• Tamiski protfis u prihvatnici
  • Stuka sa jezera Joca
  • Tamiski protfis
  • Mrtvi Karas kod sela Grebenac
  • Balticka stuka4
  • mala
  • Noc na jezeru Celije
  • Mala Petica
  • Štuka sa Joce2
  • Jezero Joca - A. Milanovic
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Mrtvi Karaš kod sela Grebenac; aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Baltička štuka, Vestervik (južna Švedska); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Vojne bašte (Dunav prekoputa Zemuna); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Noc na Jezeru Ćelije; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, sa stativa, god. 2011.
  • Kubici na putu ka kanalu Petica (kod Kovilova); aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Jezero Joca, Aleksandar Milanović; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, polar-filter, god. 2011.

ribolov-novine-broj-663

Sadržaj broja 663

RI­BO­LOV BR. 663 U PRO­DA­JI JE OD PET­KA 8. MAJA, A U NJE­MU IZ­ME­ĐU OSTA­LOG MO­ŽE­TE PRO­ČI­TA­TI:

O PE­CA­NJU U VRE­ME LO­VO­STA­JA (Ko­rist i šte­ta od ri­bo­lo­va to­kom tra­ja­nja za­bra­na)

SU­ŠE I PO­MO­RI 2026. (Iz ko­ri­snič­kog ugla: Te­ški iza­zo­vi još jed­ne su­šne go­di­ne)

TRI HRA­NE U LU­BE­NI­ČAR­KI (Ori­gi­na­lan i pro­ve­re­no vr­lo efi­ka­san pri­stup za lov ba­bu­ške na za­tra­vlje­nim te­re­ni­ma)

RAS­PUST ZA PAM­ĆE­NJE (Pro­leć­ne ri­bo­lo­vač­ke raz­gled­ni­ce sa ka­na­la kod Lo­zni­ce)

RAZ­NE MU­KE I MNO­GO UŽI­VA­NJA (Iz dru­gog ugla: Kad spe­ci­ja­li­sta za va­ra­li­ča­re­nje na­glo pre­đe u fi­de­ra­še)

RA­ZNI MAM­CI, ISTE RI­BE (In­ten­ziv­no pe­ca­nje ba­bu­ške na du­nav­skom ku­bi­ku kod Du­bov­ca)

MI­NI­JA­TUR­NI ADU­TI (Pro­ve­re­no na vo­di: Last Cast CC28 & CC38

PRA­VI DE­KOR I IZA­ZOV­NO VO­ĐE­NJE (Ka­ko lo­ve uspe­šni – re­cept za va­ra­li­ča­re­nje štu­ke na je­ze­ru sa iz­ra­zi­to bi­strom vo­dom)

PRED­VE­ČE JE CUG (Le­pi ulo­vi smu­đa po­čet­kom ma­ja na Zla­tar­skom je­ze­ru)

KRU­PA­TI­CA, DE­VE­RI­KA, BIK... (U su­sret let­njoj se­zo­ni lo­va ša­ran­skih ri­ba na Ta­mi­šu kod Sa­ku­la

NEO­DO­LJI­VI SLO­BOD­NI PLI­VAČ (Tak­mi­čar­ska zna­nja pri­men­lji­va i u re­kre­a­tiv­nom ri­bo­lo­vu: Sta­kle­na lar­va)

OSE­TLJI­VA SO­MOV­SKA PO­SLA­STI­CA (Ka­ko što du­že sa­ču­va­ti dur­du­ba­ke)

VE­ĆE UDI­CE KAO SPAS (Ja­dran­ske ri­blje vr­ste ko­je če­sto zbu­nju­ju i znal­ce – II deo)

RE­ŠE­NE MU­KE SA MA­COM (Iza­zov­no ali uspe­šno pe­ca­nje be­le ri­be na Sa­vi)

STAL­NE RU­BRI­KE

IZ­LA­ZAK I ZA­LA­ZAK SUN­CA, SO­LU­NAR­NA PROG­NO­ZA I VO­DO­STA­NJE

<p">ULO­VI KO­JI SE PAM­TE: 5 za­ba­ča­ja – 2 ri­be; Po­la sa­ta bor­be; Dva so­ma pred lo­vo­staj; Iz­ne­na­đe­nje na spi­ner­bejt; Ka­pi­tal­ci sa Ga­zi­vo­da

IZ­LOG

MA­LI LEK­SI­KON ČVO­RO­VA: Ju­ka­tan

IZ SVE­TA

KA­LA­JE­VE RI­BO­LO­VAČ­KE PRI­ČE: Gr­do­si­ja iz Voj­ne ba­re

I TO SE DO­GA­ĐA:

IZ­VE­ŠTA­JI SA RI­BO­LOV­NIH TE­RE­NA: Apa­tin, Som­bor, Si­vac, Ku­la, Bač­ka To­po­la, No­vi Sad, Ko­vilj­ski rit, Ti­tel, Ki­kin­da, Ko­vin, To­ma­še­vac, Idvor, Far­ka­ždin, Sa­ku­le, Ba­ran­da, Opo­vo, Sef­ke­rin, Glo­gonj, Pan­če­vo, Pan­če­vač­ki rit, Obre­no­vac, Bo­ljev­ci, Be­o­grad, Sme­de­re­vo, Po­ža­re­vac, Ko­sto­lac, Ve­li­ko Gra­di­šte, Kra­gu­je­vac, Kru­še­vac, Kra­lje­vo, Aran­đe­lo­vac, Do­nje Pod­ri­nje, Ma­li Zvor­nik, Lju­bo­vi­ja, Ba­ji­na Ba­šta, Pri­je­po­lje, Ti­moč­ka i Ne­go­tin­ska kra­ji­na, Niš, Le­sko­vac, Pi­rot, Vla­sin­sko je­ze­ro.

RI­BO­LOV BR. 664 IZ­LA­ZI U PE­TAK 5. JUNA 2026.

Ka­ši­ka­ste va­ra­li­ce jedan su od naj­sta­ri­jih ve­štač­kih mama­ca, a po­sled­njih de­ce­ni­ja u slat­ko­vod­nom ri­bo­lo­vu naj­vi­še se ko­riste u lo­vu štu­ke i so­ma. No rast in­te­re­so­va­nja za ul­tra­la­ko va­ra­li­ča­re­nje po­no­vo ih je uči­nio tra­že­nim me­đu ljubiteljima pecanja ma­njih pre­da­to­ra, pa i opre­znog sva­što­je­da – kle­na

Od vje­štač­kih ma­ma­ca ko­ji se ko­ri­ste za lov kle­na, ri­bo­lov­ci­ma na­šeg pod­ne­blja naj­o­mi­lje­ni­ji su vo­ble­ri (po­go­to­vo oni kru­ška­stog ob­li­ka) i lep­ti­ri. Me­đu­tim, u naj­to­pli­jem di­je­lu go­di­ne, i uz pra­vi­lan oda­bir, ka­ši­ke zna­ju bi­ti iz­u­zet­no efi­ka­sne na svim mje­sti­ma na te­ku­ći­ca­ma u ko­ji­ma ta ri­ba ži­vi. U ovom pe­ri­o­du je klen naj­ak­tiv­ni­ji, pa se na ka­ši­ke (i lep­ti­re) mo­že za­i­sta od­lič­no pro­ći, a ja te va­ra­li­ce ve­o­ma ra­do ko­ri­stim jer mi je ve­o­ma za­bav­no hva­ta­nje ri­be na obi­čan ko­mad me­ta­la sa jed­nom udi­com, ko­ji tre­ba sa­mo za­ba­ci­ti i po­tom pri­vla­či­ti okre­ta­njem ruč­ke če­kr­ka.

NAJ­VI­ŠE VO­LIM NA TAJ NA­ČIN DA LO­VIM na ma­lim ri­je­ka­ma, kao što je Po­ve­lič, na ko­me naj­če­šće i pe­cam (kod Srp­ca u Re­pu­bli­ci Srp­skoj). Klen je sa­da iz­ra­zi­to ak­ti­van i ima ga go­to­vo svu­da gdje ima do­volj­no du­bi­ne, a od ka­rak­te­ri­sti­ke po­zi­ci­je za­vi­si ko­ji tip ka­ši­ke ima smi­sla ba­ca­ti. Ta­mo gdje je ri­je­ka uža, pa je i pro­tok br­ži, naj­bo­lje su uske ka­ši­ke, slič­ne le­gen­dar­nom Kast­ma­ste­ru, dok su ši­ri mo­de­li, ob­li­ka li­sta, naj­bo­lji iz­bor za mir­ni­ju i du­blju vo­du, a u br­zoj ih ne­ma svr­he ba­ca­ti jer ih ona iz­ba­cu­je na po­vr­ši­nu i či­ni prak­tič­no ne­u­po­tre­blji­vim, bu­du­ći da u njoj ne­ma­ju ni­ma­lo pri­vla­čan rad.

Do­bro kon­stru­i­sa­nu i kon­kret­nim uslo­vi­ma od­go­va­ra­ju­ću ka­ši­ku ve­o­ma je la­ko vo­di­ti jer je po­treb­no sa­mo okre­ta­ti ru­či­cu ma­ši­ni­ce da bi ona ra­di­la, ali ne­će ško­di­ti ni ako po­vre­me­no uspo­ri­mo po­vla­če­nje pa opet ma­lo ubr­za­mo. Ako ka­ši­ka tu i ta­mo do­di­ru­je dno, što joj kva­ri rad, bo­lje je da joj du­bi­nu za­ra­nja­nja sma­nji­mo ma­lo po­di­žu­ći vrh šta­pa ne­go je br­že vo­de­ći. Na­rav­no, uko­li­ko pro­ce­ni­mo da nam va­ra­li­ca na ne­kom mje­stu ide pre­vi­še plit­ko, mo­že­mo spu­šta­njem vr­ha šta­pa ka po­vr­ši­ni uči­ni­ti da si­đe ne­što du­blje.

KA­ŠI­KE UPO­TRE­BLJI­VE ZA ri­bo­lov kle­na du­ge su od 3 do 6 cm i te­ške ne­ko­li­ko gra­ma, a u pro­dav­ni­ca­ma u ci­je­lom re­gi­o­nu ta­kve se na­la­ze mno­go te­že od ve­ćih mo­de­la, ka­kve naj­vi­še ku­pu­ju štu­ka­ro­ši. Ipak, po­nu­da se u tom po­gle­du po­pra­vlja u po­sljed­nje vri­je­me... (-Ceo tekst mo­že­te pro­či­ta­ti u Ri­bo­lo­vu br. 514-)

 

 


dupli-san-dijego

Je­dan od du­pli­ra­nih čvo­rova je i udvo­stru­čeni San Di­je­go džem, zva­ni još i...

trostruki-palomar

Sa po­ja­vom Ber­kley Na­no­fila, ko­ja ni­je ni ple­te­ni­ca ni mo­no­fil, u modu je ušao...

dunavske-carolije

Du­nav je ve­li­ka, mo­ćna i "teško" či­tlji­va re­ka, pa pred­sta­vlja iza­zov za sve ri­bo­lov­ce...

brejd-ring

Braid ring čvor ili u­pre­deni pr­sten čvor upo­tre­blja­va se za ve­zi­va­nje udica...

dupli-uni

Ovo je jedan od najjednostavnijih a naj­vi­še ko­ri­šće­nih čvo­rova za spajanje...

bocna-petlja

Bočna petlja je jedan od je­dno­stav­nih čvo­rova za fi­ksi­ranje bo­čnog pre­dve­za...