• Tamiski protfis u prihvatnici
  • Stuka sa jezera Joca
  • Tamiski protfis
  • Mrtvi Karas kod sela Grebenac
  • Balticka stuka4
  • mala
  • Noc na jezeru Celije
  • Mala Petica
  • Štuka sa Joce2
  • Jezero Joca - A. Milanovic
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Mrtvi Karaš kod sela Grebenac; aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Baltička štuka, Vestervik (južna Švedska); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Vojne bašte (Dunav prekoputa Zemuna); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Noc na Jezeru Ćelije; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, sa stativa, god. 2011.
  • Kubici na putu ka kanalu Petica (kod Kovilova); aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Jezero Joca, Aleksandar Milanović; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, polar-filter, god. 2011.

ribolov-novine-broj-663

Sadržaj broja 663

RI­BO­LOV BR. 663 U PRO­DA­JI JE OD PET­KA 8. MAJA, A U NJE­MU IZ­ME­ĐU OSTA­LOG MO­ŽE­TE PRO­ČI­TA­TI:

O PE­CA­NJU U VRE­ME LO­VO­STA­JA (Ko­rist i šte­ta od ri­bo­lo­va to­kom tra­ja­nja za­bra­na)

SU­ŠE I PO­MO­RI 2026. (Iz ko­ri­snič­kog ugla: Te­ški iza­zo­vi još jed­ne su­šne go­di­ne)

TRI HRA­NE U LU­BE­NI­ČAR­KI (Ori­gi­na­lan i pro­ve­re­no vr­lo efi­ka­san pri­stup za lov ba­bu­ške na za­tra­vlje­nim te­re­ni­ma)

RAS­PUST ZA PAM­ĆE­NJE (Pro­leć­ne ri­bo­lo­vač­ke raz­gled­ni­ce sa ka­na­la kod Lo­zni­ce)

RAZ­NE MU­KE I MNO­GO UŽI­VA­NJA (Iz dru­gog ugla: Kad spe­ci­ja­li­sta za va­ra­li­ča­re­nje na­glo pre­đe u fi­de­ra­še)

RA­ZNI MAM­CI, ISTE RI­BE (In­ten­ziv­no pe­ca­nje ba­bu­ške na du­nav­skom ku­bi­ku kod Du­bov­ca)

MI­NI­JA­TUR­NI ADU­TI (Pro­ve­re­no na vo­di: Last Cast CC28 & CC38

PRA­VI DE­KOR I IZA­ZOV­NO VO­ĐE­NJE (Ka­ko lo­ve uspe­šni – re­cept za va­ra­li­ča­re­nje štu­ke na je­ze­ru sa iz­ra­zi­to bi­strom vo­dom)

PRED­VE­ČE JE CUG (Le­pi ulo­vi smu­đa po­čet­kom ma­ja na Zla­tar­skom je­ze­ru)

KRU­PA­TI­CA, DE­VE­RI­KA, BIK... (U su­sret let­njoj se­zo­ni lo­va ša­ran­skih ri­ba na Ta­mi­šu kod Sa­ku­la

NEO­DO­LJI­VI SLO­BOD­NI PLI­VAČ (Tak­mi­čar­ska zna­nja pri­men­lji­va i u re­kre­a­tiv­nom ri­bo­lo­vu: Sta­kle­na lar­va)

OSE­TLJI­VA SO­MOV­SKA PO­SLA­STI­CA (Ka­ko što du­že sa­ču­va­ti dur­du­ba­ke)

VE­ĆE UDI­CE KAO SPAS (Ja­dran­ske ri­blje vr­ste ko­je če­sto zbu­nju­ju i znal­ce – II deo)

RE­ŠE­NE MU­KE SA MA­COM (Iza­zov­no ali uspe­šno pe­ca­nje be­le ri­be na Sa­vi)

STAL­NE RU­BRI­KE

IZ­LA­ZAK I ZA­LA­ZAK SUN­CA, SO­LU­NAR­NA PROG­NO­ZA I VO­DO­STA­NJE

<p">ULO­VI KO­JI SE PAM­TE: 5 za­ba­ča­ja – 2 ri­be; Po­la sa­ta bor­be; Dva so­ma pred lo­vo­staj; Iz­ne­na­đe­nje na spi­ner­bejt; Ka­pi­tal­ci sa Ga­zi­vo­da

IZ­LOG

MA­LI LEK­SI­KON ČVO­RO­VA: Ju­ka­tan

IZ SVE­TA

KA­LA­JE­VE RI­BO­LO­VAČ­KE PRI­ČE: Gr­do­si­ja iz Voj­ne ba­re

I TO SE DO­GA­ĐA:

IZ­VE­ŠTA­JI SA RI­BO­LOV­NIH TE­RE­NA: Apa­tin, Som­bor, Si­vac, Ku­la, Bač­ka To­po­la, No­vi Sad, Ko­vilj­ski rit, Ti­tel, Ki­kin­da, Ko­vin, To­ma­še­vac, Idvor, Far­ka­ždin, Sa­ku­le, Ba­ran­da, Opo­vo, Sef­ke­rin, Glo­gonj, Pan­če­vo, Pan­če­vač­ki rit, Obre­no­vac, Bo­ljev­ci, Be­o­grad, Sme­de­re­vo, Po­ža­re­vac, Ko­sto­lac, Ve­li­ko Gra­di­šte, Kra­gu­je­vac, Kru­še­vac, Kra­lje­vo, Aran­đe­lo­vac, Do­nje Pod­ri­nje, Ma­li Zvor­nik, Lju­bo­vi­ja, Ba­ji­na Ba­šta, Pri­je­po­lje, Ti­moč­ka i Ne­go­tin­ska kra­ji­na, Niš, Le­sko­vac, Pi­rot, Vla­sin­sko je­ze­ro.

RI­BO­LOV BR. 664 IZ­LA­ZI U PE­TAK 5. JUNA 2026.

Go­di­na­ma je u to­pli­jem de­lu se­zo­ne za uspe­šan lov­ na mir­ne vr­ste ri­ba na mno­gim sta­ja­ćim vo­da­ma naj­va­žni­ji preduslov to da se ne­ka­ko iz­beg­ne cver­glan; ta agre­siv­na aloh­to­na sva­što­je­da vr­sta ve­li­ke pro­ble­me pra­vi i svi­ma oni­ma ko­ji pe­ca­ju na Bov­nu, ali je naš sa­rad­nik na­šao na­čin da je za­o­bi­đe

Ne­ve­ro­vat­na ala­vost cver­gla­na uči­ni­la je da i ne po­mi­šljam da na Bo­van­sko je­ze­ro tih da­na kra­jem ju­na po­ne­sem pra­ška­stu pri­ma­mu, cr­vi­će i gli­ste. Spre­mio sam sa­mo kan­ti­cu ku­va­nog ži­ta i ke­su ku­ku­ru­za še­ćer­ca i od­lu­čio da hra­nim zo­nu na 20 me­ta­ra od oba­le, gde je du­bi­na pri nor­mal­nom je­zer­skom vo­do­sta­ju oko 6 m, a po vi­šem – ka­kav je bio u tom pe­ri­o­du – još oko po­la me­tra ve­ća.

Ko­ri­stio sam hra­ni­li­ce AS Open End (mo­del otvo­re­nih kra­je­va), sa ote­ža­njem od 30 g, ko­je su pri­lič­no ve­li­kog ka­pa­ci­te­ta, ta­ko da mo­gu da pri­me do­sta ži­ta­ri­ca. Is­ku­stvo sa ra­ni­jih pe­ca­nja mi je go­vo­ri­lo da uba­ci­va­nje čak i mi­ni­mal­ne ko­li­či­ne pra­ška­ste pri­ma­me, ko­jom se »za­tva­ra­ju« kra­je­vi hra­ni­li­ce i spre­ča­va pre­vre­me­no is­pa­da­nje zr­ne­vlja ili dru­gih krup­nih sa­sto­ja­ka iz sre­di­ne, po auto­ma­ti­zmu do­vo­di do na­je­zde cver­gla­na, ko­ji se na hra­ni­li­štu za­dr­ža­va­ju dok ne po­či­ste svu hra­nu do zad­nje mr­vi­ce, ta­ko da dru­ga ri­ba ne uspe­va da do­đe do iz­ra­ža­ja. Za­to sam od­lu­čio da hra­ni­li­cu pu­nim sa­mo ži­ta­ri­ca­ma, ko­je pr­sti­ma ve­o­ma čvr­sto steg­nem sa obe stra­ne ka­ko bi što ma­nje is­pa­da­le to­kom le­ta si­ste­ma i to­nje­nja ka dnu.

ALI I KA­DA SE TA­KO po­stu­pi, uko­li­ko hra­ni­li­ca sna­žno plju­sne u vo­du, mo­že se de­si­ti da sva zr­na is­pad­nu još na po­vr­ši­ni i da po­tom ta­ko ra­su­ta po­la­ga­no to­nu ka dnu, a jak za­mah šta­pom pri­li­kom za­ba­ci­va­nja mo­že uči­ni­ti i da deo zr­na ili čak ce­la ko­li­či­na is­pad­ne još to­kom le­ta si­ste­ma – što je još go­re, jer zna­či da će ri­ba na­la­zi­ti hra­nu na ši­ro­kom pro­sto­ru, pa će je bi­ti ma­nje na me­stu gde je naš ma­mac i te­že će­mo je hva­ta­ti. Da bih iz­be­gao ta­kvo ne­po­treb­no i kon­tra­pro­duk­tiv­no raz­ba­ci­va­nje zr­na­ste pri­ma­me, osim što sam,  kao i obič­no, »kli­po­vao« naj­lon na oda­bra­nu da­lji­nu, ovog pu­ta sam sa­svim la­ga­no za­ma­hi­vao (što je bi­lo do­volj­no da hra­ni­li­cu sa 30 g olo­va i do­dat­nom te­ži­nom pri­ma­me ba­cim 20 m), a po oslo­ba­đa­nju si­ste­ma sam štap dr­žao us­prav­no, ka­ko bi se nje­gov ose­tlji­vi vrh, na­kon što se slo­bod­ni deo stru­ne od­mo­ta sa špul­ne i lajn-klip »pri­ko­či« let hra­ni­li­ce, sa­vio i ubla­žio in­ten­zi­tet uda­ra hra­ni­li­ce o po­vr­ši­nu. U mo­men­tu ka­da do to­ga do­đe, uz mi­ni­mal­ni plju­sak obo­rim vrh šta­pa do vo­de,  či­me po­sti­žem da i hra­ni­li­ca i ono što je is­pa­lo iz nje iz­me­đu po­vr­ši­ne i dna pad­nu prak­tič­no u istu tač­ku.

IAKO JE DU­BI­NA BI­LA PRI­LIČ­NO ve­li­ka, u po­čet­ku sam imao do­sta pro­ble­ma sa cver­gla­ni­ma. To se de­ša­va­lo za­to što sam še­će­rac, ko­ji je do­bar ma­mac za krup­ni­ju be­lu ri­bu, is­pr­va ka­čio na udi­ce na oba šta­pa, a uba­cio sam ga i u pri­ma­mu, pa je cver­glan (ko­ji ne­ka­da ta­ko­đe ra­do uzi­ma slat­ka žu­ta zr­na) ma­sov­no do­šao na mo­je hra­ni­li­šte i to­kom pr­va dva sa­ta pe­ca­nja mi je bio naj­če­šći ulov, uz ret­ke sit­ne žu­to­o­ke (bo­dor­ke), ko­je ni­sam ni sta­vljao u ču­var­ku već sam ih od­mah vra­ćao. Ka­da mi je ta­kav ri­bo­lov do­sa­dio, od­lu­čio sam da pro­me­nim ma­mac i da pre­đem na zr­no ži­ta. Ono ame­rič­kim pa­tu­lja­stim so­mi­ći­ma ni­je bi­lo baš za­ni­mlji­vo, što mi je od­go­va­ra­lo, ali je pe­ca­nje bi­lo znat­no mo­no­to­ni­je ne­go što vo­lim jer su se udar­ci znat­no pro­re­di­li.

OD­LU­ČIO SAM ZA­TO DA JOŠ JED­NOM obil­ni­je do­hra­nim dve po­zi­ci­je na is­toj da­lji­ni na ko­joj sam do ta­da pe­cao, ali ta­ko što ću u hra­ni­li­ce uba­ci­va­ti sa­mo ku­va­nu pše­ni­cu be­li­ju. Po­sle dru­gog hra­nje­nja sam na­pra­vio pa­u­zu za do­ru­čak, ka­fu i obi­la­zak okol­nih ko­le­ga, kod ko­jih je cver­glan ne­mi­lo­srd­no uzi­mao cr­vi­će. Po­sle do­brih po­la sa­ta od­mo­ra po­no­vo sam za­ba­cio dva fi­de­ra, sa po jed­nim zr­nom ži­ta na udi­ca­ma... (-Ceo tekst mo­že­te pro­či­ta­ti u Ri­bo­lo­vu br. 510-)

 

 


dupli-san-dijego

Je­dan od du­pli­ra­nih čvo­rova je i udvo­stru­čeni San Di­je­go džem, zva­ni još i...

trostruki-palomar

Sa po­ja­vom Ber­kley Na­no­fila, ko­ja ni­je ni ple­te­ni­ca ni mo­no­fil, u modu je ušao...

dunavske-carolije

Du­nav je ve­li­ka, mo­ćna i "teško" či­tlji­va re­ka, pa pred­sta­vlja iza­zov za sve ri­bo­lov­ce...

brejd-ring

Braid ring čvor ili u­pre­deni pr­sten čvor upo­tre­blja­va se za ve­zi­va­nje udica...

dupli-uni

Ovo je jedan od najjednostavnijih a naj­vi­še ko­ri­šće­nih čvo­rova za spajanje...

bocna-petlja

Bočna petlja je jedan od je­dno­stav­nih čvo­rova za fi­ksi­ranje bo­čnog pre­dve­za...