• Tamiski protfis u prihvatnici
  • Stuka sa jezera Joca
  • Tamiski protfis
  • Mrtvi Karas kod sela Grebenac
  • Balticka stuka4
  • mala
  • Noc na jezeru Celije
  • Mala Petica
  • Štuka sa Joce2
  • Jezero Joca - A. Milanovic
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Mrtvi Karaš kod sela Grebenac; aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Baltička štuka, Vestervik (južna Švedska); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Vojne bašte (Dunav prekoputa Zemuna); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Noc na Jezeru Ćelije; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, sa stativa, god. 2011.
  • Kubici na putu ka kanalu Petica (kod Kovilova); aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Jezero Joca, Aleksandar Milanović; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, polar-filter, god. 2011.

ribolov-novine-broj-663

Sadržaj broja 663

RI­BO­LOV BR. 663 U PRO­DA­JI JE OD PET­KA 8. MAJA, A U NJE­MU IZ­ME­ĐU OSTA­LOG MO­ŽE­TE PRO­ČI­TA­TI:

O PE­CA­NJU U VRE­ME LO­VO­STA­JA (Ko­rist i šte­ta od ri­bo­lo­va to­kom tra­ja­nja za­bra­na)

SU­ŠE I PO­MO­RI 2026. (Iz ko­ri­snič­kog ugla: Te­ški iza­zo­vi još jed­ne su­šne go­di­ne)

TRI HRA­NE U LU­BE­NI­ČAR­KI (Ori­gi­na­lan i pro­ve­re­no vr­lo efi­ka­san pri­stup za lov ba­bu­ške na za­tra­vlje­nim te­re­ni­ma)

RAS­PUST ZA PAM­ĆE­NJE (Pro­leć­ne ri­bo­lo­vač­ke raz­gled­ni­ce sa ka­na­la kod Lo­zni­ce)

RAZ­NE MU­KE I MNO­GO UŽI­VA­NJA (Iz dru­gog ugla: Kad spe­ci­ja­li­sta za va­ra­li­ča­re­nje na­glo pre­đe u fi­de­ra­še)

RA­ZNI MAM­CI, ISTE RI­BE (In­ten­ziv­no pe­ca­nje ba­bu­ške na du­nav­skom ku­bi­ku kod Du­bov­ca)

MI­NI­JA­TUR­NI ADU­TI (Pro­ve­re­no na vo­di: Last Cast CC28 & CC38

PRA­VI DE­KOR I IZA­ZOV­NO VO­ĐE­NJE (Ka­ko lo­ve uspe­šni – re­cept za va­ra­li­ča­re­nje štu­ke na je­ze­ru sa iz­ra­zi­to bi­strom vo­dom)

PRED­VE­ČE JE CUG (Le­pi ulo­vi smu­đa po­čet­kom ma­ja na Zla­tar­skom je­ze­ru)

KRU­PA­TI­CA, DE­VE­RI­KA, BIK... (U su­sret let­njoj se­zo­ni lo­va ša­ran­skih ri­ba na Ta­mi­šu kod Sa­ku­la

NEO­DO­LJI­VI SLO­BOD­NI PLI­VAČ (Tak­mi­čar­ska zna­nja pri­men­lji­va i u re­kre­a­tiv­nom ri­bo­lo­vu: Sta­kle­na lar­va)

OSE­TLJI­VA SO­MOV­SKA PO­SLA­STI­CA (Ka­ko što du­že sa­ču­va­ti dur­du­ba­ke)

VE­ĆE UDI­CE KAO SPAS (Ja­dran­ske ri­blje vr­ste ko­je če­sto zbu­nju­ju i znal­ce – II deo)

RE­ŠE­NE MU­KE SA MA­COM (Iza­zov­no ali uspe­šno pe­ca­nje be­le ri­be na Sa­vi)

STAL­NE RU­BRI­KE

IZ­LA­ZAK I ZA­LA­ZAK SUN­CA, SO­LU­NAR­NA PROG­NO­ZA I VO­DO­STA­NJE

<p">ULO­VI KO­JI SE PAM­TE: 5 za­ba­ča­ja – 2 ri­be; Po­la sa­ta bor­be; Dva so­ma pred lo­vo­staj; Iz­ne­na­đe­nje na spi­ner­bejt; Ka­pi­tal­ci sa Ga­zi­vo­da

IZ­LOG

MA­LI LEK­SI­KON ČVO­RO­VA: Ju­ka­tan

IZ SVE­TA

KA­LA­JE­VE RI­BO­LO­VAČ­KE PRI­ČE: Gr­do­si­ja iz Voj­ne ba­re

I TO SE DO­GA­ĐA:

IZ­VE­ŠTA­JI SA RI­BO­LOV­NIH TE­RE­NA: Apa­tin, Som­bor, Si­vac, Ku­la, Bač­ka To­po­la, No­vi Sad, Ko­vilj­ski rit, Ti­tel, Ki­kin­da, Ko­vin, To­ma­še­vac, Idvor, Far­ka­ždin, Sa­ku­le, Ba­ran­da, Opo­vo, Sef­ke­rin, Glo­gonj, Pan­če­vo, Pan­če­vač­ki rit, Obre­no­vac, Bo­ljev­ci, Be­o­grad, Sme­de­re­vo, Po­ža­re­vac, Ko­sto­lac, Ve­li­ko Gra­di­šte, Kra­gu­je­vac, Kru­še­vac, Kra­lje­vo, Aran­đe­lo­vac, Do­nje Pod­ri­nje, Ma­li Zvor­nik, Lju­bo­vi­ja, Ba­ji­na Ba­šta, Pri­je­po­lje, Ti­moč­ka i Ne­go­tin­ska kra­ji­na, Niš, Le­sko­vac, Pi­rot, Vla­sin­sko je­ze­ro.

RI­BO­LOV BR. 664 IZ­LA­ZI U PE­TAK 5. JUNA 2026.

Po­sle ni­za go­di­na u ko­ji­ma se gr­geč sla­bo ja­vljao, pa mu ni ri­bo­lov­ci ni­su po­sve­ći­va­li ve­li­ku pa­žnju, si­tu­a­ci­ja se na na­šoj naj­vi­šoj pla­nin­skoj aku­mu­la­ci­ji ove se­zo­ne zna­čaj­no pro­me­ni­la. Na ma­le ve­štač­ke mam­ce se ban­dar od­lič­no lo­vi, te ga mno­gi ci­lja­no pe­ca­ju, a eks­pe­ri­men­ti­sa­nje sa raz­li­či­tim va­ra­li­ca­ma i pre­zen­ta­ci­ja­ma do­ne­lo je ne­ka za­ni­mlji­va za­pa­ža­nja

Po­put mno­gih dru­gih ov­da­šnjih va­ra­li­ča­ra sa du­žim sta­žom, po­sled­njih go­di­na sve vi­še vre­me­na po­sve­ću­jem ra­znim lak­šim va­ri­jan­ta­ma lo­va ve­štač­kim mam­ci­ma. A to no­vo in­te­re­so­va­nje, kao što ne­ret­ko bi­va, pra­će­no je ve­li­kim po­čet­nič­kim en­tu­zi­ja­zmom i sprem­no­šću na ra­zno­vr­sne žr­tve. Za­to mi ni­je bi­lo te­ško da po­sled­njeg ovo­je­se­njeg ne­delj­nog ju­tra kre­nem na sko­ro 400 km dug put do Sur­du­li­ce i Vla­sin­skog je­ze­ra, ka­ko bih po pod­ne i na­red­nog da­na pe­cao ban­da­re, a on­da se vra­tio u Be­o­grad u uto­rak pre 9 sa­ti – pra­vo na po­sao, ko­ji sam za tu sed­mi­cu i ot­po­čeo pi­sa­njem tek­sta ko­ji upra­vo či­ta­te. Pri tom sam, na­rav­no, znao da se se­zo­na va­ra­li­ča­re­nja gr­ge­ča na na­šoj naj­vi­šoj aku­mu­la­ci­ji bli­ži kra­ju i da bi ovo la­ko mo­gla bi­ti još jed­na od onih »što ne do­đe pre­kju­če« avan­tu­ra, či­ji glav­ni ju­nak obo­ža­va ri­bo­lov, ali ni­je u mo­guć­no­sti da pe­ca kad ri­ba ra­di već on­da kad ugra­bi slo­bod­no vre­me, pa ju­re­ći tra­gom po­u­zda­nih in­for­ma­ci­ja uvek sti­že na pra­vo me­sto dan ili dva pre­ka­sno. Ipak, ni­sam ni­ma­lo sum­njao u pro­ce­nu svog pri­ja­te­lja Du­ša­na Mom­či­lo­vi­ća Ču­bre (vi­še­de­ce­nij­skog hro­ni­ča­ra svih de­ša­va­nja na Vla­sin­skom je­ze­ru, ko­ji je pret­hod­nih par sed­mi­ca pro­veo u Sur­du­li­ci sva­ko­dnev­no idu­ći na je­ze­ro, i uz to je bu­kval­no non-stop u kon­tak­tu sa ve­li­kim bro­jem ko­le­ga ko­je na nje­mu pe­ca­ju) da će ban­dar sko­ro si­gur­no ra­di­ti, prem­da mo­žda ne­što sla­bi­je ne­go do pre ne­ki dan, a znao sam i da po­sto­ji re­zer­vna va­ri­jan­ta da se to ma­lo vre­me­na ko­je će­mo ima­ti na ras­po­la­ga­nju za za­jed­nič­ko pe­ca­nje pro­ve­de u po­tra­zi za štu­kom. Čim sam sti­gao u Sur­du­li­cu, za­pu­ti­li smo se na je­ze­ro

IZ ZA­LI­VA KOD TZV. ULA­ZNE GRA­ĐE­VI­NE is­plo­vi­li smo oko 15,30 č i od­mah kre­nu­li duž za­pad­ne oba­le, uz ko­ju se ban­dar pret­hod­nih da­na da­le­ko naj­če­šće ja­vljao, i to naj­vi­še u ka­snim po­po­dnev­nim sa­ti­ma, sve do su­mra­ka. S ob­zi­rom na to da mi je kao švaj­car­ski sat pre­ci­zni Du­šan una­pred re­fe­ri­sao da se ja­vlja­ju ri­be te­ške od pe­de­se­tak do 350-400 gra­ma, te da se lo­vi na je­dan ili dva ve­štač­ka mam­ca na si­ste­mu ukup­ne te­ži­ne do de­se­tak gra­ma, po­neo sam va­ra­li­čar­ce te­ži­ne ba­ca­nja do 18 i do 12 g, sa ma­lim ma­ši­ni­ca­ma, od ko­jih je na jed­noj bi­la ple­te­ni­ca od 0,10 mm, a na dru­goj od 0,13 mm.

Is­po­sta­vi­će se da je to sa­svim do­volj­no s ob­zi­rom na dva po­me­nu­ta pa­ra­me­tra, ali i da ve­ći­na lo­kal­nih ri­bo­lo­va­ca s raz­lo­gom za lov gr­ge­ča iz čam­ca ko­ri­sti ne­što ja­če šta­po­ve (gor­nje t.b. oko 25 g), du­ge oko 2,4 m. S nji­ma je, na­i­me, mo­gu­će iza­ći bez ve­ćih pro­ble­ma na kraj i sa ne­što krup­ni­jom štu­kom, ko­ja če­sto ume da na­pad­ne mam­ce na­me­nje­ne gr­ge­ču, ali još je va­žni­je to što je mno­go lak­še iš­ču­pa­ti va­ra­li­cu iz tra­ve u ko­joj se gr­ge­či kri­ju i ko­ja se če­sto ka­či za udi­ce i ve­štač­ke mam­ce, a i ulo­vlje­na ri­ba i te ka­ko ume da se za­vu­če u nju. Ja sam, do­du­še, u ve­ći­ni slu­ča­je­va uspe­vao da »na štap« iš­ču­pam si­stem iz ve­ge­ta­ci­je, ali to ni­je uvek išlo la­ko, ni­ti bez ri­zi­ka da ga pre­op­te­re­tim i slo­mim, što sva­ka­ko tre­ba iz­be­ći ako se ika­ko mo­že.

UGLAV­NOM SMO FOR­SI­RA­LI pod­vod­ne spru­do­ve i nji­ho­vu bli­zi­nu... (-Ceo tekst mo­že­te pro­či­ta­ti u Ri­bo­lo­vu br. 516-)

 


dupli-san-dijego

Je­dan od du­pli­ra­nih čvo­rova je i udvo­stru­čeni San Di­je­go džem, zva­ni još i...

trostruki-palomar

Sa po­ja­vom Ber­kley Na­no­fila, ko­ja ni­je ni ple­te­ni­ca ni mo­no­fil, u modu je ušao...

dunavske-carolije

Du­nav je ve­li­ka, mo­ćna i "teško" či­tlji­va re­ka, pa pred­sta­vlja iza­zov za sve ri­bo­lov­ce...

brejd-ring

Braid ring čvor ili u­pre­deni pr­sten čvor upo­tre­blja­va se za ve­zi­va­nje udica...

dupli-uni

Ovo je jedan od najjednostavnijih a naj­vi­še ko­ri­šće­nih čvo­rova za spajanje...

bocna-petlja

Bočna petlja je jedan od je­dno­stav­nih čvo­rova za fi­ksi­ranje bo­čnog pre­dve­za...