć­ne ri­bo­lo­vač­ke raz­gled­ni­ce sa ka­na­la kod Lo­zni­ce)

RAZ­NE MU­KE I MNO­GO UŽI­VA­NJA (Iz dru­gog ugla: Kad spe­ci­ja­li­sta za va­ra­li­ča­re­nje na­glo pre­đe u fi­de­ra­še)

RA­ZNI MAM­CI, ISTE RI­BE (In­ten­ziv­no pe­ca­nje ba­bu­ške na du­nav­skom ku­bi­ku kod Du­bov­ca)

MI­NI­JA­TUR­NI ADU­TI (Pro­ve­re­no na vo­di: Last Cast CC28 & CC38

PRA­VI DE­KOR I IZA­ZOV­NO VO­ĐE­NJE (Ka­ko lo­ve uspe­šni – re­cept za va­ra­li­ča­re­nje štu­ke na je­ze­ru sa iz­ra­zi­to bi­strom vo­dom)

PRED­VE­ČE JE CUG (Le­pi ulo­vi smu­đa po­čet­kom ma­ja na Zla­tar­skom je­ze­ru)

KRU­PA­TI­CA, DE­VE­RI­KA, BIK... (U su­sret let­njoj se­zo­ni lo­va ša­ran­skih ri­ba na Ta­mi­šu kod Sa­ku­la

NEO­DO­LJI­VI SLO­BOD­NI PLI­VAČ (Tak­mi­čar­ska zna­nja pri­men­lji­va i u re­kre­a­tiv­nom ri­bo­lo­vu: Sta­kle­na lar­va)

OSE­TLJI­VA SO­MOV­SKA PO­SLA­STI­CA (Ka­ko što du­že sa­ču­va­ti dur­du­ba­ke)

VE­ĆE UDI­CE KAO SPAS (Ja­dran­ske ri­blje vr­ste ko­je če­sto zbu­nju­ju i znal­ce – II deo)

RE­ŠE­NE MU­KE SA MA­COM (Iza­zov­no ali uspe­šno pe­ca­nje be­le ri­be na Sa­vi)

STAL­NE RU­BRI­KE

IZ­LA­ZAK I ZA­LA­ZAK SUN­CA, SO­LU­NAR­NA PROG­NO­ZA I VO­DO­STA­NJE

<p">ULO­VI KO­JI SE PAM­TE: 5 za­ba­ča­ja – 2 ri­be; Po­la sa­ta bor­be; Dva so­ma pred lo­vo­staj; Iz­ne­na­đe­nje na spi­ner­bejt; Ka­pi­tal­ci sa Ga­zi­vo­da

IZ­LOG

MA­LI LEK­SI­KON ČVO­RO­VA: Ju­ka­tan

IZ SVE­TA

KA­LA­JE­VE RI­BO­LO­VAČ­KE PRI­ČE: Gr­do­si­ja iz Voj­ne ba­re

I TO SE DO­GA­ĐA:

IZ­VE­ŠTA­JI SA RI­BO­LOV­NIH TE­RE­NA: Apa­tin, Som­bor, Si­vac, Ku­la, Bač­ka To­po­la, No­vi Sad, Ko­vilj­ski rit, Ti­tel, Ki­kin­da, Ko­vin, To­ma­še­vac, Idvor, Far­ka­ždin, Sa­ku­le, Ba­ran­da, Opo­vo, Sef­ke­rin, Glo­gonj, Pan­če­vo, Pan­če­vač­ki rit, Obre­no­vac, Bo­ljev­ci, Be­o­grad, Sme­de­re­vo, Po­ža­re­vac, Ko­sto­lac, Ve­li­ko Gra­di­šte, Kra­gu­je­vac, Kru­še­vac, Kra­lje­vo, Aran­đe­lo­vac, Do­nje Pod­ri­nje, Ma­li Zvor­nik, Lju­bo­vi­ja, Ba­ji­na Ba­šta, Pri­je­po­lje, Ti­moč­ka i Ne­go­tin­ska kra­ji­na, Niš, Le­sko­vac, Pi­rot, Vla­sin­sko je­ze­ro.

RI­BO­LOV BR. 664 IZ­LA­ZI U PE­TAK 5. JUNA 2026.

Ras­pra­ve o de­ko­ri­ma ve­štač­kih ma­ma­ca sta­re su ko­li­ko i sa­mo va­ra­li­ča­re­nje. Mno­go to­ga u ve­zi sa bo­ja­ma i re­ak­ci­ja­ma ri­ba na njih ni­je nam do kra­ja ja­sno, pa sa­mo na­ga­đa­mo i na­slu­ću­je­mo od­go­vo­re na ra­zna pi­ta­nja, uklju­ču­ju­ći i ono o raz­lo­zi­ma što su u to­pli­jem de­lu go­di­ne ze­le­ne va­ra­li­ce iz­ra­zi­to efi­ka­sne za mno­ge vr­ste

Odav­no su ri­bo­lov­ci pri­me­ti­li da uspeh u pe­ca­nju če­sto u ve­li­koj me­ri za­vi­si od to­ga ko­ji ma­mac ko­ri­ste. To je nor­mal­no, jer je sve ri­be naj­lak­še na­ve­sti da uzmu ono či­me se tre­nut­no (naj­vi­še) hra­ne. Za­to se klen to­kom le­ta, pri­me­ra ra­di, od­lič­no pe­ca na ra­zno vo­će ko­je ra­ste na oba­la­ma re­ka, pa pa­da u vo­du, ali i na in­sek­te ko­ji u njoj pro­vo­de naj­ve­ći deo ži­vo­ta ili se u njoj na­đu. Isto ta­ko, sve gra­blji­vi­ce, ako ih pe­ca­mo na ži­ve ri­bi­ce, naj­ra­di­je uzi­ma­ju je­din­ke one vr­ste ko­ja u da­tom mo­men­tu pre­o­vla­đu­je u nji­ho­voj bli­zi­ni... Da­ka­ko, bit­na je i ve­li­či­na mam­ca, jer ri­ba po svoj pri­li­ci in­stink­tiv­no naj­bo­lje re­a­gu­je na po­ten­ci­jal­ni plen ko­ji i di­men­zi­ja­ma i ob­li­kom naj­vi­še od­go­va­ra ono­me što joj je tog ča­sa na je­lov­ni­ku.

KAD JE REČ O BO­JI VE­ĆI­NE pri­rod­nih ma­ma­ca, za ri­bo­lov­ce ne­ma ne­do­u­mi­ca jer se ko­ri­ste ona­kvi ka­kvi je­su, tj. ne far­ba­ju na­knad­no, a me­đu oni­ma ko­ji se bo­je is­kri­sta­li­sa­li su se ne­ki fa­vo­ri­ti, naj­če­šće u bo­ja­ma ko­je od­go­va­ra­ju ne­koj ri­bljoj hra­ni (npr. be­li me­sni cr­vi se naj­če­šće bo­je u raz­ne va­ri­jan­te cr­ve­ne i u žu­tu, ku­ku­ruz še­će­rac u cr­ve­nu). Me­đu­tim, o to­me ka­kve bo­je tre­ba da bu­du ve­štač­ki mam­ci, za­vi­sno od si­tu­a­ci­ja u ko­ji­ma ih ko­ri­sti­mo, po­sto­je raz­ne pret­po­stav­ke, ma­nje ili vi­še ute­me­lje­ne, tj. pot­kre­plje­ne za­pa­ža­nji­ma iz prak­se. Ši­ro­ko je pri­hva­ćen stav da u mut­noj vo­di do­bre re­zul­ta­te da­ju mam­ci u dre­ča­vim bo­ja­ma, ko­je ri­ba lak­še mo­že da uoči, ali je ta­ko­đe ne­po­bit­no utvr­đe­no da ve­o­ma upa­dlji­vi de­ko­ri ne­ka­da ri­bu i u iz­ra­zi­to bi­stroj vo­di pre is­pro­vo­ci­ra­ju na na­pad ne­go oni ne­u­pa­dlji­vi, iako u ta­kvim uslo­vi­ma iz­ve­sno pre­da­tor mo­že vi­de­ti i pri­rod­no obo­jen plen (ko­ji, uosta­lom, ne re­gi­stru­je sa­mo ču­lom vi­da već i boč­nom li­ni­jom, te ču­lom mi­ri­sa).

ZBOG SVE­GA TO­GA PRI IZ­BO­RU mam­ca ni­je lo­še raz­mi­sli­ti i o nje­go­vom ob­li­ku, ve­li­či­ni i bo­ji, ima­ju­ći pri tom u vi­du, kad god je to mo­gu­će, ono što se tog mo­men­ta de­ša­va dru­gim ri­bo­lov­ci­ma u okru­že­nju i što se mo­že za­klju­či­ti iz nji­ho­vih ulo­va, kao i iz po­na­ša­nja ri­ba, a even­tu­al­no i iz ana­li­ze sa­dr­ža­ja ono­ga što iz­ba­ce na­kon što ih ulo­vi­mo. Sve nam to mo­že ne­ka­da da­ti i na pr­vi po­gled neo­če­ki­va­ne smer­ni­ce, ko­je nas mo­gu do­ve­sti do do­brog re­zul­ta­ta, kao što se vi­di sa sli­ka ob­ja­vlje­nih uz ovaj pri­log.

Di­rekt­na in­spi­ra­ci­ja za pra­vlje­nje ove ru­bri­ke bi­lo mi je za­pa­ža­nje pri­ja­te­lja i ko­le­ge Zo­ra­na Vi­ja­to­va, pa­si­o­ni­ra­nog va­ra­li­ča­ra i kon­struk­to­ra si­li­kon­skih gla­vi­nja­ra Per­ca­max Dre­a­mlu­res. Ka­da je na po­vr­ši­ni Be­ge­ja pri­me­tio amu­re ka­ko sku­plja­ju al­ge i ko­ma­de ve­ge­ta­ci­je ko­je vo­da no­si, ovom vr­snom i eks­pe­ri­men­ti­sa­nju sklo­nom ri­bo­lov­cu pa­lo je na pa­met da pro­ba da ne­kog od njih pre­va­ri ba­ca­ju­ći im is­pred no­sa ze­le­nu gla­vi­nja­ru Mr­gud od 8 g. I kao u naj­ne­ve­ro­vat­ni­jim ri­bo­lo­vač­kim pri­ča­ma, us­peo je da za krat­ko vre­me uhva­ti, pot­pu­no re­gu­lar­no... (-Ceo tekst mo­že­te pro­či­ta­ti u Ri­bo­lo­vu br. 537-)

 

 


dupli-san-dijego

Je­dan od du­pli­ra­nih čvo­rova je i udvo­stru­čeni San Di­je­go džem, zva­ni još i...

trostruki-palomar

Sa po­ja­vom Ber­kley Na­no­fila, ko­ja ni­je ni ple­te­ni­ca ni mo­no­fil, u modu je ušao...

dunavske-carolije

Du­nav je ve­li­ka, mo­ćna i "teško" či­tlji­va re­ka, pa pred­sta­vlja iza­zov za sve ri­bo­lov­ce...

brejd-ring

Braid ring čvor ili u­pre­deni pr­sten čvor upo­tre­blja­va se za ve­zi­va­nje udica...

dupli-uni

Ovo je jedan od najjednostavnijih a naj­vi­še ko­ri­šće­nih čvo­rova za spajanje...

bocna-petlja

Bočna petlja je jedan od je­dno­stav­nih čvo­rova za fi­ksi­ranje bo­čnog pre­dve­za...