• Tamiski protfis u prihvatnici
  • Stuka sa jezera Joca
  • Tamiski protfis
  • Mrtvi Karas kod sela Grebenac
  • Balticka stuka4
  • mala
  • Noc na jezeru Celije
  • Mala Petica
  • Štuka sa Joce2
  • Jezero Joca - A. Milanovic
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Mrtvi Karaš kod sela Grebenac; aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Baltička štuka, Vestervik (južna Švedska); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Vojne bašte (Dunav prekoputa Zemuna); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Noc na Jezeru Ćelije; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, sa stativa, god. 2011.
  • Kubici na putu ka kanalu Petica (kod Kovilova); aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Jezero Joca, Aleksandar Milanović; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, polar-filter, god. 2011.

ribolov-novine-broj-672

Sadržaj broja 672

RI­BO­LOV BR. 672 U PRO­DA­JI JE OD PET­KA 25 SEPTEMBRA, A U NJE­MU IZ­ME­ĐU OSTA­LOG MO­ŽE­TE PRO­ČI­TA­TI:

BEZ PRO­ME­NA (Od­re­đe­ne ce­ne do­zvo­la za ri­bo­lov u Sr­bi­ji za 2027.)

SMUĐ OSVO­JIO KO­KIN BROD?! (Neo­če­ki­va­na si­tu­a­ci­ja na Zla­tar­skom je­ze­ru)

IZ­DA­ŠNO NE­PO­ZNA­TO ME­STO (Neo­če­ki­va­no uspe­šno pe­ca­nje ba­bu­ške i ša­ra­na na Du­na­vu niz­vod­no od Go­lup­ca)

6 ME­TA­RA I 4 ZR­NA (Do­bro pri­pre­mlje­na po­zi­ci­ja da­la dva tro­fe­ja za 24 ča­sa)

DVA CR­VI­ĆA NA DU­ŽEM PRED­VE­ZU (Fi­de­ra­ška mi­ni-re­por­ta­ža sa Ju­žne Mo­ra­ve)

NI­ŠAV­SKE BA­BU­ŠKE I MO­RAV­SKI ŠLJI­VA­RI (Dva ne­ve­ro­vat­no uspe­šna let­nja plov­ka­re­nja na raz­li­či­tim re­ka­ma)

VA­NI­LA, POP-AP I PAR CR­VA (Lov de­ve­ri­ke i ba­bu­ške na Du­na­vu kod Ko­vi­na)

U ZO­RU I PR­VI MRAK (Upor­ne ša­ran­dži­je ipak su lo­vi­le po­ne­što kra­jem le­ta na Ta­mi­šu)

ČE­TI­RI ZA (SKO­RO) SVE! (Pro­ve­re­no na vo­di: Svi mo­de­li Last Cast Grap­hi­te Cast se­ri­je va­ra­li­ča­ra­ca)

RE­ZUL­TA­TI MI­NU­LOG RA­DA (No­vi te­ren za lov ša­ra­na i sta­ri za so­ma da­li fan­ta­stič­ne ulo­ve kra­jem av­gu­sta)

PRO­BAJ IPAK ŽA­GA­ROV SI­STEM (Šta se de­ša­va kad pa­si­o­ni­ra­ni fi­de­raš re­ši da va­ra­li­ča­ri na mo­ru)

BE­LA NA ŠA­RAN­SKOM ME­STU (Po­čet­kom sep­tem­bra is­pla­ti­la se po­se­ta sav­skom te­re­nu gde ne­ma al­gi)

PRI­PRE­ME BU­DU­ĆIH ŠAM­PI­O­NA (Kamp za mla­de sa­ve­za sport­skih ri­bo­lo­va­ca Voj­vo­di­ne)

RE­KA SA DVA LI­CA (Us­pe­la is­tra­ži­vač­ka mu­ši­čar­ska eks­pe­di­ci­ja na Tre­bi­šnji­cu)

SKO­BALJ NA VO­BLER! (Neo­če­ki­van is­hod va­ra­li­ča­re­nja kle­na na ibru u Kra­lje­vu)

PRED­VE­ZI, PRA­ME I UDI­CE (Ka­ko na­pra­vi­ti od­go­va­ra­ju­ći si­stem za ci­lja­ni ri­bo­lov ra­znih vr­sta)

VI­BRI­RA­NJE NIZ MA­TI­CU (Lov mre­ne ma­lim gla­vi­nja­ra­ma)

STAL­NE RU­BRI­KE:

IZ­LA­ZAK I ZA­LA­ZAK SUN­CA, HI­DRO­ME­TE­O­RO­LO­ŠKA I SO­LU­NAR­NA PROG­NO­ZA I VO­DO­STA­NJE

IZ­LOG

ULO­VI KO­JI SE PAM­TE

IZ­VE­ŠTA­JI SA RI­BO­LOV­NIH TE­RE­NA: Apa­tin, Som­bor, Si­vac, Ku­la, Bač­ka To­po­la, No­vi Sad, Ko­vilj­ski rit, Ti­tel, Ki­kin­da, Ko­vin, To­ma­še­vac, Idvor, Far­ka­ždin, Sa­ku­le, Ba­ran­da, Opo­vo, Sef­ke­rin, Glo­gonj, Pan­če­vo, Pan­če­vač­ki rit, Obre­no­vac, Bo­ljev­ci, Be­o­grad, Sme­de­re­vo, Po­ža­re­vac, Ko­sto­lac, Ve­li­ko Gra­di­šte, Kra­gu­je­vac, Kru­še­vac, Kra­lje­vo, Aran­đe­lo­vac, Do­nje Pod­ri­nje, Ma­li Zvor­nik, Lju­bo­vi­ja, Ba­ji­na Ba­šta, Pri­je­po­lje, Ti­moč­ka i Ne­go­tin­ska kra­ji­na, Niš, Le­sko­vac, Pi­rot, Vla­sin­sko je­ze­ro.

RI­BO­LOV BR. 672 IZ­LA­ZI U PE­TAK 26. SEPTEMBRA 2026.

Ve­o­ma je te­ško na­ći ri­bo­lov­ca ko­ji ne­ma vi­še kom­bi­na­ci­ja šta­po­va i ma­ši­ni­ca za sva­ku teh­ni­ku ko­ju upra­žnja­va. Isto­vre­me­no, sko­ro svi ma­šta­mo o pro­na­la­že­nju ta­kvog se­ta ko­jim će­mo mo­ći da lo­vi­mo sve (ili sko­ro sve) ri­be ko­je ju­ri­mo, na svim (ili sko­ro svim) vo­da­ma na ko­je ide­mo. To je te­ško ostvar­lji­vo, ali uz ma­lo od­ri­ca­nja i pri­la­go­đa­va­nja ni­je ne­mo­gu­će

komplet

Ko­li­ko god se tru­di­li da po­jed­no­sta­vi­mo ri­bo­lov, a da pri­tom osta­ne­mo do­volj­no efi­ka­sni, uvek će bi­ti si­tu­a­ci­ja ko­ji­ma se mo­ra­mo pri­la­go­di­ti ne­kim spe­ci­fič­nim pri­stu­pom ili teh­ni­kom, što zah­te­va i upo­tre­bu od­re­đe­ne opre­me. Čak i ako bi­smo svoj ri­bo­lov ogra­ni­či­li na je­dan deo re­ke ili, još uže, na sa­mo jed­no me­sto, te se opre­de­li­li za lov is­klju­či­vo jed­ne vr­ste ri­be, i to sa­mo jed­nom teh­ni­kom, opet bi­smo po­vre­me­no do­la­zi­li u si­tu­a­ci­je u ko­ji­ma iza­bra­na teh­ni­ka i opre­ma ne bi bi­le naj­bo­lje re­še­nje. Naj­če­šći pri­mer u pri­log pret­hod­noj tvrd­nji je­ste va­ra­li­ča­re­nje na ve­ćim ni­zij­skim re­ka­ma. Naj­bo­lja ri­bo­lov­na me­sta na nji­ma su struk­tu­re oko ve­ćih vi­ro­va. Ma ko­ju ri­blju vr­stu da oda­be­re­mo kao cilj­nu, ve­li­ka je ve­ro­vat­no­ća da će­mo ulo­vi­ti i ne­ku dru­gu, jer vi­še njih ži­vi oko vi­ro­va ili se tu hra­ni. Te ri­be se raz­li­ku­ju po pro­seč­noj ve­li­či­ni, te po vre­me­nu, me­stu i na­či­nu na ko­ji lo­ve, što zah­te­va pri­me­nu raz­li­či­tih me­to­da i teh­ni­ka ri­bo­lo­va, kao i sve­mu to­me pri­la­go­đe­nu opre­mu. Ni me­sto za ri­bo­lov ni­je uvek isto. Ne­ka­da je vo­da ni­ska i spo­ra i naj­bo­lje po­zi­ci­je na oba­li su nam do­stup­ne, a ne­ka­da je re­ka bu­ji­ča­va i br­za i po­lo­žaj na oba­li ko­ji mo­že­mo za­u­ze­ti ne­zgo­dan je za pra­vil­nu pre­zen­ta­ci­ju va­ra­li­ce, te je neo­p­hod­na dru­ga­či­ja opre­ma ne­go u pr­vom slu­ča­ju. U ne­kim uslo­vi­ma je isto me­sto po­god­ni­je za ri­bo­lov štu­ke ili bu­co­va, dok je u dru­gim ide­al­no za va­ra­li­ča­re­nje smu­đa ili so­ma.

OČI­GLED­NO JE DA NAM je za op­ti­mal­no po­kri­va­nje i sa­mo jed­nog ta­kvog me­sta neo­p­hod­no ne­ko­li­ko va­ra­li­čar­skih kom­ple­ta, ali no­še­njem pre­ve­li­ke ko­li­či­ne opre­me gu­be se i mo­bil­nost i draž va­ra­li­čar­skog ri­bo­lo­va. Sko­ro sva­ki blin­ke­raš sa ve­li­kih re­ka vre­me­nom na­ba­vi kom­ple­te za naj­ma­nje tri te­žin­ske kla­se va­ra­li­ča­re­nja, a to ko­ji će po­ne­ti re­ša­va ta­ko što se pre po­la­ska in­for­mi­še o uslo­vi­ma na kon­kret­nom ri­bo­lov­nom me­stu. To bi bi­lo naj­bo­lje re­še­nje ka­da ne bi­smo že­le­li da istim šta­pom i ma­ši­ni­com lo­vi­mo vi­še vr­sta ri­ba, a ve­ći­na va­ra­li­ča­ra upra­vo to­me te­ži – na­la­že­nju ide­al­nog kom­ple­ta, ko­jim mo­že po­kri­ti naj­ve­ći broj si­tu­a­ci­ja na ve­ćem bro­ju ri­bo­lov­nih me­sta. Pa po­ku­šaj­mo da po­sle ovog ma­lo du­žeg uvo­da od­go­vo­ri­mo na pi­ta­nje ko­je ve­ći­nu nas mu­či – da li je mo­gu­će uspe­šno lo­vi­ti vi­še vr­sta ri­ba istim va­ra­li­čar­skim kom­ple­tom?

IDE­AL­NOG SE­TA opre­me – za sve te­ži­ne, me­to­de i teh­ni­ke va­ra­li­ča­re­nja – ne­ma, ali je mo­gu­će oda­bra­ti ve­o­ma ši­ro­ko pri­men­lji­vu gar­ni­tu­ru, na­rav­no uz od­ri­ca­nja od ne­kih mo­guć­no­sti. Ako »uni­ver­zal­nost« po­tra­ži­mo u pro­seč­nim vred­no­sti­ma svih bit­nih ka­rak­te­ri­sti­ka sva­kog de­la opre­me, sve­sno se mo­ra­mo od­re­ći pred­no­sti ka­rak­te­ri­sti­ka ko­je znat­no od­stu­pa­ju od pro­se­ka. S ob­zi­rom na to da smo za pri­mer oda­bra­li me­sto na ko­jem do­mi­ni­ra­ju če­ti­ri gra­blji­vi­ce od ko­jih je bu­cov pred­met la­kog va­ra­li­čar­skog ri­bo­lo­va, smuđ i štu­ka pre­ma pro­seč­noj lov­noj te­ži­ni su sred­nja lo­vi­na, a som ri­ba ko­ja se lo­vi te­škim va­ra­li­ča­re­njem, oči­gled­no je da re­še­nje tre­ba tra­ži­ti u gar­ni­tu­ri za sred­nji va­ra­li­čar­ski ri­bo­lov. KOD IZ­BO­RA ČE­KR­KA ne­ma di­le­me. Ako oda­be­re­mo kva­li­te­tan mo­del sa špul­nom ka­pa­ci­te­ta 100m/0,40mm, ima­će­mo alat­ku za sve go­re na­ve­de­no, ali pod uslo­vom da po­red osnov­nog ka­le­ma ima­mo još dva re­zer­vna. Iz­men­lji­vost ka­le­ma nam omo­gu­ća­va pri­la­go­đa­va­nje te­ži­ni, me­to­du i teh­ni­ci ri­bo­lo­va. Na je­dan ka­lem, na­me­njen pe­ca­nju bu­co­va, tre­ba na­mo­ta­ti kva­li­te­tan, bez­bo­jan, me­kan i is­te­gljiv mo­no­fil sa naj­ni­žom mo­gu­ćom me­mo­ri­jom, preč­ni­ka 0,20-0,22 mm i re­al­ne no­si­vo­sti na čvo­ru od 3,5-4 kg. Mo­no­fil po­me­nu­tih ka­rak­te­ri­sti­ka omo­gu­ća­va do­vo­ljan iz­ba­čaj... (-Ceo tekst mo­že­te pro­či­ta­ti u Ri­bo­lo­vu br. 478-)


dupli-san-dijego

Je­dan od du­pli­ra­nih čvo­rova je i udvo­stru­čeni San Di­je­go džem, zva­ni još i...

trostruki-palomar

Sa po­ja­vom Ber­kley Na­no­fila, ko­ja ni­je ni ple­te­ni­ca ni mo­no­fil, u modu je ušao...

dunavske-carolije

Du­nav je ve­li­ka, mo­ćna i "teško" či­tlji­va re­ka, pa pred­sta­vlja iza­zov za sve ri­bo­lov­ce...

brejd-ring

Braid ring čvor ili u­pre­deni pr­sten čvor upo­tre­blja­va se za ve­zi­va­nje udica...

dupli-uni

Ovo je jedan od najjednostavnijih a naj­vi­še ko­ri­šće­nih čvo­rova za spajanje...

bocna-petlja

Bočna petlja je jedan od je­dno­stav­nih čvo­rova za fi­ksi­ranje bo­čnog pre­dve­za...