• Tamiski protfis u prihvatnici
  • Stuka sa jezera Joca
  • Tamiski protfis
  • Mrtvi Karas kod sela Grebenac
  • Balticka stuka4
  • mala
  • Noc na jezeru Celije
  • Mala Petica
  • Štuka sa Joce2
  • Jezero Joca - A. Milanovic
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Mrtvi Karaš kod sela Grebenac; aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Baltička štuka, Vestervik (južna Švedska); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Vojne bašte (Dunav prekoputa Zemuna); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Noc na Jezeru Ćelije; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, sa stativa, god. 2011.
  • Kubici na putu ka kanalu Petica (kod Kovilova); aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Jezero Joca, Aleksandar Milanović; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, polar-filter, god. 2011.

ribolov-novine-broj-638

Sadržaj broja 638

RI­BO­LOV BR. 638 U PRO­DA­JI JE OD PETKA 23. MAJA, A U NJE­MU, IZ­ME­ĐU OSTA­LOG, MO­ŽE­TE PRO­ČI­TA­TI:

VE­ĆI MAM­CI, KRA­ĆE PA­U­ZE (Re­cept za uspe­šno va­ra­li­ča­re­nje štu­ke na sta­ja­ći­ca­ma sre­di­nom pro­le­ća)

OD NER­VNOG SLO­MA DO NE­ZA­BO­RA­VA (Maj­sko plov­ka­re­nje krup­ne ba­bu­ške u Pan­če­vač­kom ri­tu)

NE­U­MOR­NO U DVE TAČ­KE (Da­le­ko­met­no ju­tar­nje fi­de­ri­sa­nje na Gru­žan­skom je­ze­ru)

ZE­NIČ­KO-MA­KE­DON­SKI PA­TENT (O ne­u­o­bi­ča­je­noj po­stav­ci dr­ža­ča ma­ši­ni­ce kod plov­ka­ro­ških šta­po­va)

NIZ PRE­LI­VE I VI­RO­VE (Eks­trem­no: Ci­lja­no va­ra­li­ča­re­nje tol­sto­lo­bi­ka na mi­kro-ka­ši­ke)

DAJ ŠTA DAŠ! (Po­tra­ga za ba­bu­škom na jed­nom od naj­po­pu­lar­ni­jih te­re­na na Ta­mi­šu)

PO­SLED­NJA ŠAN­SA ILI DO­BRA IMI­TA­CI­JA (Za­što smuđ ne­kad na­pa­da sa­mo si­li­kon­ce s »pre­te­škom« gla­vom)

I SO­MO­VI I ŠA­RA­NI (Pr­vi deo pro­leć­ne se­zo­ne na Pou, kod me­sta Izo­la Se­ra­fi­ni)

MA­LI MAN­GO U OBLA­KU (Lov ba­bu­ške me­tod-fi­der pri­stu­pom na Bo­su­tu u Mo­ro­vi­ću)

SNA­ŽNI UDA­RAČ MA­LIH USTA (Pra­vo vre­me za lov prot­fi­ša na ve­štač­ke mam­ce na rav­ni­čar­skim re­ka­ma)

NI­ŠTA BEZ UPOR­NO­STI (Se­zo­na lo­va tol­sto­lo­bi­ka u ju­žnom Ba­na­tu se za­huk­ta­va sa za­ka­šnje­njem)

RA­ZNA ME­STA I VRE­ME­NA (Slab rad smu­đa na Du­na­vu kod Sme­de­re­va)

NOĆ JE KRAT­KA KAD UŠA­TA RA­DI (Če­ti­ri teh­ni­ke lo­va jed­ne od naj­po­pu­lar­ni­jih ri­ba Ja­dra­na)

BEZ SUN­CA – RAJ! (Fan­ta­stič­no fi­de­ri­sa­nje krup­ne ri­be me­tod pri­stu­pom na je­ze­ru Carp Dre­am)

STALNE RUBRIKE:

IZ­LA­ZAK I ZA­LA­ZAK SUN­CA, ME­TE­O­RO­LO­ŠKA I SO­LU­NAR­NA PROG­NO­ZA I VO­DO­STA­NJE

SVE ŠTO TRE­BA DA ZNA­TE O ME­TOD-FI­DER RI­BO­LO­VU (X): Ima li re­še­nja kad ne­ma uda­ra­ca?

IZ­LOG

MA­LA ŠKO­LA PLOV­KA­RE­NJA (IX): Bo­lo­nje­ze – teh­ni­ka po­čet­ni­ka i ve­le­maj­sto­ra

IZ SVE­TA

ULO­VI KO­JI SE PAM­TE

IZ­VE­ŠTA­JI SA RI­BO­LOV­NIH TE­RE­NA: Apa­tin, Som­bor, Si­vac, Ku­la, Bač­ka To­po­la, No­vi Sad, Ko­vilj­ski rit, Ti­tel, Ki­kin­da, Ko­vin, To­ma­še­vac, Idvor, Far­ka­ždin, Sa­ku­le, Ba­ran­da, Opo­vo, Sef­ke­rin, Glo­gonj, Pan­če­vo, Pan­če­vač­ki rit, Obre­no­vac, Bo­ljev­ci, Be­o­grad, Sme­de­re­vo, Po­ža­re­vac, Ko­sto­lac, Ve­li­ko Gra­di­šte, Kra­gu­je­vac, Kru­še­vac, Kra­lje­vo, Aran­đe­lo­vac, Do­nje Pod­ri­nje, Ma­li Zvor­nik, Lju­bo­vi­ja, Ba­ji­na Ba­šta, Pri­je­po­lje, Ti­moč­ka i Ne­go­tin­ska kra­ji­na, Niš, Le­sko­vac, Pi­rot, Vla­sin­sko je­ze­ro.

RI­BO­LOV BR. 639 IZ­LA­ZI U PE­TAK 20. JUNA 2025.

Je­sen je ide­al­no vre­me za lov štu­ke, ka­da ona po pra­vi­lu naj­bo­lje ra­di i ka­da se ja­vlja­ju i vr­lo krup­ne je­din­ke. A ka­ko u ovo vre­me ve­ći­na ci­pri­ni­da po­či­nje sla­bi­je da je­de, mno­ge ko­le­ge okre­ću se pe­ca­nju »slat­ko­vod­ne aj­ku­le«. U mi­ni-felj­to­nu, či­ji je pr­vi deo pred va­ma, pred­sta­vlja­mo osnov­ne vr­ste va­ra­li­ca na ko­je se lo­vi jed­na od naj­po­pu­lar­ni­jih gra­blji­vi­ca se­ver­ne he­mis­fe­re

Štu­ka je naj­pro­ždr­lji­vi­ja i naj­a­gre­siv­ni­ja slat­ko­vod­na gra­blji­vi­ca i mi­slim da ne­ma tog mo­de­la va­ra­li­ce na ko­ji se ne mo­že ulo­vi­ti. Ali krup­nu štu­ku, a na­ro­či­to ka­pi­tal­nu, ni­je la­ko uhva­ti­ti. Ona je ću­dlji­va i ne­pred­vi­di­va, pa je te­ško od­re­di­ti pe­ri­o­de ak­tiv­no­sti i na­čin na ko­ji joj tre­ba pre­zen­to­va­ti ma­mac da bi ga ona na­pa­la. Zbog to­ga po­sto­ji ve­li­ki broj ti­po­va i mo­de­la va­ra­li­ca na­me­nje­nih za lov štu­ke. A ko­ja će bi­ti na­pad­nu­ta, ka­da i na ko­ji na­čin, za­vi­si od mno­go či­ni­la­ca.

Stukavelika

Va­ra­li­ca mo­ra da ima niz oso­bi­na do­bro uklo­plje­nih u ce­li­nu da bi bi­la lov­na, bi­lo u ne­koj spe­ci­fič­noj si­tu­a­ci­ji ili u raz­li­či­tim uslo­vi­ma. U pr­vom re­du, tre­ba da ima od­go­va­ra­ju­ću te­ži­nu i za­pre­mi­nu da bi­smo je mo­gli za­ba­ci­ti na po­treb­nu da­lji­nu. Osim to­ga va­žne su i nje­ne hi­dro-di­na­mič­ke oso­bi­ne: br­zi­na to­nje­nja (ako ni­je pli­va­ju­ća), ne­u­tral­nost (uko­li­ko je ta­ko kon­stru­i­sa­na da leb­di u slo­ju vo­de u ko­ji je po­vla­če­njem do­ve­de­mo), br­zi­na is­pli­va­va­nja (ako je pli­va­ju­ća) i du­bi­na za­ra­nja­nja.

Va­ra­li­ca za štu­ku mo­že da opo­na­ša ne­ki njen pri­rod­ni plen: ri­be, ža­be, vo­do­zem­ce, gli­ste, cr­ve, mla­dun­ce pti­ca ili zmi­ja, ra­ko­ve, in­sek­te itd. Ali i ka­da ne li­či ni na šta od na­ve­de­nog, ona tre­ba da svo­jim kre­ta­njem, si­lu­e­tom, sve­tlo­snim efek­ti­ma, bo­ja­ma, vi­bra­ci­ja­ma, aku­sti­kom, plju­ska­njem, »plop­ta­njem«, pa­ra­njem vo­de, pa­dom na nje­nu po­vr­ši­nu, vi­ju­ga­njem po njoj ili to­kom to­nje­nja, mi­ri­som ili ne­čim dru­gim is­pro­vo­ci­ra gra­blji­vi­cu na na­pad. Va­ra­li­ca ne­kad tre­ba da bu­de uoč­lji­vi­ja ili sve­tlu­ca­vi­ja, a ne­kad ma­nje vi­dlji­va – sko­ro pro­zir­na. Sve na­ve­de­ne oso­bi­ne, kao i nji­ho­ve me­đu­sob­ne kom­bi­na­ci­je, omo­gu­ća­va­ju pri­me­nu raz­li­či­tih pre­zen­ta­ci­ja ili teh­ni­ka va­ra­li­ča­re­nja.

PO KON­STRUK­CI­JI, va­ra­li­ce na ko­je se štu­ka naj­če­šće lo­vi mo­že­mo po­de­li­ti na: 1. ka­ši­ka­ste va­ra­li­ce, ko­je mno­gi sta­ri­ji ri­bo­lov­ci još zo­vu ne­mač­kim ter­mi­nom »blin­ker; 2. lep­ti­re ili spi­ne­re; 3. dži­go­ve; 4. vo­ble­re sa klju­nom ili bez nje­ga; 5. po­vr­šin­ce (u ko­je mo­že­mo ubro­ja­ti i pli­va­ju­će džer­ko­ve); 6. to­nu­će džer­ko­ve; 7. pil­ke­re; 8. »kre­a­tu­re«, tj. imi­ta­ci­je gli­sta, ža­ba, vo­do­ze­ma­ca itd; 9. svim­bej­te – jed­no­del­ne ili vi­še­del­ne va­ra­li­ce od tvr­dog ili me­kog ma­te­ri­ja­la ili nji­ho­ve kom­bi­na­ci­je, ko­je se vo­de rav­no­mer­nim okre­ta­njem ru­či­ce če­kr­ka, pri če­mu ne ra­de sa­mo re­pom, već naj­če­šće i sko­ro ce­lim te­lom, »te­tu­ra­ju­ći« se sa bo­ka na bok; 10. kom­bi­no­va­ne va­ra­li­ce, po­put spi­ner­bej­to­va, če­ter­bej­to­va i slič­ne, ko­je ima­ju ro­ti­ra­ju­će kril­ce ili »vo­blu­ju­ću« plo­či­cu od me­ta­la ili pla­sti­ke i te­lo u vi­du »suk­nji­ce« od si­li­kon­skih tra­či­ca ili od per­ja, dla­ke i (ili) ne­kog sin­te­tič­kog ma­te­ri­ja­la, kom mo­že bi­ti do­dat i si­li­ko­nac ra­znih ob­li­ka.

KA­ŠI­KA­STE VA­RA­LI­CE se pr­ven­stve­no iz­ra­đu­ju od me­ta­la (a po­sled­njih go­di­na po­ja­vlju­ju se i po­je­di­ni mo­de­li od pla­sti­ke). Ob­li­kom pod­se­ća­ju na ri­bi­cu, a zbog spe­ci­fič­nog, za­kri­vlje­nog »S« ili »C« ob­li­ka pri­li­kom po­vla­če­nja le­lu­ja­ju kroz vo­du. Naj­bit­ni­ja oso­bi­na im je sra­zmer­no ve­li­či­ni ve­li­ka te­ži­na, ko­ja u kom­bi­na­ci­ji sa pri­lič­no aero­di­na­mič­nim ob­li­kom omo­gu­ća­va da­le­ke iz­ba­ča­je i br­zo to­nje­nje (na­rav­no, po­sto­je i vr­lo la­ki mo­de­li, na­me­nje­ni za iz­ra­zi­to plit­ke te­re­ne i lov pri po­vr­ši­ni). Ka­ši­ke ima­ju le­lu­ja­vo kre­ta­nje, a nji­ma, pri­me­nom raz­li­či­tih teh­ni­ka i br­zi­na po­vla­če­nja, mo­že­mo kon­tro­li­sa­ti sve slo­je­ve vo­de, od dna do po­vr­ši­ne. Po­ni­klo­va­ni mo­de­li i oni sa pri­zma­tik ili ho­lo­gram­skom fo­li­jom pri­li­kom le­lu­ja­nja pro­iz­vo­de ja­ke od­ble­ske, ko­ji iri­ti­ra­ju štu­ku i iza­zi­va­ju je na na­pad i ka­da ni­je glad­na. Ka­ši­ka­ste va­ra­li­ce su jed­no­stav­ne kon­struk­ci­je i ve­ro­vat­no pr­vi na­pra­vljen ve­štač­ki ma­mac za ri­bo­lov. Ipak, još uvek po­sto­je si­tu­a­ci­je ka­da ih štu­ka na­pa­da ra­di­je ne­go va­ra­li­ce svih dru­gih ti­po­va... (-Ceo tekst mo­že­te pro­či­ta­ti u Ri­bo­lo­vu br. 466-)


dupli-san-dijego

Je­dan od du­pli­ra­nih čvo­rova je i udvo­stru­čeni San Di­je­go džem, zva­ni još i...

trostruki-palomar

Sa po­ja­vom Ber­kley Na­no­fila, ko­ja ni­je ni ple­te­ni­ca ni mo­no­fil, u modu je ušao...

dunavske-carolije

Du­nav je ve­li­ka, mo­ćna i "teško" či­tlji­va re­ka, pa pred­sta­vlja iza­zov za sve ri­bo­lov­ce...

brejd-ring

Braid ring čvor ili u­pre­deni pr­sten čvor upo­tre­blja­va se za ve­zi­va­nje udica...

dupli-uni

Ovo je jedan od najjednostavnijih a naj­vi­še ko­ri­šće­nih čvo­rova za spajanje...

bocna-petlja

Bočna petlja je jedan od je­dno­stav­nih čvo­rova za fi­ksi­ranje bo­čnog pre­dve­za...