• Tamiski protfis u prihvatnici
  • Stuka sa jezera Joca
  • Tamiski protfis
  • Mrtvi Karas kod sela Grebenac
  • Balticka stuka4
  • mala
  • Noc na jezeru Celije
  • Mala Petica
  • Štuka sa Joce2
  • Jezero Joca - A. Milanovic
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Mrtvi Karaš kod sela Grebenac; aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Baltička štuka, Vestervik (južna Švedska); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Vojne bašte (Dunav prekoputa Zemuna); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Noc na Jezeru Ćelije; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, sa stativa, god. 2011.
  • Kubici na putu ka kanalu Petica (kod Kovilova); aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Jezero Joca, Aleksandar Milanović; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, polar-filter, god. 2011.

ribolov-novine-broj-672

Sadržaj broja 672

RI­BO­LOV BR. 672 U PRO­DA­JI JE OD PET­KA 25 SEPTEMBRA, A U NJE­MU IZ­ME­ĐU OSTA­LOG MO­ŽE­TE PRO­ČI­TA­TI:

BEZ PRO­ME­NA (Od­re­đe­ne ce­ne do­zvo­la za ri­bo­lov u Sr­bi­ji za 2027.)

SMUĐ OSVO­JIO KO­KIN BROD?! (Neo­če­ki­va­na si­tu­a­ci­ja na Zla­tar­skom je­ze­ru)

IZ­DA­ŠNO NE­PO­ZNA­TO ME­STO (Neo­če­ki­va­no uspe­šno pe­ca­nje ba­bu­ške i ša­ra­na na Du­na­vu niz­vod­no od Go­lup­ca)

6 ME­TA­RA I 4 ZR­NA (Do­bro pri­pre­mlje­na po­zi­ci­ja da­la dva tro­fe­ja za 24 ča­sa)

DVA CR­VI­ĆA NA DU­ŽEM PRED­VE­ZU (Fi­de­ra­ška mi­ni-re­por­ta­ža sa Ju­žne Mo­ra­ve)

NI­ŠAV­SKE BA­BU­ŠKE I MO­RAV­SKI ŠLJI­VA­RI (Dva ne­ve­ro­vat­no uspe­šna let­nja plov­ka­re­nja na raz­li­či­tim re­ka­ma)

VA­NI­LA, POP-AP I PAR CR­VA (Lov de­ve­ri­ke i ba­bu­ške na Du­na­vu kod Ko­vi­na)

U ZO­RU I PR­VI MRAK (Upor­ne ša­ran­dži­je ipak su lo­vi­le po­ne­što kra­jem le­ta na Ta­mi­šu)

ČE­TI­RI ZA (SKO­RO) SVE! (Pro­ve­re­no na vo­di: Svi mo­de­li Last Cast Grap­hi­te Cast se­ri­je va­ra­li­ča­ra­ca)

RE­ZUL­TA­TI MI­NU­LOG RA­DA (No­vi te­ren za lov ša­ra­na i sta­ri za so­ma da­li fan­ta­stič­ne ulo­ve kra­jem av­gu­sta)

PRO­BAJ IPAK ŽA­GA­ROV SI­STEM (Šta se de­ša­va kad pa­si­o­ni­ra­ni fi­de­raš re­ši da va­ra­li­ča­ri na mo­ru)

BE­LA NA ŠA­RAN­SKOM ME­STU (Po­čet­kom sep­tem­bra is­pla­ti­la se po­se­ta sav­skom te­re­nu gde ne­ma al­gi)

PRI­PRE­ME BU­DU­ĆIH ŠAM­PI­O­NA (Kamp za mla­de sa­ve­za sport­skih ri­bo­lo­va­ca Voj­vo­di­ne)

RE­KA SA DVA LI­CA (Us­pe­la is­tra­ži­vač­ka mu­ši­čar­ska eks­pe­di­ci­ja na Tre­bi­šnji­cu)

SKO­BALJ NA VO­BLER! (Neo­če­ki­van is­hod va­ra­li­ča­re­nja kle­na na ibru u Kra­lje­vu)

PRED­VE­ZI, PRA­ME I UDI­CE (Ka­ko na­pra­vi­ti od­go­va­ra­ju­ći si­stem za ci­lja­ni ri­bo­lov ra­znih vr­sta)

VI­BRI­RA­NJE NIZ MA­TI­CU (Lov mre­ne ma­lim gla­vi­nja­ra­ma)

STAL­NE RU­BRI­KE:

IZ­LA­ZAK I ZA­LA­ZAK SUN­CA, HI­DRO­ME­TE­O­RO­LO­ŠKA I SO­LU­NAR­NA PROG­NO­ZA I VO­DO­STA­NJE

IZ­LOG

ULO­VI KO­JI SE PAM­TE

IZ­VE­ŠTA­JI SA RI­BO­LOV­NIH TE­RE­NA: Apa­tin, Som­bor, Si­vac, Ku­la, Bač­ka To­po­la, No­vi Sad, Ko­vilj­ski rit, Ti­tel, Ki­kin­da, Ko­vin, To­ma­še­vac, Idvor, Far­ka­ždin, Sa­ku­le, Ba­ran­da, Opo­vo, Sef­ke­rin, Glo­gonj, Pan­če­vo, Pan­če­vač­ki rit, Obre­no­vac, Bo­ljev­ci, Be­o­grad, Sme­de­re­vo, Po­ža­re­vac, Ko­sto­lac, Ve­li­ko Gra­di­šte, Kra­gu­je­vac, Kru­še­vac, Kra­lje­vo, Aran­đe­lo­vac, Do­nje Pod­ri­nje, Ma­li Zvor­nik, Lju­bo­vi­ja, Ba­ji­na Ba­šta, Pri­je­po­lje, Ti­moč­ka i Ne­go­tin­ska kra­ji­na, Niš, Le­sko­vac, Pi­rot, Vla­sin­sko je­ze­ro.

RI­BO­LOV BR. 672 IZ­LA­ZI U PE­TAK 26. SEPTEMBRA 2026.

Po­sle ni­za go­di­na u ko­ji­ma se gr­geč sla­bo ja­vljao, pa mu ni ri­bo­lov­ci ni­su po­sve­ći­va­li ve­li­ku pa­žnju, si­tu­a­ci­ja se na na­šoj naj­vi­šoj pla­nin­skoj aku­mu­la­ci­ji ove se­zo­ne zna­čaj­no pro­me­ni­la. Na ma­le ve­štač­ke mam­ce se ban­dar od­lič­no lo­vi, te ga mno­gi ci­lja­no pe­ca­ju, a eks­pe­ri­men­ti­sa­nje sa raz­li­či­tim va­ra­li­ca­ma i pre­zen­ta­ci­ja­ma do­ne­lo je ne­ka za­ni­mlji­va za­pa­ža­nja

Po­put mno­gih dru­gih ov­da­šnjih va­ra­li­ča­ra sa du­žim sta­žom, po­sled­njih go­di­na sve vi­še vre­me­na po­sve­ću­jem ra­znim lak­šim va­ri­jan­ta­ma lo­va ve­štač­kim mam­ci­ma. A to no­vo in­te­re­so­va­nje, kao što ne­ret­ko bi­va, pra­će­no je ve­li­kim po­čet­nič­kim en­tu­zi­ja­zmom i sprem­no­šću na ra­zno­vr­sne žr­tve. Za­to mi ni­je bi­lo te­ško da po­sled­njeg ovo­je­se­njeg ne­delj­nog ju­tra kre­nem na sko­ro 400 km dug put do Sur­du­li­ce i Vla­sin­skog je­ze­ra, ka­ko bih po pod­ne i na­red­nog da­na pe­cao ban­da­re, a on­da se vra­tio u Be­o­grad u uto­rak pre 9 sa­ti – pra­vo na po­sao, ko­ji sam za tu sed­mi­cu i ot­po­čeo pi­sa­njem tek­sta ko­ji upra­vo či­ta­te. Pri tom sam, na­rav­no, znao da se se­zo­na va­ra­li­ča­re­nja gr­ge­ča na na­šoj naj­vi­šoj aku­mu­la­ci­ji bli­ži kra­ju i da bi ovo la­ko mo­gla bi­ti još jed­na od onih »što ne do­đe pre­kju­če« avan­tu­ra, či­ji glav­ni ju­nak obo­ža­va ri­bo­lov, ali ni­je u mo­guć­no­sti da pe­ca kad ri­ba ra­di već on­da kad ugra­bi slo­bod­no vre­me, pa ju­re­ći tra­gom po­u­zda­nih in­for­ma­ci­ja uvek sti­že na pra­vo me­sto dan ili dva pre­ka­sno. Ipak, ni­sam ni­ma­lo sum­njao u pro­ce­nu svog pri­ja­te­lja Du­ša­na Mom­či­lo­vi­ća Ču­bre (vi­še­de­ce­nij­skog hro­ni­ča­ra svih de­ša­va­nja na Vla­sin­skom je­ze­ru, ko­ji je pret­hod­nih par sed­mi­ca pro­veo u Sur­du­li­ci sva­ko­dnev­no idu­ći na je­ze­ro, i uz to je bu­kval­no non-stop u kon­tak­tu sa ve­li­kim bro­jem ko­le­ga ko­je na nje­mu pe­ca­ju) da će ban­dar sko­ro si­gur­no ra­di­ti, prem­da mo­žda ne­što sla­bi­je ne­go do pre ne­ki dan, a znao sam i da po­sto­ji re­zer­vna va­ri­jan­ta da se to ma­lo vre­me­na ko­je će­mo ima­ti na ras­po­la­ga­nju za za­jed­nič­ko pe­ca­nje pro­ve­de u po­tra­zi za štu­kom. Čim sam sti­gao u Sur­du­li­cu, za­pu­ti­li smo se na je­ze­ro

IZ ZA­LI­VA KOD TZV. ULA­ZNE GRA­ĐE­VI­NE is­plo­vi­li smo oko 15,30 č i od­mah kre­nu­li duž za­pad­ne oba­le, uz ko­ju se ban­dar pret­hod­nih da­na da­le­ko naj­če­šće ja­vljao, i to naj­vi­še u ka­snim po­po­dnev­nim sa­ti­ma, sve do su­mra­ka. S ob­zi­rom na to da mi je kao švaj­car­ski sat pre­ci­zni Du­šan una­pred re­fe­ri­sao da se ja­vlja­ju ri­be te­ške od pe­de­se­tak do 350-400 gra­ma, te da se lo­vi na je­dan ili dva ve­štač­ka mam­ca na si­ste­mu ukup­ne te­ži­ne do de­se­tak gra­ma, po­neo sam va­ra­li­čar­ce te­ži­ne ba­ca­nja do 18 i do 12 g, sa ma­lim ma­ši­ni­ca­ma, od ko­jih je na jed­noj bi­la ple­te­ni­ca od 0,10 mm, a na dru­goj od 0,13 mm.

Is­po­sta­vi­će se da je to sa­svim do­volj­no s ob­zi­rom na dva po­me­nu­ta pa­ra­me­tra, ali i da ve­ći­na lo­kal­nih ri­bo­lo­va­ca s raz­lo­gom za lov gr­ge­ča iz čam­ca ko­ri­sti ne­što ja­če šta­po­ve (gor­nje t.b. oko 25 g), du­ge oko 2,4 m. S nji­ma je, na­i­me, mo­gu­će iza­ći bez ve­ćih pro­ble­ma na kraj i sa ne­što krup­ni­jom štu­kom, ko­ja če­sto ume da na­pad­ne mam­ce na­me­nje­ne gr­ge­ču, ali još je va­žni­je to što je mno­go lak­še iš­ču­pa­ti va­ra­li­cu iz tra­ve u ko­joj se gr­ge­či kri­ju i ko­ja se če­sto ka­či za udi­ce i ve­štač­ke mam­ce, a i ulo­vlje­na ri­ba i te ka­ko ume da se za­vu­če u nju. Ja sam, do­du­še, u ve­ći­ni slu­ča­je­va uspe­vao da »na štap« iš­ču­pam si­stem iz ve­ge­ta­ci­je, ali to ni­je uvek išlo la­ko, ni­ti bez ri­zi­ka da ga pre­op­te­re­tim i slo­mim, što sva­ka­ko tre­ba iz­be­ći ako se ika­ko mo­že.

UGLAV­NOM SMO FOR­SI­RA­LI pod­vod­ne spru­do­ve i nji­ho­vu bli­zi­nu... (-Ceo tekst mo­že­te pro­či­ta­ti u Ri­bo­lo­vu br. 516-)

 


dupli-san-dijego

Je­dan od du­pli­ra­nih čvo­rova je i udvo­stru­čeni San Di­je­go džem, zva­ni još i...

trostruki-palomar

Sa po­ja­vom Ber­kley Na­no­fila, ko­ja ni­je ni ple­te­ni­ca ni mo­no­fil, u modu je ušao...

dunavske-carolije

Du­nav je ve­li­ka, mo­ćna i "teško" či­tlji­va re­ka, pa pred­sta­vlja iza­zov za sve ri­bo­lov­ce...

brejd-ring

Braid ring čvor ili u­pre­deni pr­sten čvor upo­tre­blja­va se za ve­zi­va­nje udica...

dupli-uni

Ovo je jedan od najjednostavnijih a naj­vi­še ko­ri­šće­nih čvo­rova za spajanje...

bocna-petlja

Bočna petlja je jedan od je­dno­stav­nih čvo­rova za fi­ksi­ranje bo­čnog pre­dve­za...