Ako je ne­što kon­stan­ta u na­šem ri­bo­lo­vu u po­sled­njih tri­de­se­tak go­di­na, on­da su to ve­li­ke gu­žve na udar­nim me­sti­ma za zim­ski lov »srp­skog lo­so­sa« vo­žnjom plov­ka na Za­pad­noj Mo­ra­vi i Ibru kod Kra­lje­va

Kada u po­znu je­sen kre­nu pr­vi mra­ze­vi, tem­pe­ra­tu­ra te­ku­ćih vo­da pad­ne is­pod 10 ste­pe­ni i ma­gle poč­nu re­dov­no da se spu­šta­ju na Ibar i Za­pad­nu Mo­ra­vu, kra­lje­vač­ki plov­ka­ro­ši zna­ju da je do­šlo vre­me za lov sko­ba­lja. Taj pri­pad­nik po­ro­di­ce ci­pri­ni­da, ko­ji je u po­sled­njih ne­ko­li­ko de­ce­ni­ja kod nas pre­šao dug put od »ri­bljeg ko­ro­va« do za­šti­će­ne vr­ste (i to za­hva­lju­ju­ći broj­no­sti, ras­pro­stra­nje­no­sti, lu­ka­vo­sti, opre­zno­sti i bor­be­no­sti jed­ne od ri­bo­lov­ci­ma naj­o­mi­lje­ni­jih), to­li­ko je po­pu­la­ran da se upr­kos ne­do­stat­ku eg­zakt­nih po­da­ta­ka mo­že sa po­pri­lič­nom si­gur­no­šću re­ći da je ri­ba ko­ja se u cen­tral­noj Sr­bi­ji, pa i na dve­ma naj­ve­ćim re­ka­ma kra­lje­vač­kog re­gi­o­na, ciljano najviše peca.

IAKO JE SKO­BALJ AK­TI­VAN TO­KOM CE­LE go­di­ne i sa­mo se to­kom za­bra­ne (od 15.4. do 31.5) ne lo­vi, naj­bo­lji deo se­zo­ne je to­kom ka­sne je­se­ni i ce­le zi­me – od dru­ge po­lo­vi­ne no­vem­bra do po­lo­vi­ne mar­ta. Ta­da se ve­li­ka ja­ta »no­so­nje« (a i dru­ge be­le ri­be) gru­pi­šu u ti­šim i du­bljim de­lo­vi­ma re­ka, ta­ko­zva­nim zi­mov­ni­ci­ma, gde će pro­ve­sti vre­me do pro­leć­ne mre­sne mi­gra­ci­je. Sko­balj se ni u ovom pe­ri­o­du ne kr­to­ži, tj. ne sma­nju­je ak­tiv­nost, već je u stal­noj po­tra­zi za hra­nom, a s ob­zi­rom na to da je u zi­mov­ni­ci­ma kon­cen­tra­ci­ja ri­be ve­li­ka, ri­bo­lov mo­že bi­ti vr­lo di­na­mi­čan i pro­duk­ti­van, zbog če­ga mno­gi i po ve­li­kom mi­nu­su iz­la­ze na vo­du.

OSET­NO ZA­HLA­ĐE­NJE KRA­JEM mi­nu­log no­vem­bra i po­čet­kom de­cem­bra, ko­je se od­mah od­ra­zi­lo i na tem­pe­ra­tu­ru vo­da Ibra i Za­pad­ne Mo­ra­ve, br­zo je na­gna­lo sko­ba­lja da se sa let­njih po­zi­ci­ja po­vu­če u zi­mov­ni­ke, a ri­bo­lov­ci­ma su na ru­ku išli i sta­bi­lan vo­do­staj, bi­stra vo­da i re­la­tiv­no le­po vre­me za to do­ba go­di­ne. Za­to su, kao i uvek ka­da sko­balj do­bro ra­di, u po­zna­tim zi­mov­ni­ci­ma na ši­rem pod­ruč­ju Kra­lje­va – u Ma­ta­ru­škoj Ba­nji, Stu­blu, Gra­ča­cu, Uglja­re­vu, cen­tru gra­da (kod spla­vo­va) i dru­gim, vla­da­le ve­li­ke gu­žve, pa su se do­bra me­sta za­u­zi­ma­la ve­o­ma ra­no, čak i pre pr­vih pe­tlo­va.

Od­u­vek se sko­balj na re­ka­ma u ovom kra­ju pe­ca na cr­vi­će, a mo­žda već i vi­še od 10 go­di­na do­sta i na raz­ne ve­štač­ke mam­ce ko­ji imi­ti­ra­ju »tra­vu« (ni­ti al­ge kla­do­fo­re), ali pot­pi­snik ovog tek­sta deo je još uvek naj­broj­ni­je gru­pe onih ko­ji se tvr­do­gla­vo dr­že »kla­si­ke«, tj. hle­ba, ko­ji se upo­tre­blja­va i kao pri­ma­ma i kao ma­mac.

PRI­HRA­NA SE PRA­VI TA­KO ŠTO se sre­di­na hle­ba, naj­bo­lje dva da­na sta­rog, is­ki­da i na­kva­si, a za­tim do­bro is­ce­di i »ume­si«, pa se od ta­ko do­bi­je­ne ma­se for­mi­ra­ju ku­gle ve­li­či­ne osred­nje man­da­ri­ne, u či­ju se sre­di­nu uba­cu­je ka­me­ni oblu­tak ka­ko bi od­mah pa­le na dno i što du­že osta­le u me­stu. Bez to­ga je te­ško oče­ki­va­ti iole bo­lji ulov, po­go­to­vo ka­da na ne­kom po­te­su ima do­sta pe­ca­ro­ša, od ko­jih sko­ro svi hra­ne ri­bu; za­to je pr­va pri­ma­ma obil­na – na oda­bra­nu po­zi­ci­ju obič­no se pla­si­ra 10–15 ku­gli.

Na­rav­no, u skla­du sa ne­bro­je­no mno­go pu­ta do­ka­za­no... (-Ceo tekst mo­že­te pro­či­ta­ti u Ri­bo­lo­vu br. 654-)

 

 

 


dupli-san-dijego

Je­dan od du­pli­ra­nih čvo­rova je i udvo­stru­čeni San Di­je­go džem, zva­ni još i...

trostruki-palomar

Sa po­ja­vom Ber­kley Na­no­fila, ko­ja ni­je ni ple­te­ni­ca ni mo­no­fil, u modu je ušao...

dunavske-carolije

Du­nav je ve­li­ka, mo­ćna i "teško" či­tlji­va re­ka, pa pred­sta­vlja iza­zov za sve ri­bo­lov­ce...

brejd-ring

Braid ring čvor ili u­pre­deni pr­sten čvor upo­tre­blja­va se za ve­zi­va­nje udica...

dupli-uni

Ovo je jedan od najjednostavnijih a naj­vi­še ko­ri­šće­nih čvo­rova za spajanje...

bocna-petlja

Bočna petlja je jedan od je­dno­stav­nih čvo­rova za fi­ksi­ranje bo­čnog pre­dve­za...