• Tamiski protfis u prihvatnici
  • Stuka sa jezera Joca
  • Tamiski protfis
  • Mrtvi Karas kod sela Grebenac
  • Balticka stuka4
  • mala
  • Noc na jezeru Celije
  • Mala Petica
  • Štuka sa Joce2
  • Jezero Joca - A. Milanovic
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Mrtvi Karaš kod sela Grebenac; aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Baltička štuka, Vestervik (južna Švedska); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Vojne bašte (Dunav prekoputa Zemuna); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Noc na Jezeru Ćelije; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, sa stativa, god. 2011.
  • Kubici na putu ka kanalu Petica (kod Kovilova); aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Jezero Joca, Aleksandar Milanović; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, polar-filter, god. 2011.

ribolov-novine-broj-663

Sadržaj broja 663

RI­BO­LOV BR. 663 U PRO­DA­JI JE OD PET­KA 8. MAJA, A U NJE­MU IZ­ME­ĐU OSTA­LOG MO­ŽE­TE PRO­ČI­TA­TI:

O PE­CA­NJU U VRE­ME LO­VO­STA­JA (Ko­rist i šte­ta od ri­bo­lo­va to­kom tra­ja­nja za­bra­na)

SU­ŠE I PO­MO­RI 2026. (Iz ko­ri­snič­kog ugla: Te­ški iza­zo­vi još jed­ne su­šne go­di­ne)

TRI HRA­NE U LU­BE­NI­ČAR­KI (Ori­gi­na­lan i pro­ve­re­no vr­lo efi­ka­san pri­stup za lov ba­bu­ške na za­tra­vlje­nim te­re­ni­ma)

RAS­PUST ZA PAM­ĆE­NJE (Pro­leć­ne ri­bo­lo­vač­ke raz­gled­ni­ce sa ka­na­la kod Lo­zni­ce)

RAZ­NE MU­KE I MNO­GO UŽI­VA­NJA (Iz dru­gog ugla: Kad spe­ci­ja­li­sta za va­ra­li­ča­re­nje na­glo pre­đe u fi­de­ra­še)

RA­ZNI MAM­CI, ISTE RI­BE (In­ten­ziv­no pe­ca­nje ba­bu­ške na du­nav­skom ku­bi­ku kod Du­bov­ca)

MI­NI­JA­TUR­NI ADU­TI (Pro­ve­re­no na vo­di: Last Cast CC28 & CC38

PRA­VI DE­KOR I IZA­ZOV­NO VO­ĐE­NJE (Ka­ko lo­ve uspe­šni – re­cept za va­ra­li­ča­re­nje štu­ke na je­ze­ru sa iz­ra­zi­to bi­strom vo­dom)

PRED­VE­ČE JE CUG (Le­pi ulo­vi smu­đa po­čet­kom ma­ja na Zla­tar­skom je­ze­ru)

KRU­PA­TI­CA, DE­VE­RI­KA, BIK... (U su­sret let­njoj se­zo­ni lo­va ša­ran­skih ri­ba na Ta­mi­šu kod Sa­ku­la

NEO­DO­LJI­VI SLO­BOD­NI PLI­VAČ (Tak­mi­čar­ska zna­nja pri­men­lji­va i u re­kre­a­tiv­nom ri­bo­lo­vu: Sta­kle­na lar­va)

OSE­TLJI­VA SO­MOV­SKA PO­SLA­STI­CA (Ka­ko što du­že sa­ču­va­ti dur­du­ba­ke)

VE­ĆE UDI­CE KAO SPAS (Ja­dran­ske ri­blje vr­ste ko­je če­sto zbu­nju­ju i znal­ce – II deo)

RE­ŠE­NE MU­KE SA MA­COM (Iza­zov­no ali uspe­šno pe­ca­nje be­le ri­be na Sa­vi)

STAL­NE RU­BRI­KE

IZ­LA­ZAK I ZA­LA­ZAK SUN­CA, SO­LU­NAR­NA PROG­NO­ZA I VO­DO­STA­NJE

<p">ULO­VI KO­JI SE PAM­TE: 5 za­ba­ča­ja – 2 ri­be; Po­la sa­ta bor­be; Dva so­ma pred lo­vo­staj; Iz­ne­na­đe­nje na spi­ner­bejt; Ka­pi­tal­ci sa Ga­zi­vo­da

IZ­LOG

MA­LI LEK­SI­KON ČVO­RO­VA: Ju­ka­tan

IZ SVE­TA

KA­LA­JE­VE RI­BO­LO­VAČ­KE PRI­ČE: Gr­do­si­ja iz Voj­ne ba­re

I TO SE DO­GA­ĐA:

IZ­VE­ŠTA­JI SA RI­BO­LOV­NIH TE­RE­NA: Apa­tin, Som­bor, Si­vac, Ku­la, Bač­ka To­po­la, No­vi Sad, Ko­vilj­ski rit, Ti­tel, Ki­kin­da, Ko­vin, To­ma­še­vac, Idvor, Far­ka­ždin, Sa­ku­le, Ba­ran­da, Opo­vo, Sef­ke­rin, Glo­gonj, Pan­če­vo, Pan­če­vač­ki rit, Obre­no­vac, Bo­ljev­ci, Be­o­grad, Sme­de­re­vo, Po­ža­re­vac, Ko­sto­lac, Ve­li­ko Gra­di­šte, Kra­gu­je­vac, Kru­še­vac, Kra­lje­vo, Aran­đe­lo­vac, Do­nje Pod­ri­nje, Ma­li Zvor­nik, Lju­bo­vi­ja, Ba­ji­na Ba­šta, Pri­je­po­lje, Ti­moč­ka i Ne­go­tin­ska kra­ji­na, Niš, Le­sko­vac, Pi­rot, Vla­sin­sko je­ze­ro.

RI­BO­LOV BR. 664 IZ­LA­ZI U PE­TAK 5. JUNA 2026.

Ve­ro­vat­no ni­ste do sa­da ozbilj­no raz­mi­šlja­li o to­me da bi­ste mo­gli da za svo­je po­tre­be pra­vi­te ve­li­ke »teh­no­plank­ton pe­le­te«, ko­ji su efi­ka­sni­ji od bra­šna­ste pri­ma­me, jer se na pr­vi po­gled či­ni da je to vr­lo kom­pli­ko­van po­sao, ko­ji tra­ži pro­fe­si­o­nal­nu opre­mu, ve­li­ka ula­ga­nja, te mno­go zna­nja i is­ku­stva. A ni­šta od to­ga za­pra­vo ni­je neo­p­hod­no

Kva­li­tet­na »teh­no­plank­ton« ta­ble­ta po­ka­za­la se za tol­sto­lo­bi­ka kao efi­ka­sni­ja (tj. lov­ni­ja) od hra­ni­li­ce, iz pro­stog raz­lo­ga što u vo­di du­že tra­je za­hva­lju­ju­ći to­me što ima do­bro iz­ba­lan­si­ra­ne kom­po­nen­te ko­je da­ju op­ti­mal­ni od­nos pro­du­ko­va­ne za­mu­će­no­sti i du­ži­ne ota­pa­nja. Na na­šem tr­ži­štu su da­le­ko naj­za­stu­plje­ni­je ta­ble­te ko­je se in­du­strij­ski pra­ve u Ma­đar­skoj, ali sam na­i­la­zio i na raz­ne do­ma­će »bez­i­me­ne« pro­iz­vo­de te vr­ste. Ne­ću se ov­de upu­šta­ti u ana­li­zu kva­li­te­ta i efi­ka­sno­sti ni­jed­ne od tih ta­ble­ta, ali ću vas pod­sta­ći da pro­ba­te da sa­mi pra­vi­te taj »ma­mac-pri­ma­mu«, ta­ko što ću vam u re­do­vi­ma ko­ji sle­de da­ti pre­ci­zno upu­tstvo.

OD SA­STO­JA­KA MO­ŽE se ko­ri­sti­ti sve već na­bro­ja­no u pret­hod­na dva tek­sta ovog ma­log se­ri­ja­la, ali glav­na »kva­ka« u pra­vlje­nju ta­ble­ta je u pre­so­va­nju sa­sto­ja­ka. Od ala­ta vam je za to po­treb­na tzv. pres­for­ma, ko­ja će ta­ble­ti da­ti ob­lik i ve­li­či­nu. Ve­će ta­ble­te tra­ja­će du­že od ma­njih, što je lo­gič­no, ali one mo­gu te­ži­ti i po 60 ili 70 g, što uz osta­le ele­men­te si­ste­ma pred­sta­vlja znat­no op­te­re­će­nje za vrh šta­pa pri za­ba­ci­va­nju i pri­mo­ra­va nas da ko­ri­sti­mo »mot­ke« ve­li­ke te­ži­ne ba­ca­nja. Na­rav­no, uvek se mo­že­mo od­lu­či­ti za ma­nju pres­for­mu i pra­vi­ti ta­ble­te od 30 g, ali ta­da mo­ra­mo ima­ti u vi­du da će se one br­že ota­pa­ti, pa će­mo mo­ra­ti če­šće da va­di­mo si­stem iz vo­de i po­no­vo za­ba­cu­je­mo. Sve u sve­mu, obe va­ri­jan­te su pri­hva­tlji­ve, a za ko­ju će­mo se od­lu­či­ti stvar je lič­nog iz­bo­ra. U sva­kom slu­ča­ju, pres­for­ma mo­ra bi­ti od čvr­stog ma­te­ri­ja­la (gvo­žđa, če­li­ka, pro­hro­ma...) i de­be­lih zi­do­va, jer tr­pi ve­li­ki pri­ti­sak.

Vi­đao sam u po­nu­di na in­ter­ne­tu pla­stič­ne pres­for­me, ali ih ne sma­tram za ozbi­ljan alat, jer se su­vi sa­stoj­ci u nji­ma kom­pri­mi­ra­ju bi­lo ta­ko što se svom te­ži­nom na­leg­ne na klip ko­ji sa­bi­ja, bi­lo od­me­re­nim udar­ci­ma če­ki­ćem, pa se do­bi­je­na ta­ble­ta u vo­di br­zo ras­tva­ra jer ni­je bi­lo do­volj­no ve­li­ke si­le da is­pre­su­je če­sti­ce ono­li­ko ko­li­ko je neo­p­hod­no. 

ZA PO­STI­ZA­NJE PO­TREB­NOG PRI­TI­SKA u me­tal­noj pres­for­mi ko­ri­ste se ruč­ne hi­dra­u­lič­ne di­za­li­ce, sna­ge od 20 do 32 to­ne. Sve one či­ja je sna­ga ma­nja od 20 t ne­će sa­bi­ti sa­stoj­ke do­volj­no čvr­sto. Ne­moj­te se pla­ši­ti – ta­kve di­za­li­ce ni­su sku­pe – na­la­zio sam ih već u ce­nov­nom ra­spo­nu od 50 do 100 evra, u za­vi­sno­sti od pro­iz­vo­đa­ča i od to­ga da li ima­ju ven­til za pre­op­te­re­će­nje, ko­ji šti­ti od »pro­pi­ša­va­nja« ulja na dih­tun­gu. Iz lič­nog is­ku­stva vam mo­gu re­ći da je taj ven­til i te ka­ko ko­ri­stan, jer sam is­pr­va ko­ri­stio sla­bi­ju di­za­li­cu (12 t), bez si­gur­no­snog ven­ti­la, pa sam ne­do­sta­tak si­le po­ku­ša­vao da na­dok­na­dim ja­čim pum­pa­njem, što mi je ne­ko vre­me po­la­zi­lo za ru­kom, ali sam vr­lo br­zo us­peo i da pre­op­te­re­tim di­za­li­cu i po­kva­rim je, a po­prav­ka ni­je bi­la is­pla­ti­va, te sam na­kon to­ga ku­pio no­vu, ovog pu­ta ja­ču. Da ne na­pra­vi­te mo­ju gre­šku, ako ho­će­te da pra­vi­te ta­ble­te, ku­pi­te od­mah bo­lju i ja­ču di­za­li­cu. Me­tal­ni ram, ko­ji či­ni upor u ko­ji hi­dra­u­lič­na di­za­li­ca gu­ra klip pres­for­me, mo­ra bi­ti od pro­fi­li­sa­nog gvo­žđa re­la­tiv­no ve­li­ke de­blji­ne, či­ji su de­lo­vi me­đu­sob­no kva­li­tet­no za­va­re­ni. Tan­ki pro­fi­li će se pod pri­ti­skom de­for­mi­sa­ti, pa će­te ram mo­ra­ti da pra­vi­te po­no­vo. (-Ceo tekst možete pročitati u Ribolovu br. 532-)

 

 


dupli-san-dijego

Je­dan od du­pli­ra­nih čvo­rova je i udvo­stru­čeni San Di­je­go džem, zva­ni još i...

trostruki-palomar

Sa po­ja­vom Ber­kley Na­no­fila, ko­ja ni­je ni ple­te­ni­ca ni mo­no­fil, u modu je ušao...

dunavske-carolije

Du­nav je ve­li­ka, mo­ćna i "teško" či­tlji­va re­ka, pa pred­sta­vlja iza­zov za sve ri­bo­lov­ce...

brejd-ring

Braid ring čvor ili u­pre­deni pr­sten čvor upo­tre­blja­va se za ve­zi­va­nje udica...

dupli-uni

Ovo je jedan od najjednostavnijih a naj­vi­še ko­ri­šće­nih čvo­rova za spajanje...

bocna-petlja

Bočna petlja je jedan od je­dno­stav­nih čvo­rova za fi­ksi­ranje bo­čnog pre­dve­za...