• Tamiski protfis u prihvatnici
  • Stuka sa jezera Joca
  • Tamiski protfis
  • Mrtvi Karas kod sela Grebenac
  • Balticka stuka4
  • mala
  • Noc na jezeru Celije
  • Mala Petica
  • Štuka sa Joce2
  • Jezero Joca - A. Milanovic
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Mrtvi Karaš kod sela Grebenac; aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Baltička štuka, Vestervik (južna Švedska); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Vojne bašte (Dunav prekoputa Zemuna); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Noc na Jezeru Ćelije; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, sa stativa, god. 2011.
  • Kubici na putu ka kanalu Petica (kod Kovilova); aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Jezero Joca, Aleksandar Milanović; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, polar-filter, god. 2011.

ribolov-novine-broj-672

Sadržaj broja 672

RI­BO­LOV BR. 672 U PRO­DA­JI JE OD PET­KA 25 SEPTEMBRA, A U NJE­MU IZ­ME­ĐU OSTA­LOG MO­ŽE­TE PRO­ČI­TA­TI:

BEZ PRO­ME­NA (Od­re­đe­ne ce­ne do­zvo­la za ri­bo­lov u Sr­bi­ji za 2027.)

SMUĐ OSVO­JIO KO­KIN BROD?! (Neo­če­ki­va­na si­tu­a­ci­ja na Zla­tar­skom je­ze­ru)

IZ­DA­ŠNO NE­PO­ZNA­TO ME­STO (Neo­če­ki­va­no uspe­šno pe­ca­nje ba­bu­ške i ša­ra­na na Du­na­vu niz­vod­no od Go­lup­ca)

6 ME­TA­RA I 4 ZR­NA (Do­bro pri­pre­mlje­na po­zi­ci­ja da­la dva tro­fe­ja za 24 ča­sa)

DVA CR­VI­ĆA NA DU­ŽEM PRED­VE­ZU (Fi­de­ra­ška mi­ni-re­por­ta­ža sa Ju­žne Mo­ra­ve)

NI­ŠAV­SKE BA­BU­ŠKE I MO­RAV­SKI ŠLJI­VA­RI (Dva ne­ve­ro­vat­no uspe­šna let­nja plov­ka­re­nja na raz­li­či­tim re­ka­ma)

VA­NI­LA, POP-AP I PAR CR­VA (Lov de­ve­ri­ke i ba­bu­ške na Du­na­vu kod Ko­vi­na)

U ZO­RU I PR­VI MRAK (Upor­ne ša­ran­dži­je ipak su lo­vi­le po­ne­što kra­jem le­ta na Ta­mi­šu)

ČE­TI­RI ZA (SKO­RO) SVE! (Pro­ve­re­no na vo­di: Svi mo­de­li Last Cast Grap­hi­te Cast se­ri­je va­ra­li­ča­ra­ca)

RE­ZUL­TA­TI MI­NU­LOG RA­DA (No­vi te­ren za lov ša­ra­na i sta­ri za so­ma da­li fan­ta­stič­ne ulo­ve kra­jem av­gu­sta)

PRO­BAJ IPAK ŽA­GA­ROV SI­STEM (Šta se de­ša­va kad pa­si­o­ni­ra­ni fi­de­raš re­ši da va­ra­li­ča­ri na mo­ru)

BE­LA NA ŠA­RAN­SKOM ME­STU (Po­čet­kom sep­tem­bra is­pla­ti­la se po­se­ta sav­skom te­re­nu gde ne­ma al­gi)

PRI­PRE­ME BU­DU­ĆIH ŠAM­PI­O­NA (Kamp za mla­de sa­ve­za sport­skih ri­bo­lo­va­ca Voj­vo­di­ne)

RE­KA SA DVA LI­CA (Us­pe­la is­tra­ži­vač­ka mu­ši­čar­ska eks­pe­di­ci­ja na Tre­bi­šnji­cu)

SKO­BALJ NA VO­BLER! (Neo­če­ki­van is­hod va­ra­li­ča­re­nja kle­na na ibru u Kra­lje­vu)

PRED­VE­ZI, PRA­ME I UDI­CE (Ka­ko na­pra­vi­ti od­go­va­ra­ju­ći si­stem za ci­lja­ni ri­bo­lov ra­znih vr­sta)

VI­BRI­RA­NJE NIZ MA­TI­CU (Lov mre­ne ma­lim gla­vi­nja­ra­ma)

STAL­NE RU­BRI­KE:

IZ­LA­ZAK I ZA­LA­ZAK SUN­CA, HI­DRO­ME­TE­O­RO­LO­ŠKA I SO­LU­NAR­NA PROG­NO­ZA I VO­DO­STA­NJE

IZ­LOG

ULO­VI KO­JI SE PAM­TE

IZ­VE­ŠTA­JI SA RI­BO­LOV­NIH TE­RE­NA: Apa­tin, Som­bor, Si­vac, Ku­la, Bač­ka To­po­la, No­vi Sad, Ko­vilj­ski rit, Ti­tel, Ki­kin­da, Ko­vin, To­ma­še­vac, Idvor, Far­ka­ždin, Sa­ku­le, Ba­ran­da, Opo­vo, Sef­ke­rin, Glo­gonj, Pan­če­vo, Pan­če­vač­ki rit, Obre­no­vac, Bo­ljev­ci, Be­o­grad, Sme­de­re­vo, Po­ža­re­vac, Ko­sto­lac, Ve­li­ko Gra­di­šte, Kra­gu­je­vac, Kru­še­vac, Kra­lje­vo, Aran­đe­lo­vac, Do­nje Pod­ri­nje, Ma­li Zvor­nik, Lju­bo­vi­ja, Ba­ji­na Ba­šta, Pri­je­po­lje, Ti­moč­ka i Ne­go­tin­ska kra­ji­na, Niš, Le­sko­vac, Pi­rot, Vla­sin­sko je­ze­ro.

RI­BO­LOV BR. 672 IZ­LA­ZI U PE­TAK 26. SEPTEMBRA 2026.

Po­sto­je broj­ne po­da­ci­ma ma­nje ili vi­še pot­kre­plje­ne te­o­ri­je o bo­ja­ma ve­štač­kih ma­ma­ca ko­je bi tre­ba­lo ko­ri­sti­ti u ra­znim uslo­vi­ma, a pre če­ti­ri de­ce­ni­je pa­ten­ti­ra­na je i u pro­da­ju pu­šte­na spra­va ko­ja ana­li­zi­ra­ju­ći vi­še fak­to­ra su­ge­ri­še ri­bo­lov­cu za ko­ji de­kor da se od­lu­či u da­tom mo­men­tu. No ne­do­u­mi­ce i da­lje po­sto­je, a iz­bor za ve­ći­nu ri­bo­lo­va­ca pre­vas­hod­no za­vi­si od afi­ni­te­ta i na­vi­ka

U Ame­ri­ci se još ne­gde od 1980. go­di­ne pro­da­je ure­đaj pod ko­mer­ci­jal­nim na­zi­vom Co­lor - C – Lec­tor, ko­ji ana­li­zi­ra uslo­ve ri­bo­lo­va i na osno­vu njih pre­po­ru­ču­je ko­ri­sni­ku bo­ju va­ra­li­ce. Na­kon vi­še­go­di­šnjeg is­tra­ži­va­nja i raz­vi­ja­nja, kon­stru­i­sao ga je sa­da već po­koj­ni dr Lo­ren Hil, sa Ode­lje­nja za zo­o­lo­gi­ju i Bi­o­lo­škog is­tra­ži­vač­kog cen­tra uni­ver­zi­te­ta Okla­ho­ma (Zo­o­logy De­part­ment and Bi­o­lo­gi­cal Re­se­arch Cen­ter). Iako ne­ko­me to mo­žda zvu­či neo­zbilj­no, ta spra­va, ko­ja od 26 raz­li­či­tih bo­ja iz­dva­ja onu naj­bo­lju sa­o­bra­zno bo­ji vo­de, ko­li­či­ni sve­tlo­sti u njoj, du­bi­ni nje­nog pro­di­ra­nja itd., i da­nas se mo­že ku­pi­ti.

MO­RAM DA PRI­ZNAM da me je od­u­vek za­ni­ma­lo da ču­jem mi­šlje­nje dr Hi­la o pri­stu­pu ov­da­šnjih va­ra­li­ča­ra, ko­ji na Du­na­vu, Sa­vi, Ti­si i dru­gim vo­da­ma de­ce­ni­ja­ma lo­ve smu­đa na go­to­vo pro­zir­ne va­ra­li­ce, pri če­mu ni­su ni­šta ma­nje uspe­šni od onih ko­ji ko­ri­ste naj­ra­zli­či­ti­je de­ko­re stro­go vo­de­ći ra­ču­na o to­me da ih bi­ra­ju pre­ma kon­kret­nim uslo­vi­ma (u skla­du s tim ko­li­ko su se na osno­vu ra­znih is­ku­sta­va, uklju­ču­ju­ći i sop­stve­na, po­ka­za­li efi­ka­snim u slič­nim pri­li­ka­ma), ali ni od onih ko­ji u ne­kom tre­nut­ku utvr­de da je za okol­no­sti u ko­ji­ma naj­če­šće lo­ve naj­e­fi­ka­sni­ja ne­ka dre­ča­va bo­ja, pa se u že­lji da ne lu­ta­ju pre­vi­še is­klju­či­vo nje dr­že i ta­ko­đe do­bro pro­la­ze.

EVI­DENT­NO JE DA SU IS­KU­STVA ri­bo­lo­va­ca raz­li­či­ta, što po­tvr­đu­je ras­pro­stra­nje­no uve­re­nje da se po­sled­njih de­ce­ni­ja ni­je de­si­la ni­ka­kva re­vo­lu­ci­ja u se­lek­ci­ji bo­ja i de­ko­ra i u nji­ho­vom uti­ca­ju na uspe­šnost u ri­bo­lo­vu.

Ne­u­po­re­di­vo zna­čaj­ni­ji po­ma­ci su se od­i­gra­li u raz­vo­ju teh­no­lo­gi­je bo­je­nja i de­ko­ri­sa­nja ma­ma­ca, te da­nas ima­mo mno­go to­ga što ni­je po­sto­ja­lo osam­de­se­tih go­di­na, ka­da je kre­nuo pra­vi bum va­ra­li­ca od gu­me (si­li­ko­na). Ta­ko da­nas ima­mo ho­lo­gram­ske de­ko­re, 3D štam­pu na ve­štač­kim mam­ci­ma od tvr­dih ma­te­ri­ja­la, pa čak i štam­pu na me­koj pla­sti­ci, za­tim pro­zir­ne va­ra­li­ce u ko­je se uba­cu­ju pri­zma­tik fo­li­je, šljo­ki­ce i sl., UV pre­ma­ze i još mno­go to­ga što mam­ci­ma da­je iz­u­zet­no pri­ro­dan ili neo­bič­no atrak­ti­van iz­gled.

TO JE SI­GUR­NO DO­PRI­NE­LO to­me da nam va­ra­li­ce bu­du dra­že, da ih vi­še ku­pu­je­mo i go­mi­la­mo, ali se ne mo­že sa si­gur­no­šću tvr­di­ti da zbog to­ga na njih lo­vi­mo uspe­šni­je. Teh­no­lo­gi­ja br­zo na­pre­du­je, si­gur­no br­že ne­go što evo­lu­i­ra­ju ri­be, te ih zbog to­ga i da­lje mo­že­mo hva­ta­ti naj­pri­mi­tiv­ni­jim mo­de­li­ma va­ra­li­ca – zar­đa­lim ili pa­ti­ni­ra­nim ka­ši­ka­ma i lep­ti­ri­ma, kao i vo­ble­ri­ma sa ko­jih je bo­ja odav­no ot­pa­la.

U pri­log to­me po­me­nu­ću ne­što što sam u ne­ko­li­ko na­vra­ta na­vo­dio – po­čet­kom de­ve­de­se­tih, za vre­me sank­ci­ja i hi­pe­rin­fla­ci­je, i ja sam, kao i mno­gi dru­gi ri­bo­lov­ci, dži­go­ve pra­vio ise­ca­ju­ći »tvi­ste­re« od gu­me­nih ru­ka­vi­ca, ka­pa za pli­va­nje, unu­tra­šnjih gu­ma za bi­ci­kle, pa čak i kon­do­ma... i na sve to smo do­bro pro­la­zi­li. Ne­ma spo­ra da ru­žne va­ra­li­ce u ne­koj me­ri de­gra­di­ra­ju za­do­volj­stvo u ri­bo­lo­vu, ali nam isto­vre­me­no do­ka­zu­ju... (-Ceo tekst mo­že­te pro­či­ta­ti u Ri­bo­lo­vu br. 501–)

 

 


dupli-san-dijego

Je­dan od du­pli­ra­nih čvo­rova je i udvo­stru­čeni San Di­je­go džem, zva­ni još i...

trostruki-palomar

Sa po­ja­vom Ber­kley Na­no­fila, ko­ja ni­je ni ple­te­ni­ca ni mo­no­fil, u modu je ušao...

dunavske-carolije

Du­nav je ve­li­ka, mo­ćna i "teško" či­tlji­va re­ka, pa pred­sta­vlja iza­zov za sve ri­bo­lov­ce...

brejd-ring

Braid ring čvor ili u­pre­deni pr­sten čvor upo­tre­blja­va se za ve­zi­va­nje udica...

dupli-uni

Ovo je jedan od najjednostavnijih a naj­vi­še ko­ri­šće­nih čvo­rova za spajanje...

bocna-petlja

Bočna petlja je jedan od je­dno­stav­nih čvo­rova za fi­ksi­ranje bo­čnog pre­dve­za...