• Tamiski protfis u prihvatnici
  • Stuka sa jezera Joca
  • Tamiski protfis
  • Mrtvi Karas kod sela Grebenac
  • Balticka stuka4
  • mala
  • Noc na jezeru Celije
  • Mala Petica
  • Štuka sa Joce2
  • Jezero Joca - A. Milanovic
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Mrtvi Karaš kod sela Grebenac; aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Baltička štuka, Vestervik (južna Švedska); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Vojne bašte (Dunav prekoputa Zemuna); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Noc na Jezeru Ćelije; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, sa stativa, god. 2011.
  • Kubici na putu ka kanalu Petica (kod Kovilova); aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Jezero Joca, Aleksandar Milanović; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, polar-filter, god. 2011.

ribolov-novine-broj-663

Sadržaj broja 663

RI­BO­LOV BR. 663 U PRO­DA­JI JE OD PET­KA 8. MAJA, A U NJE­MU IZ­ME­ĐU OSTA­LOG MO­ŽE­TE PRO­ČI­TA­TI:

O PE­CA­NJU U VRE­ME LO­VO­STA­JA (Ko­rist i šte­ta od ri­bo­lo­va to­kom tra­ja­nja za­bra­na)

SU­ŠE I PO­MO­RI 2026. (Iz ko­ri­snič­kog ugla: Te­ški iza­zo­vi još jed­ne su­šne go­di­ne)

TRI HRA­NE U LU­BE­NI­ČAR­KI (Ori­gi­na­lan i pro­ve­re­no vr­lo efi­ka­san pri­stup za lov ba­bu­ške na za­tra­vlje­nim te­re­ni­ma)

RAS­PUST ZA PAM­ĆE­NJE (Pro­leć­ne ri­bo­lo­vač­ke raz­gled­ni­ce sa ka­na­la kod Lo­zni­ce)

RAZ­NE MU­KE I MNO­GO UŽI­VA­NJA (Iz dru­gog ugla: Kad spe­ci­ja­li­sta za va­ra­li­ča­re­nje na­glo pre­đe u fi­de­ra­še)

RA­ZNI MAM­CI, ISTE RI­BE (In­ten­ziv­no pe­ca­nje ba­bu­ške na du­nav­skom ku­bi­ku kod Du­bov­ca)

MI­NI­JA­TUR­NI ADU­TI (Pro­ve­re­no na vo­di: Last Cast CC28 & CC38

PRA­VI DE­KOR I IZA­ZOV­NO VO­ĐE­NJE (Ka­ko lo­ve uspe­šni – re­cept za va­ra­li­ča­re­nje štu­ke na je­ze­ru sa iz­ra­zi­to bi­strom vo­dom)

PRED­VE­ČE JE CUG (Le­pi ulo­vi smu­đa po­čet­kom ma­ja na Zla­tar­skom je­ze­ru)

KRU­PA­TI­CA, DE­VE­RI­KA, BIK... (U su­sret let­njoj se­zo­ni lo­va ša­ran­skih ri­ba na Ta­mi­šu kod Sa­ku­la

NEO­DO­LJI­VI SLO­BOD­NI PLI­VAČ (Tak­mi­čar­ska zna­nja pri­men­lji­va i u re­kre­a­tiv­nom ri­bo­lo­vu: Sta­kle­na lar­va)

OSE­TLJI­VA SO­MOV­SKA PO­SLA­STI­CA (Ka­ko što du­že sa­ču­va­ti dur­du­ba­ke)

VE­ĆE UDI­CE KAO SPAS (Ja­dran­ske ri­blje vr­ste ko­je če­sto zbu­nju­ju i znal­ce – II deo)

RE­ŠE­NE MU­KE SA MA­COM (Iza­zov­no ali uspe­šno pe­ca­nje be­le ri­be na Sa­vi)

STAL­NE RU­BRI­KE

IZ­LA­ZAK I ZA­LA­ZAK SUN­CA, SO­LU­NAR­NA PROG­NO­ZA I VO­DO­STA­NJE

<p">ULO­VI KO­JI SE PAM­TE: 5 za­ba­ča­ja – 2 ri­be; Po­la sa­ta bor­be; Dva so­ma pred lo­vo­staj; Iz­ne­na­đe­nje na spi­ner­bejt; Ka­pi­tal­ci sa Ga­zi­vo­da

IZ­LOG

MA­LI LEK­SI­KON ČVO­RO­VA: Ju­ka­tan

IZ SVE­TA

KA­LA­JE­VE RI­BO­LO­VAČ­KE PRI­ČE: Gr­do­si­ja iz Voj­ne ba­re

I TO SE DO­GA­ĐA:

IZ­VE­ŠTA­JI SA RI­BO­LOV­NIH TE­RE­NA: Apa­tin, Som­bor, Si­vac, Ku­la, Bač­ka To­po­la, No­vi Sad, Ko­vilj­ski rit, Ti­tel, Ki­kin­da, Ko­vin, To­ma­še­vac, Idvor, Far­ka­ždin, Sa­ku­le, Ba­ran­da, Opo­vo, Sef­ke­rin, Glo­gonj, Pan­če­vo, Pan­če­vač­ki rit, Obre­no­vac, Bo­ljev­ci, Be­o­grad, Sme­de­re­vo, Po­ža­re­vac, Ko­sto­lac, Ve­li­ko Gra­di­šte, Kra­gu­je­vac, Kru­še­vac, Kra­lje­vo, Aran­đe­lo­vac, Do­nje Pod­ri­nje, Ma­li Zvor­nik, Lju­bo­vi­ja, Ba­ji­na Ba­šta, Pri­je­po­lje, Ti­moč­ka i Ne­go­tin­ska kra­ji­na, Niš, Le­sko­vac, Pi­rot, Vla­sin­sko je­ze­ro.

RI­BO­LOV BR. 664 IZ­LA­ZI U PE­TAK 5. JUNA 2026.

Va­ra­li­ča­re­nje štu­ke je vid lo­va ve­štač­kim mam­ci­ma u kom su pro­me­ne du­go bi­le mi­ni­mal­ne, a ve­ći­ni ri­bo­lo­va­ca či­ni­lo se da su sve va­ra­li­ce za tu gra­blji­vi­cu pro­na­đe­ne ka­da su ot­kri­ve­ni lep­ti­ri i ka­ši­ke. Me­đu­tim, u po­sled­njoj de­ce­ni­ji se štu­ko­lov mno­go pro­me­nio i po­stao efi­ka­sni­ji i za­ni­mlji­vi­ji, po­go­to­vo ko­le­ga­ma ko­je vo­le da do­ra­đu­ju i sa­mi na­o­ru­ža­va­ju svo­je fa­vo­ri­te

Ve­li­ki – za poj­mo­ve pro­seč­nog srp­skog va­ra­li­ča­ra – še­do­vi i »tvi­ste­ri« du­gi od 14 do oko 25 cm spa­da­ju me­đu naj­po­pu­lar­ni­je va­ra­li­ce za lov štu­ke ši­rom Evro­pe, a po­go­to­vo u skan­di­nav­skim ze­mlja­ma, Ne­mač­koj i Fran­cu­skoj. Raz­lo­ga za to ima vi­še, a osnov­ni je ve­li­ka lov­nost tih ve­štač­kih ma­ma­ca, ali i to što ih ri­bo­lo­vac mo­že mon­ti­ra­ti i ote­ža­va­ti na raz­li­či­te na­či­ne i ta­ko se pri­la­go­di­ti ve­o­ma raz­li­či­tim uslo­vi­ma i u nji­ma ko­ri­sti­ti isti ve­štač­ki ma­mac, što sa vo­ble­ri­ma, džer­ko­vi­ma, ka­ši­ka­ma i svim osta­lim va­ra­li­ca­ma za štu­ku ni­je mo­gu­će ili je ne­u­po­re­di­vo kom­pli­ko­va­ni­je.

Stitnici

Du­ži­na še­do­va na ko­je se štu­ka lo­vi bi­la je du­go ogra­ni­če­na te­škom do­stup­no­šću do­volj­no ve­li­kih džig udi­ca (ve­ćih od 6/0, i to po­go­to­vo onih sa ma­lim ote­ža­njem – od 5 do 15 g). Ali to pi­ta­nje se vi­še sko­ro uop­šte ne po­sta­vlja ot­ka­ko mno­ge fir­me i pro­dav­ni­ce u po­nu­di ima­ju tzv. klem kle­šta (vr­lo upo­tre­blji­va alat­ka ko­šta ko­li­ko i je­dan ma­lo bo­lji vo­bler, tj. de­se­tak evra) i ma­te­ri­jal za iz­ra­du saj­li, tj. pred­ve­za ot­por­nih na štuč­je zu­be, što je ri­bo­lov­ci­ma omo­gu­ći­lo da br­zo i jed­no­stav­no, uz ma­li tro­šak, pra­ve si­ste­me za va­ra­li­ce ra­znih du­ži­na, ko­je na­o­ru­ža­va­ju udi­ca­ma po vla­sti­tom iz­bo­ru. Na­rav­no, na za­pad­no­e­vrop­skom tr­ži­štu mo­gu se na­ći i go­to­vi si­ste­mi, za ko­le­ge ko­je ne­ma­ju vo­lje, vre­me­na ili po­tre­be da se ba­ve tim ho­bi­jem unu­tar ho­bi­ja, a že­le da lo­ve na ve­li­ke gu­me. U na­šim rad­nja­ma, ko­li­ko je me­ni po­zna­to, ta­kve go­to­ve mon­ta­že se još ni­su po­ja­vi­le, ali se svi ele­men­ti za nji­ho­vo pra­vlje­nje mo­gu la­ko na­ba­vi­ti, pa ne­ma raz­lo­ga da se­bi us­kra­ti­te za­do­volj­stvo iz­ra­de si­ste­ma u kuć­noj re­ži­ji i po­tom (u)lo­va na va­ra­li­cu ko­ju ste sa­mi opre­mi­li i pri­la­go­di­li za upo­tre­bu u kon­kret­nim uslo­vi­ma, ko­ji mo­gu bi­ti naj­ra­zli­či­ti­ji (te­ku­ća ili sta­ja­ća vo­da, vr­lo plit­ka ili eks­trem­no du­bo­ka, pot­pu­no pro­vid­na ili mut­na, za­tra­vlje­na i pu­na kr­ša ili bez pre­pre­ka itd.).

U po­sled­njih ne­ko­li­ko go­di­na vi­deo sam mno­ge ruč­no pra­vlje­ne i ku­pov­ne mon­ta­že ovog ti­pa i do­sta njih sam is­pro­bao, a ovom pri­li­kom vam pred­sta­vljam jed­nu od naj­jed­no­stav­ni­jih, za ko­ju su svi ele­men­ti sva­ko­me do­stup­ni, jer ono što se ne mo­že ku­pi­ti u ri­bo­lo­vač­kim rad­nja­ma mo­že­mo na­pra­vi­ti la­ko i uz mi­ni­mal­ni tro­šak. Ovaj si­stem sa­sto­ji se od olov­nog ote­ža­nja sa uli­ve­nom vr­ti­li­com ili ži­com za ka­če­nje, spi­ral­no uvi­je­ne ži­ce sa ok­ce­tom na pred­njem kra­ju (ko­ju uvla­či­mo u gla­vu va­ra­li­ce i pre­ko ko­je je spa­ja­mo sa glav­nom stru­nom), saj­le sa dve­ma fik­si­ra­nim tro­kra­ka­ma i jed­nom al­ki­com za ka­če­nje udi­ca na pred­njem kra­ju (pre­ko ko­je spa­ja­mo saj­lu sa udi­ca­ma sa kop­čom na kra­ju pred­ve­za ot­por­nog na štu­ki­ne zu­be), te dva ži­ča­na »no­sa­ča«... (-Ceo tekst mo­že­te pro­či­ta­ti u Ri­bo­lo­vu br. 456-)

 


dupli-san-dijego

Je­dan od du­pli­ra­nih čvo­rova je i udvo­stru­čeni San Di­je­go džem, zva­ni još i...

trostruki-palomar

Sa po­ja­vom Ber­kley Na­no­fila, ko­ja ni­je ni ple­te­ni­ca ni mo­no­fil, u modu je ušao...

dunavske-carolije

Du­nav je ve­li­ka, mo­ćna i "teško" či­tlji­va re­ka, pa pred­sta­vlja iza­zov za sve ri­bo­lov­ce...

brejd-ring

Braid ring čvor ili u­pre­deni pr­sten čvor upo­tre­blja­va se za ve­zi­va­nje udica...

dupli-uni

Ovo je jedan od najjednostavnijih a naj­vi­še ko­ri­šće­nih čvo­rova za spajanje...

bocna-petlja

Bočna petlja je jedan od je­dno­stav­nih čvo­rova za fi­ksi­ranje bo­čnog pre­dve­za...