• Tamiski protfis u prihvatnici
  • Stuka sa jezera Joca
  • Tamiski protfis
  • Mrtvi Karas kod sela Grebenac
  • Balticka stuka4
  • mala
  • Noc na jezeru Celije
  • Mala Petica
  • Štuka sa Joce2
  • Jezero Joca - A. Milanovic
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Mrtvi Karaš kod sela Grebenac; aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Baltička štuka, Vestervik (južna Švedska); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Vojne bašte (Dunav prekoputa Zemuna); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Noc na Jezeru Ćelije; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, sa stativa, god. 2011.
  • Kubici na putu ka kanalu Petica (kod Kovilova); aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Jezero Joca, Aleksandar Milanović; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, polar-filter, god. 2011.

ribolov-novine-broj-664

Sadržaj broja 664

RI­BO­LOV BR. 664 U PRO­DA­JI JE OD PET­KA 5. JUNA, A U NJE­MU IZ­ME­ĐU OSTA­LOG MO­ŽE­TE PRO­ČI­TA­TI:

SO­MOV­SKO LU­DI­LO! (Pot­pu­no neo­če­ki­van raz­voj do­ga­đa­ja na po­pu­lar­nom ša­ran­skom re­vi­ru)

GLI­STA I CRV U VE­LI­KOJ TRA­VI (Zah­tev­no pe­ca­nje ba­bu­ške pred kraj ma­ja na Gru­žan­skom je­ze­ru)

JED­NO ZRN­CE NA SIT­NOJ UDI­CI ( Fan­ta­sti­čan ri­bo­lov na fi­ni pri­bor)

POP-APO­VI 7, CR­VI­ĆI 0! (Fi­de­ra­ška mi­ni re­por­ta­ža sa Je­grič­ke kod Si­ri­ga)

NA »MA­GLU« BEZ MI­RI­SA (Po­če­la se­zo­na lo­va tol­sto­lo­bi­ka na »teh­no­plank­ton ta­ble­te« na DTD ka­na­lu)

ANA­NAS LOV­NI­JI OD ME­SA!? (Re­cept za uspe­šno pe­ca­nje ta­mi­ške be­le ri­be na fi­der pred kraj pro­le­ća)

KLA­SI­KA NA MO­DE­RAN NA­ČIN (Pro­ve­re­no na vo­di: Dva Last Cast šta­pa iz Stre­am Cast se­ri­je)

... I NA KRA­JU BAS! (Mi­ni re­por­ta­ža: Pr­vi put s ri­bo­ču­va­rom na pe­ca­nje)

KAD VE­LI­KE RI­BE NON-STOP UDA­RA­JU (Fan­ta­sti­čan ri­bo­lov ba­ka­la­ra, po­la­ka i ha­li­bu­ta u oko­li­ni Lo­fot­skog ar­hi­pe­la­ga u Nor­ve­škoj)

MA­LI MAM­CI ZA VE­LI­KOG BOR­CA (Ci­lja­ni lov prot­fi­ša na va­ra­li­ce i ve­štač­ke mu­ši­ce)

NA ZA­ČI­NJE­NU PI­LE­TI­NU (Mor­ski ri­bo­lov za kon­ti­nen­tal­ce: Lov ora­de sa oba­le)

BROJ­NI TAK­MI­ČA­RI, DO­BRI ULO­VI (12. Pro­leć­ni kup OSR Mla­di­ca iz Ba­ji­ne Ba­šte na je­ze­ru Pe­ru­ćac)

IZ­GLE­DA ČUD­NO ALI SJAJ­NO LO­VI (Ma­la ško­la prid­ne­nog mor­skog ri­bo­lo­va: Ka­ko na­pra­vi­ti sa­vr­šen pred­vez)

SOM AK­TIV­NI­JI OD ŠTU­KE!? (Ma­lo de­ša­va­nja na po­čet­ku va­ra­li­čar­ske se­zo­ne na Vla­sin­skom je­ze­ru)

STAL­NE RU­BRI­KE

IZ­LA­ZAK I ZA­LA­ZAK SUN­CA, SO­LU­NAR­NA PROG­NO­ZA I VO­DO­STA­NJE

ULO­VI KO­JI SE PAM­TE:

IZ­LOG

IZ SVE­TA

USPO­ME­NE SA PE­CA­NJA: Ra­de­to­vi ba­so­vi

IZ­VE­ŠTA­JI SA RI­BO­LOV­NIH TE­RE­NA: Apa­tin, Som­bor, Si­vac, Ku­la, Bač­ka To­po­la, No­vi Sad, Ko­vilj­ski rit, Ti­tel, Ki­kin­da, Ko­vin, To­ma­še­vac, Idvor, Far­ka­ždin, Sa­ku­le, Ba­ran­da, Opo­vo, Sef­ke­rin, Glo­gonj, Pan­če­vo, Pan­če­vač­ki rit, Obre­no­vac, Bo­ljev­ci, Be­o­grad, Sme­de­re­vo, Po­ža­re­vac, Ko­sto­lac, Ve­li­ko Gra­di­šte, Kra­gu­je­vac, Kru­še­vac, Kra­lje­vo, Aran­đe­lo­vac, Do­nje Pod­ri­nje, Ma­li Zvor­nik, Lju­bo­vi­ja, Ba­ji­na Ba­šta, Pri­je­po­lje, Ti­moč­ka i Ne­go­tin­ska kra­ji­na, Niš, Le­sko­vac, Pi­rot, Vla­sin­sko je­ze­ro.

RI­BO­LOV BR. 665 IZ­LA­ZI U PE­TAK 19. JUNA 2026.

Za­pi­nja­nje va­ra­li­ce za pod­vod­nu pre­pre­ku na iz­gled­nom me­stu ne zna­či sa­mo gu­bi­tak vre­me­na i pro­pu­šta­nje šan­se da uhva­ti­mo ne­ku le­pu gra­blji­vi­cu, već za po­sle­di­cu ima i pla­še­nje ri­be, kva­re­nje po­zi­ci­je (ako po­me­ri­mo ne­ku ve­ću gra­nu ili dru­gu pre­pre­ku ili na njoj osta­vi­mo du­že par­če stru­ne), pa i tro­šak ko­ji ni­je uvek za­ne­mar­ljiv. Za­to dve vi­še ri­bo­lo­va­ca ko­ji lo­ve na dži­go­ve ko­ri­sti udi­ce sa štit­ni­ci­ma, ko­je mo­že­mo na­pra­vi­ti ili im­pro­vi­zo­va­ti na vi­še na­či­na

U svim vi­do­vi­ma va­ra­li­ča­re­nja u ko­ji­ma se ko­ri­ste džig i vorm udi­ce, na ko­je se mon­ti­ra­ju mam­ci od me­ke gu­me ili si­li­ko­na, su­o­ča­va­mo se sa pro­ble­mom pro­vla­če­nja mam­ca kroz vo­de­nu ve­ge­ta­ci­ju i po­red ili pre­ko gra­nja, pa­nje­va, po­to­plje­nih sta­ba­la itd. Na­i­me, ne­za­šti­će­na udi­ca la­ko za­pi­nje za ta­kve pre­pre­ke ili na­pro­sto po­ku­pi ra­sti­nje, ko­je po­kva­ri rad va­ra­li­ce ili pre­kri­je udi­cu, pa ri­ba, ako i uda­ri, ne mo­že da se za­ka­či. S dru­ge stra­ne, štit­ni­ci omo­gu­ća­va­ju da džig pla­si­ra­mo ta­mo gde kla­sič­na mon­ta­ža, bez za­šti­te ne pro­la­zi, tj. na me­sta ko­ja ve­ći­na ri­bo­lo­va­ca iz­be­ga­va, iako se zna da baš krš naj­če­šće kri­je ri­bu, uklju­ču­ju­ći i krup­nu, ko­ja po­seb­no ra­do bi­ra po­zi­ci­je na ko­ji­ma je ne uz­ne­mi­ra­va­ju pre­vi­še. Ne­ka od tih re­še­nja su efi­ka­sni­ja za pa­nje­ve, dru­ga za tra­vu, tre­ća za ka­men itd. Isto ta­ko, ne od­go­va­ra­ju sve pod­jed­na­ko sva­kom ri­bo­lov­cu, pa sko­ro sva­ko od onih ko­ji ih ko­ri­ste ne­ku ra­di­je ko­ri­sti, naj­če­šće za­to što sa njom ima ve­ći pro­ce­nat re­a­li­zo­va­nih uda­ra­ca ne­go sa dru­gi­ma. 

Stitnici 

Po­nu­da tzv. ne­za­ka­či­vih (ili u bu­kval­nom pre­vo­du »bez­bilj­nih« – eng. »we­e­dless«) udi­ca je sve ve­ća u pro­dav­ni­ca­ma u ko­ji­ma se pro­da­je ri­bo­lo­vač­ka opre­ma, ali one i da­lje ni­su svi­ma do­stup­ne, ni­ti se mo­gu pro­na­ći u svim va­ri­jan­ta­ma ve­li­či­na i ob­li­ka ko­ji nam mo­gu za­tre­ba­ti, a ni ce­na im ni­je uvek pri­stu­pač­na, po­go­to­vo ka­da se pe­ca na te­re­ni­ma na ko­ji­ma se i va­ra­li­ce sa za­šti­će­nim udi­ca­ma mno­go ki­da­ju. Za­to se mno­gi ri­bo­lov­ci sna­la­ze i pri­be­ga­va­ju im­pro­vi­zo­va­nim re­še­nji­ma, ko­ja su znat­no jef­ti­ni­ja od ku­pov­nih, a u ve­li­koj me­ri sma­nju­ju ka­če­nje vo­de­nog ra­sti­nja za udi­ce ili za­pi­nja­nje za pre­pre­ke, ko­je ite­ka­ko mo­že da ote­ža ri­bo­lov, po­seb­no na sta­ja­ćim i spo­ro­te­ku­ćim vo­da­ma i u naj­to­pli­jem de­lu go­di­ne, ko­ji upra­vo po­či­nje i do­no­si bu­ja­nje vo­de­nog ra­sti­nja.

Svim štit­ni­ci­ma za­jed­nič­ko je to da tre­ba da na mi­ni­mum sve­du mo­guč­nost da udi­ca do­đe u kon­takt sa bi­lo čim osim sa ri­bljim če­lju­sti­ma, a da se u njih za­bo­du što bo­lje, ka­ko bi­smo mo­gli da za­mo­ri­mo i iz­va­di­mo ri­bu. Ovo­ga pu­ta ne­će­mo se ba­vi­ti na­či­ni­ma mon­ta­že ko­ji uklju­ču­ju sa­kri­va­nje vr­ha udi­ce i de­la lu­ka u te­lu va­ra­li­ce, već će­mo pred­sta­vi­ti sa­mo re­še­nja ko­ja uklju­ču­ju ne­ku vr­stu štit­ni­ka. On mo­že bi­ti in­te­gral­ni deo te­la va­ra­li­ce, i to iz­li­ven u po­stup­ku pra­vlje­nja mam­ca ili do­bi­jen za­se­ca­njem le­đa va­ra­li­ce i za­ba­da­njem vr­ha u taj pod­vr­nu­ti deo. Pri­do­da­tih šti­ti­ni­ka ima vi­še vr­sta, a mi će­mo ukrat­ko pred­sta­vi­ti ne­ke od naj­po­pu­lar­ni­jih i naj­e­fi­ka­sni­jih.

GU­MI­CA. Do­bar štit­nik mo­že­mo na­pra­vi­ti i od obič­nih gu­mi­ca za te­gle, ali još su bo­lje one ne­što ši­re i na­pra­vlje­ne od ži­la­vi­je gu­me. Gu­mi­cu mo­že­mo pre­se­ći, pa je­dan kraj ve­za­ti is­pod uši­ce udi­ce (ta­ko da na­kon ve­zi­va­nja udi­ce za stru­nu ili ka­če­nja za kop­ču va­ra­li­ca mo­že neo­me­ta­no da ra­di u toj tač­ki), za­teg­nu­ti je pre­ma vr­hu, na­bi­ti je na nje­ga ta­ko da kon­tra-ku­ka iz­vi­ri, pa okre­nu­ti gu­mi­cu ta­ko da sto­ji pre­ko vr­ha udi­ce, ko­ji po­tom ma­lo (2-3 mm) za­bi­je­mo u gu­mu, ra­di do­dat­nog sma­nje­nja ri­zi­ka od za­pi­nja­nja za pre­pre­ku. Ako oda­be­re­mo gu­mu od­go­va­ra­ju­će ši­ri­ne i preč­ni­ka... (-Ceo tekst mo­že­te pro­či­ta­ti u Ri­bo­lo­vu br. 456-)


dupli-san-dijego

Je­dan od du­pli­ra­nih čvo­rova je i udvo­stru­čeni San Di­je­go džem, zva­ni još i...

trostruki-palomar

Sa po­ja­vom Ber­kley Na­no­fila, ko­ja ni­je ni ple­te­ni­ca ni mo­no­fil, u modu je ušao...

dunavske-carolije

Du­nav je ve­li­ka, mo­ćna i "teško" či­tlji­va re­ka, pa pred­sta­vlja iza­zov za sve ri­bo­lov­ce...

brejd-ring

Braid ring čvor ili u­pre­deni pr­sten čvor upo­tre­blja­va se za ve­zi­va­nje udica...

dupli-uni

Ovo je jedan od najjednostavnijih a naj­vi­še ko­ri­šće­nih čvo­rova za spajanje...

bocna-petlja

Bočna petlja je jedan od je­dno­stav­nih čvo­rova za fi­ksi­ranje bo­čnog pre­dve­za...