• Tamiski protfis u prihvatnici
  • Stuka sa jezera Joca
  • Tamiski protfis
  • Mrtvi Karas kod sela Grebenac
  • Balticka stuka4
  • mala
  • Noc na jezeru Celije
  • Mala Petica
  • Štuka sa Joce2
  • Jezero Joca - A. Milanovic
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Mrtvi Karaš kod sela Grebenac; aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Baltička štuka, Vestervik (južna Švedska); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Vojne bašte (Dunav prekoputa Zemuna); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Noc na Jezeru Ćelije; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, sa stativa, god. 2011.
  • Kubici na putu ka kanalu Petica (kod Kovilova); aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Jezero Joca, Aleksandar Milanović; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, polar-filter, god. 2011.

ribolov-novine-broj-609

Sadržaj broja 609

RI­BO­LOV BR. 609 U PRO­DA­JI JE OD PETKA 26. APRILA A U NJE­MU, IZ­ME­ĐU OSTA­LOG, MO­ŽE­TE PRO­ČI­TA­TI:

ZLO­ČIN(I) BEZ KA­ZNE (Ri­blji fond Sr­bi­je mno­go stra­da zbog či­stog ne­ma­ra i op­šte rav­no­du­šno­sti a za to naj­če­šće ni­ko ne od­go­va­ra)

SU­PER­TE­ŠKO, TE­ŠKO I MA­LO LAK­ŠE (Da li je sva­ko pe­ca­nje fi­der šta­pom i si­ste­mi­ma s hra­ni­li­com fi­der ri­bo­lov)

PO­BE­DA KI­KIN­ĐA­NA (Na je­ze­ru Tre­se­ti­šte kod Pa­li­ća odr­žan Top Fish Euro­cup 2024)

JU­TAR­NJI VA­TRO­MET ULO­VA (Fan­ta­stič­no za­tva­ra­nje pr­vog de­la pro­leć­ne va­ra­li­čar­ske se­zo­ne)

DVA PO­SLA OD­JED­NOM (Naj­br­ža za­me­na udi­ca na va­ra­li­ci)

PO­LA­GA­NO PO PRE­LA­ZU (Is­ku­stva uspe­šnih: Va­ra­li­ča­re­nje štu­ke u pr­vim ne­de­lja­ma po­sle mre­sta)

ME­TAL­NE »KON­TRA-RA­KLJE« (Jef­ti­no, svi­ma do­stup­no a vr­lo prak­tič­no plov­ka­ro­ško po­ma­ga­lo)

KAD TR­ŠČI­CA ZA­DRH­TI (Iz­u­zet­no di­na­mič­no pro­leć­no plov­ka­re­nje ba­bu­ške)

PO­BE­DA BA­RI­CE (Iz­ve­štaj sa III Ku­pa Voj­vo­di­ne u lo­vu ve­li­ko­u­stog ba­sa)

KRUP­NE BA­BU­ŠKE A RET­KI CVER­GLA­NI!? (Pro­duk­tiv­no pro­leć­no fi­de­ri­sa­nje na je­ze­ru Kra­lje­vac kod De­li­bla­ta)

SA­MO DA NA KE­SI PI­ŠE...

(Felj­ton: Sve što tre­ba da zna­te o mo­der­nom fi­der ri­bo­lo­vu X deo: Pri­hra­ne)

BA­CAJ I VE­RUJ (»Ne­ak­tiv­ni« ma­li si­li­kon­ci u mno­gim si­tu­a­ci­ja­ma da­ju od­lič­ne ulo­ve ra­znih gra­blji­vi­ca)

OD SO­MA DO BAN­DA­RA (Naj­lov­ni­je va­ra­li­ce uspe­šnih tro­lin­ga­ša sa Vla­sin­skog je­ze­ra)

RU­ŽNI SI­STEM LE­PO LO­VI (Jed­no­stav­na a efi­ka­sna va­ra­li­čar­ska »ura­di sam« mon­ta­ža za pro­ble­ma­tič­ne si­tu­a­ci­je)

TRAJ­NE MON­TA­ŽE (Ma­li tri­ko­vi ko­ji mo­gu na­su­ka­ti ve­li­ku ri­bu)

LA­GA­NIM SPU­ŠTA­NJEM DO BR­ZOG GRA­BLJIV­CA (Efi­ka­san a ret­ko ko­ri­šćen pri­stup: Lov bu­co­va iz čam­ca no­še­nog sna­gom to­ka)

STAL­NE RU­BRI­KE

IZ­LA­ZAK I ZA­LA­ZAK SUN­CA, HI­DRO­ME­TE­O­RO­LO­ŠKA I SO­LU­NAR­NA PROG­NO­ZA I VO­DO­STA­NJE

IZ­LOG

IZ SVE­TA

ULO­VI KO­JI SE PAM­TE: Gr­do­si­ja iz dru­ge oba­le; Som­če na gla­vi­nja­ru; Bu­cov ume­sto so­ma; Sav­ska štu­ka od 6,6 kg

IZ­VE­ŠTA­JI SA RI­BO­LOV­NIH TE­RE­NA: Apa­tin, Som­bor, Ku­la, Bač­ka Pa­lan­ka, Bač­ki Pe­tro­vac i oko­li­na, No­vi Sad, Ko­vilj­ski rit, Ti­tel, Ki­kin­da, To­ma­še­vac, Idvor, Sa­ku­le, Ba­ran­da, Opo­vo, Sef­ke­rin, Glo­gonj, Pan­če­vo, Pan­če­vač­ki rit, Obre­no­vac, Bo­ljev­ci, Be­o­grad, Sme­de­re­vo, Po­ža­re­vac, Ko­sto­lac, Ve­li­ko Gra­di­šte, Svi­laj­nac, Kra­gu­je­vac, Kru­še­vac, Kra­lje­vo, Aran­đe­lo­vac, Do­nje Pod­ri­nje, Ča­čak, Ma­li Zvor­nik, Ba­ji­na Ba­šta, Pri­je­po­lje, No­vi Pa­zar, Ti­moč­ka i Ne­go­tin­ska kra­ji­na, NP Đer­dap, Niš, Le­sko­vac, Pi­rot, Vla­sin­sko je­ze­ro.

RI­BO­LOV BR. 610 IZ­LA­ZI U PE­TAK 10. MAJA

Sve vi­še na­ših ri­bo­lo­va­ca do­bar deo vre­me­na pro­ve­de­nog na vo­di po­sve­ću­je lo­vu tol­sto­lo­bi­ka, pa ni­je ni čud­no što se ve­o­ma br­zo usa­vr­ša­va­ju i teh­ni­ke pe­ca­nja te ve­li­ke i bor­be­ne ri­be, ot­kri­va­ju no­vi re­cep­ti za pri­ma­me, a sve je ve­ći i iz­bor pri­men­lji­vog pri­bo­ra. Ovo­ga pu­ta vam vr­sni tak­mi­čar i naš no­vi sa­rad­nik ot­kri­va ka­ko on već ne­ko­li­ko se­zo­na ostva­ru­je sjaj­ne ulo­ve

Tolstolobik

Tol­sto­lo­bi­ka mo­že­mo ci­lja­no pe­ca­ti na vi­še na­či­na. Sma­tram da ga je naj­bo­lje lo­vi­ti na štek, ali to na­me­će upo­tre­bu plat­for­me, ro­le­ra i ra­znih do­da­ta­ka, što je pri­lič­no kom­pli­ko­va­no, a pro­seč­nom re­kre­a­tiv­cu ni­je do­stup­no, ta­ko da pre­o­sta­ju fi­der i bo­lo­njez. Ja se slu­žim obe­ma teh­ni­ka­ma, a nji­ma je za­jed­nič­ko bar jed­no – zah­te­va­ju da se pri­hra­na na­pra­vi ta­ko da u vo­di de­lu­je kao plank­ton, ko­ji će tol­sto­lo­bi­ci pri­me­ti­ti i usi­sa­va­ti. Pri tom je osnov­no da se hra­na otva­ra tek u do­njem slo­ju vo­de, ka­ko nam je stru­ja­nje ne bi od­ne­lo i ka­ko bi­smo ri­bu pri­vu­kli u sloj u kom i pla­si­ra­mo ma­mac.

KAO GLAV­NI SA­STO­JAK PRI­MA­ME ja ko­ri­stim ne­ku od hra­na za ke­de­ra (ka­u­gle­ra), kao što su Sen­sas Ab­tes, Sur­fa­ce ili Re­cord 515. Me­šam je sa ve­li­kim ko­li­či­na­ma do­bro na­kva­še­nog i is­ce­đe­nog sta­rog hle­ba, sit­no mle­ve­ne pre­kru­pe i me­ki­nja, što sve da­je ma­su i či­ni hra­nu iz­da­šni­jom. Ume­sto vo­dom, če­sto je vla­žim obič­nim mle­kom, a da bi ri­bi što vi­še li­či­la na plank­ton, ko­jim se ova hra­ni, pre kva­še­nja oba­ve­zno do­da­jem ze­le­nu bo­ju za ko­la­če. Ovu ma­su ne tre­ba pro­se­ja­va­ti, na­pro­tiv, do­bro je da bu­de bla­go gnje­ca­va (de­ka­va), a opet kom­pakt­na, da bi se otva­ra­la na dnu i po­tom ši­ri­la ma­lo iz­nad nje­ga. Na star­tu va­lja na­hra­ni­ti ma­lo obil­ni­je, sa de­se­tak ku­gli ve­li­či­ne ma­nje po­mo­ran­dže, a na­kon to­ga tre­ba odr­ža­va­ti me­sto, ba­ca­njem po jed­ne ku­gle na sva­kih ne­ko­li­ko mi­nu­ta.

Za pe­ca­nje na plo­vak ko­ri­stim se­dam me­ta­ra dug bo­lo­njez, ko­ji tre­ba da bu­de jak i me­kan (»glin­džav«), naj­bo­lje na­pra­vljen od ne­ke me­ša­vi­ne kar­bo­na i fi­ber­gla­sa ka­ko bi mo­gao da iz­dr­ži ja­ke kon­tre i si­lo­vi­te be­go­ve krup­nih ri­ba, ko­je ni­je uvek mo­gu­će za­u­sta­vi­ti ni vr­lo ro­bu­snim kom­ple­tom. Ko­le­ga­ma pre­po­ru­ču­jem da za ovaj ri­bo­lov ne ko­ri­ste ne­ke la­ga­ne bo­lo­nje­ze pri­me­re­ne tak­mi­čar­skom ri­bo­lo­vu, već da se slo­bod­no opre­de­le za ne­ki jef­ti­ni­ji i gru­blji štap.

Si­stem za lov tol­sto­lo­bi­ka vo­žnjom plov­ka je u osno­vi isti kao za pe­ca­nje be­le ri­be, s tim što plo­vak, naj­bo­lje vre­te­na­stog ob­li­ka, tre­ba da bu­de ta­ko iz­ba­žda­ren da iz vo­de vi­ri sa­mo 2-3 mi­li­me­tra an­te­ne. Od­go­va­ra­ju­ći je osnov­ni naj­lon preč­ni­ka oko 0,25 mm, dok pro­mer pod­ve­za, či­ja je du­ži­na 30-40 cm (što je ne­što vi­še ne­go što je uobi­ča­je­no u stan­dard­nim vi­do­vi­ma plov­ka­ro­škog ri­bo­lo­va), tre­ba da je oko 0,20 mm (za­vi­sno od ve­li­či­ne ri­ba ko­je se ja­vlja­ju, mo­že bi­ti i ne­što de­blji ili ta­nji). Ja naj­ra­di­je ko­ri­stim ma­lu ša­ran­sku udi­cu, ve­li­či­ne 6 ili 8, na ko­ju sta­vljam ku­gli­cu sti­ro­po­ra ili va­tu.

AKO USPE­MO DA PRI­MA­MOM pri­vu­če­mo tol­sto­lo­bi­ka, mo­že­mo ra­ču­na­ti na ve­li­ki broj ak­ci­ja, jer je on jat­na ri­ba, ko­ja zna­tan deo vre­me­na pro­vo­di hra­ne­ći se, ta­ko što ve­li­ke ko­li­či­ne vo­de pro­pu­šta kroz usta i škr­ge, pri če­mu za­dr­ža­va plank­ton. Udi­ca pri tom če­sto za­vr­ši u usti­ma, ali se, po­šte­no go­vo­re­ći, ka­da na pri­ma­mu do­đe mno­go ri­ba... (-Ceo tekst mo­že­te pro­či­ta­ti u Ri­bo­lo­vu br. 437-)


dupli-san-dijego

Je­dan od du­pli­ra­nih čvo­rova je i udvo­stru­čeni San Di­je­go džem, zva­ni još i...

trostruki-palomar

Sa po­ja­vom Ber­kley Na­no­fila, ko­ja ni­je ni ple­te­ni­ca ni mo­no­fil, u modu je ušao...

dunavske-carolije

Du­nav je ve­li­ka, mo­ćna i "teško" či­tlji­va re­ka, pa pred­sta­vlja iza­zov za sve ri­bo­lov­ce...

brejd-ring

Braid ring čvor ili u­pre­deni pr­sten čvor upo­tre­blja­va se za ve­zi­va­nje udica...

dupli-uni

Ovo je jedan od najjednostavnijih a naj­vi­še ko­ri­šće­nih čvo­rova za spajanje...

bocna-petlja

Bočna petlja je jedan od je­dno­stav­nih čvo­rova za fi­ksi­ranje bo­čnog pre­dve­za...