• Tamiski protfis u prihvatnici
  • Stuka sa jezera Joca
  • Tamiski protfis
  • Mrtvi Karas kod sela Grebenac
  • Balticka stuka4
  • mala
  • Noc na jezeru Celije
  • Mala Petica
  • Štuka sa Joce2
  • Jezero Joca - A. Milanovic
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Mrtvi Karaš kod sela Grebenac; aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Baltička štuka, Vestervik (južna Švedska); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Vojne bašte (Dunav prekoputa Zemuna); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Noc na Jezeru Ćelije; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, sa stativa, god. 2011.
  • Kubici na putu ka kanalu Petica (kod Kovilova); aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Jezero Joca, Aleksandar Milanović; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, polar-filter, god. 2011.

ribolov-novine-broj-657

Sadržaj broja 657

RI­BO­LOV BR. 657 U PRO­DA­JI JE OD PET­KA 13. FEBRUARA, A U NJE­MU IZ­ME­ĐU OSTA­LOG MO­ŽE­TE PRO­ČI­TA­TI:

... I KA­KO SE TO ZA­VR­ŠI­LO (Lič­ni stav: Za­što sam re­šio da pre­sta­nem da pe­cam)

VE­ĆA VO­DA, MA­NJA DA­LJI­NA (Dva raz­li­či­ta ri­bo­lo­va kra­jem zim­ske se­zo­ne na Za­pad­noj Mo­ra­vi kod Či­tlu­ka)

TOR­BI­CA PU­NA SNO­VA (Ka­la­je­ve ri­bo­lo­vač­ke pri­če)

JE­DAN ALI VRE­DAN (Na sa­mom po­čet­ku ša­ran­ske se­zo­ne če­sto uz mno­go tru­da tre­ba i ma­lo sre­će)

ISTE NA­VI­KE, ISTE VA­RA­LI­CE (Mi­ni-re­zi­me štu­ka­ro­ške se­zo­ne 2025. na Za­pad­noj Mo­ra­vi i je­ze­ru Me­đu­vrš­je)

JED­NO ME­STO (Z)A DVA FI­DE­RA­ŠA (I na te­re­nu ko­ji od­lič­no po­zna­je­mo mo­že­mo se po pr­vi put na­ći u ne­koj si­tu­a­ci­ji)

VRA­ĆEN SAV­SKI KA­PI­TA­LAC! (Iz­u­ze­tan ulov vr­snog va­ra­li­ča­ra na star­tu se­zo­ne 2026.)

TRA­ŽE­NJE ME­STA I ČE­KA­NJE CU­GO­VA (Zah­tev­no ali uspe­šno tro­dnev­no fe­bru­ar­sko va­ra­li­ča­re­nje na Du­na­vu kod Kla­do­va i Do­njeg Mi­la­nov­ca)

VE­ŠTAČ­KE OBA­LE I PRE­GRA­ĐE­NI TO­KO­VI (Tak­mi­čar­ska zna­nja pri­men­lji­va i u re­kre­a­tiv­nom ri­bo­lo­vu)

HRA­NA KO­JA ZO­VE RI­BU (Fer­men­ta­ci­ja i njen uti­caj na pri­vlač­nost ži­ta­ri­ca za ma­mac i pri­ma­mu)

MNO­GO VI­ŠE OD PRO­DA­JE! (Eks­klu­ziv­ni iz­ve­štaj sa jed­nog od naj­ve­ćih ja­pan­skih ri­bo­lov­nih saj­mo­va: Osa­ka Fis­hing Show 2026)

PLEM­STVO NA ULA­ZU U RU­PU (Neo­bič­no: Ci­lja­ni lov smu­đa na Za­pad­noj Mo­ra­vi kod Kra­lje­va)

ME­SNI ME­NI NA STAR­TU (Us­pe­lo otva­ra­nje ba­bu­škar­ske se­zo­ne na Du­na­vu kod Go­lup­ca)

STAL­NE RU­BRI­KE: IZ­LA­ZAK I ZA­LA­ZAK SUN­CA, ME­TE­O­RO­LO­ŠKA I SO­LU­NAR­NA PROG­NO­ZA I VO­DO­STA­NJE

IZ­LOG

MA­LI LEK­SI­KON ČVO­RO­VA: Sa­vr­še­na pe­tlja

ULO­VI KO­JI SE PAM­TE: Som ne­ma ka­len­dar

DO­BAR SA­VET: Gip­sa­na plo­ča i uoča­va­nje tr­za­ja

IZ­VE­ŠTA­JI SA RI­BO­LOV­NIH TE­RE­NA: Apa­tin, Som­bor, Si­vac, Ku­la, Bač­ka To­po­la, No­vi Sad, Ko­vilj­ski rit, Ti­tel, Ki­kin­da, Ko­vin, To­ma­še­vac, Idvor, Far­ka­ždin, Sa­ku­le, Ba­ran­da, Opo­vo, Sef­ke­rin, Glo­gonj, Pan­če­vo, Pan­če­vač­ki rit, Obre­no­vac, Bo­ljev­ci, Be­o­grad, Sme­de­re­vo, Po­ža­re­vac, Ko­sto­lac, Ve­li­ko Gra­di­šte, Kra­gu­je­vac, Kru­še­vac, Kra­lje­vo, Aran­đe­lo­vac, Do­nje Pod­ri­nje, Ma­li Zvor­nik, Lju­bo­vi­ja, Ba­ji­na Ba­šta, Pri­je­po­lje, Ti­moč­ka i Ne­go­tin­ska kra­ji­na, Niš, Le­sko­vac, Pi­rot, Vla­sin­sko je­ze­ro.

RI­BO­LOV BR. 657 IZ­LA­ZI U PE­TAK 13. MARTA 2026.

Je­dan od pi­o­ni­ra fi­der ri­bo­lo­va u Sr­bi­ji, ko­ji je ovom teh­ni­kom za­ra­zio ne­bro­je­ne ri­bo­lov­ce u po­sled­njih pet­na­e­stak go­di­na, u pr­vom de­lu du­go pri­pre­ma­nog se­ri­ja­la o mo­der­nom ri­bo­lo­vu sa hra­ni­li­com skre­će pa­žnju na ne­ke od naj­ve­ćih i naj­ra­spro­stra­nje­ni­jih za­blu­da, zbog ko­jih se ostva­ru­ju znat­no sla­bi­ji re­zul­ta­ti od mo­gu­ćih

Mno­go je vre­me­na pro­šlo od po­čet­ka ovog mi­le­ni­ju­ma, ka­da je fi­der teh­ni­ka bi­la ne­po­zna­ta u Sr­bi­ji, tj. ka­da su se za nju tek za­in­te­re­so­va­li pr­vi ov­da­šnji ri­bo­lov­ci, uklju­ču­ju­ći i auto­ra se­ri­ja­la ko­ji upra­vo či­ta­te. Od ta­da do da­nas što­šta se de­si­lo, a fi­der se kod nas raz­vio u to­li­koj me­ri da mi­slim da bez us­te­za­nja mo­že­mo re­ći da smo jed­na od vo­de­ćih ze­ma­lja u tom vi­du ri­bo­lo­va ne sa­mo u re­gi­o­nu već i ši­re. Na­rav­no, tak­mi­čar­ski sek­tor pred­nja­či, što ne­mi­nov­no vo­di usme­ra­va­nju ve­li­kog de­la pa­žnje na ri­bo­lov fi­der teh­ni­kom na sta­ja­ći­ca­ma i na pe­ca­nje sit­ne ri­be (zbog ti­pa vo­da na ko­ji­ma se zva­nič­na nad­me­ta­nja odr­ža­va­ju i pro­seč­ne ve­li­či­ne i vr­sta ri­ba ko­je se na nji­ma naj­če­šće hva­ta­ju), ali i re­kre­a­tiv­no pe­ca­nje šta­po­vi­ma ose­tlji­vih vr­ho­va (vi­di okvir »Kvi­ver«) po­sta­lo je ma­sov­no, ka­ko na sta­ja­ći­ca­ma ta­ko i na te­ku­ćim vo­da­ma, pa mi­slim da bi mu tre­ba­lo po­sve­ti­ti vi­še pa­žnje.

Fider-velika

DU­GO­GO­DI­ŠNJIM PA­ŽLJI­VIM PO­SMA­TRA­NJEM i ana­li­zi­ra­njem pri­stu­pa na­ših re­kre­a­ti­va­ca, ali i do­brog bro­ja »pro­mo­te­ra« (ka­ko se sa­da naj­če­šće na­zi­va­ju spon­zo­ri­sa­ni ri­bo­lov­ci ko­ji re­kla­mi­ra­ju od­re­đe­ne rob­ne mar­ke), pri­me­tio sam da mno­gi ni­su sve­sni ne­kih pro­pu­sta u po­zna­va­nju osno­va fi­der teh­ni­ke, što za po­sle­di­cu ima raz­ne gre­ške ko­je uma­nju­ju efi­ka­snost ri­bo­lo­va, pa ti­me i uži­va­nje u nje­mu. Sma­tram da sam do­volj­no kom­pe­ten­tan da o to­me mo­gu po­ne­što da na­pi­šem. Fi­der (tj. kvi­ver) ri­bo­lov upra­žnja­vam još od dve­hi­lja­di­te go­di­ne, a od 2003, kad sam pre­stao da pe­cam na plo­vak, lo­vim is­klju­či­vo na taj na­čin. Za to vre­me ulo­žio sam ogro­man na­por i po­do­sta lič­nih sred­sta­va u pro­mo­ci­ju fi­der ri­bo­lo­va u Sr­bi­ji, vo­đen sa­mo že­ljom da po­pu­la­ri­šem teh­ni­ku ko­ja mi je do­ne­la mno­go uži­va­nja i hi­lja­de le­pih da­na na vo­di. Njoj sam pod­u­čio mno­ge, ko­ji su svo­ja zna­nja pre­no­si­li dru­gim ko­le­ga­ma, pa ti tre­ćim, i ta­ko une­do­gled. Ne že­lim, na­rav­no, da ovo bu­de shva­će­no kao ne­ka­kva mo­ja pro­mo­ci­ja; sa­mo po­ku­ša­vam da dam te­ži­nu kri­ti­ka­ma i sa­ve­ti­ma ko­jih će bi­ti po­do­sta u da­ljem tek­stu, ko­ji će­te na­red­nih me­se­ci u na­stav­ci­ma či­ta­ti u Ri­bo­lo­vu. 

PR­VI I OSNOV­NI PRO­BLEM je­ste ne­po­zna­va­nje si­ste­ma in­di­ka­ci­je sa­mog udar­ca, po­go­to­vo na te­ku­ćim vo­da­ma. Ve­ći­na fi­de­ra­ša, uklju­ču­ju­ći i broj­ne »maj­sto­re«, ve­ru­je da ri­ba pri uzi­ma­nju mam­ca di­rekt­no ša­lje sig­nal na vrh šta­pa, a da ri­bo­lo­vac za­hva­lju­ju­ći to­me do­bi­ja in­for­ma­ci­ju da tre­ba da re­a­gu­je na­glim po­di­za­njem šta­pa (kon­trom), ko­jim će za­ka­či­ti ri­bu za­hva­lju­ju­ći br­zi­ni svo­je re­ak­ci­je i ki­ne­tič­koj si­li ko­ja se pri tom raz­vi­je i pre­ne­se sa nje­go­ve ru­ke na ceo si­stem, sve do udi­ce; a ako se ri­ba ne na­đe na udi­ci, on­da sma­tra da se to de­si­lo za­to što je ona br­zo is­plju­nu­la ma­mac, ili ga uze­la sa stra­ne, ili pak on ni­je do­volj­no br­zo od­no­sno ja­ko po­te­gao šta­pom na­kon što je vrh za­i­grao, ili je »pro­ma­šio« itd.   

A stvar je vr­lo jed­no­stav­na. Na­kon što uzme ma­mac, ri­ba po­kre­će hra­ni­li­cu ili uteg, či­ji je slo­bo­dan hod ogra­ni­čen (om­čom ili sto­pe­rom), a u sa­dej­stvu te­ži­ne tog pred­me­ta i sna­ge vo­de­nog to­ka na­sta­je ki­ne­tič­ka ener­gi­ja do­volj­na da do­ve­de do za­ba­da­nja udi­ce u usta ri­be, ko­ja ju je pret­hod­no za­jed­no sa mam­cem uze­la... (-Ceo tekst mo­že­te pro­či­ta­ti u Ri­bo­lo­vu br. 451-)

 


dupli-san-dijego

Je­dan od du­pli­ra­nih čvo­rova je i udvo­stru­čeni San Di­je­go džem, zva­ni još i...

trostruki-palomar

Sa po­ja­vom Ber­kley Na­no­fila, ko­ja ni­je ni ple­te­ni­ca ni mo­no­fil, u modu je ušao...

dunavske-carolije

Du­nav je ve­li­ka, mo­ćna i "teško" či­tlji­va re­ka, pa pred­sta­vlja iza­zov za sve ri­bo­lov­ce...

brejd-ring

Braid ring čvor ili u­pre­deni pr­sten čvor upo­tre­blja­va se za ve­zi­va­nje udica...

dupli-uni

Ovo je jedan od najjednostavnijih a naj­vi­še ko­ri­šće­nih čvo­rova za spajanje...

bocna-petlja

Bočna petlja je jedan od je­dno­stav­nih čvo­rova za fi­ksi­ranje bo­čnog pre­dve­za...