• Tamiski protfis u prihvatnici
  • Stuka sa jezera Joca
  • Tamiski protfis
  • Mrtvi Karas kod sela Grebenac
  • Balticka stuka4
  • mala
  • Noc na jezeru Celije
  • Mala Petica
  • Štuka sa Joce2
  • Jezero Joca - A. Milanovic
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Mrtvi Karaš kod sela Grebenac; aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Baltička štuka, Vestervik (južna Švedska); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Vojne bašte (Dunav prekoputa Zemuna); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Noc na Jezeru Ćelije; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, sa stativa, god. 2011.
  • Kubici na putu ka kanalu Petica (kod Kovilova); aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Jezero Joca, Aleksandar Milanović; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, polar-filter, god. 2011.

ribolov-novine-broj-663

Sadržaj broja 663

RI­BO­LOV BR. 663 U PRO­DA­JI JE OD PET­KA 8. MAJA, A U NJE­MU IZ­ME­ĐU OSTA­LOG MO­ŽE­TE PRO­ČI­TA­TI:

O PE­CA­NJU U VRE­ME LO­VO­STA­JA (Ko­rist i šte­ta od ri­bo­lo­va to­kom tra­ja­nja za­bra­na)

SU­ŠE I PO­MO­RI 2026. (Iz ko­ri­snič­kog ugla: Te­ški iza­zo­vi još jed­ne su­šne go­di­ne)

TRI HRA­NE U LU­BE­NI­ČAR­KI (Ori­gi­na­lan i pro­ve­re­no vr­lo efi­ka­san pri­stup za lov ba­bu­ške na za­tra­vlje­nim te­re­ni­ma)

RAS­PUST ZA PAM­ĆE­NJE (Pro­leć­ne ri­bo­lo­vač­ke raz­gled­ni­ce sa ka­na­la kod Lo­zni­ce)

RAZ­NE MU­KE I MNO­GO UŽI­VA­NJA (Iz dru­gog ugla: Kad spe­ci­ja­li­sta za va­ra­li­ča­re­nje na­glo pre­đe u fi­de­ra­še)

RA­ZNI MAM­CI, ISTE RI­BE (In­ten­ziv­no pe­ca­nje ba­bu­ške na du­nav­skom ku­bi­ku kod Du­bov­ca)

MI­NI­JA­TUR­NI ADU­TI (Pro­ve­re­no na vo­di: Last Cast CC28 & CC38

PRA­VI DE­KOR I IZA­ZOV­NO VO­ĐE­NJE (Ka­ko lo­ve uspe­šni – re­cept za va­ra­li­ča­re­nje štu­ke na je­ze­ru sa iz­ra­zi­to bi­strom vo­dom)

PRED­VE­ČE JE CUG (Le­pi ulo­vi smu­đa po­čet­kom ma­ja na Zla­tar­skom je­ze­ru)

KRU­PA­TI­CA, DE­VE­RI­KA, BIK... (U su­sret let­njoj se­zo­ni lo­va ša­ran­skih ri­ba na Ta­mi­šu kod Sa­ku­la

NEO­DO­LJI­VI SLO­BOD­NI PLI­VAČ (Tak­mi­čar­ska zna­nja pri­men­lji­va i u re­kre­a­tiv­nom ri­bo­lo­vu: Sta­kle­na lar­va)

OSE­TLJI­VA SO­MOV­SKA PO­SLA­STI­CA (Ka­ko što du­že sa­ču­va­ti dur­du­ba­ke)

VE­ĆE UDI­CE KAO SPAS (Ja­dran­ske ri­blje vr­ste ko­je če­sto zbu­nju­ju i znal­ce – II deo)

RE­ŠE­NE MU­KE SA MA­COM (Iza­zov­no ali uspe­šno pe­ca­nje be­le ri­be na Sa­vi)

STAL­NE RU­BRI­KE

IZ­LA­ZAK I ZA­LA­ZAK SUN­CA, SO­LU­NAR­NA PROG­NO­ZA I VO­DO­STA­NJE

<p">ULO­VI KO­JI SE PAM­TE: 5 za­ba­ča­ja – 2 ri­be; Po­la sa­ta bor­be; Dva so­ma pred lo­vo­staj; Iz­ne­na­đe­nje na spi­ner­bejt; Ka­pi­tal­ci sa Ga­zi­vo­da

IZ­LOG

MA­LI LEK­SI­KON ČVO­RO­VA: Ju­ka­tan

IZ SVE­TA

KA­LA­JE­VE RI­BO­LO­VAČ­KE PRI­ČE: Gr­do­si­ja iz Voj­ne ba­re

I TO SE DO­GA­ĐA:

IZ­VE­ŠTA­JI SA RI­BO­LOV­NIH TE­RE­NA: Apa­tin, Som­bor, Si­vac, Ku­la, Bač­ka To­po­la, No­vi Sad, Ko­vilj­ski rit, Ti­tel, Ki­kin­da, Ko­vin, To­ma­še­vac, Idvor, Far­ka­ždin, Sa­ku­le, Ba­ran­da, Opo­vo, Sef­ke­rin, Glo­gonj, Pan­če­vo, Pan­če­vač­ki rit, Obre­no­vac, Bo­ljev­ci, Be­o­grad, Sme­de­re­vo, Po­ža­re­vac, Ko­sto­lac, Ve­li­ko Gra­di­šte, Kra­gu­je­vac, Kru­še­vac, Kra­lje­vo, Aran­đe­lo­vac, Do­nje Pod­ri­nje, Ma­li Zvor­nik, Lju­bo­vi­ja, Ba­ji­na Ba­šta, Pri­je­po­lje, Ti­moč­ka i Ne­go­tin­ska kra­ji­na, Niš, Le­sko­vac, Pi­rot, Vla­sin­sko je­ze­ro.

RI­BO­LOV BR. 664 IZ­LA­ZI U PE­TAK 5. JUNA 2026.

Smuđ je kod nas iz­lo­žen ve­li­kom pri­ti­sku, jer ga zbog vi­so­ke ce­ne i po­pu­lar­no­sti me­đu gur­ma­ni­ma ci­lja­no lo­ve mno­gi ri­bo­lov­ci, ve­ći­na pri­vred­nih ri­ba­ra i ve­o­ma broj­ni kri­vo­lov­ci. Za­to ne ču­di što su ulo­vi te ri­be, a po­go­to­vo krup­nih je­din­ki, iz go­di­ne u go­di­nu sve sla­bi­ji. Ipak, i u ta­kvim okol­no­sti­ma, ima maj­sto­ra ko­ji na Ve­li­koj Mo­ra­vi ostva­ru­ju fan­ta­stič­ne re­zul­ta­te i uz to sve upe­ca­ne ri­be pu­šta­ju!

Lov smu­đa je u po­sled­njih de­ce­ni­ju i po po­stao naj­po­pu­lar­ni­ji vid va­ra­li­ča­re­nja u Sr­bi­ji. To i ni­je čud­no ka­da se ima u vi­du da kroz na­šu ze­mlju pro­ti­če Du­nav, ko­ji je za­jed­no sa svim svo­jim ve­ćim pri­to­ka­ma i mno­gim re­ka­ma u nji­ho­vim sli­vo­vi­ma ide­al­no sta­ni­šte za tu gra­blji­vi­cu. Ali ka­da re­al­no sa­gle­dam si­tu­a­ci­ju tri­de­se­tak go­di­na una­zad, ko­li­ko ja pe­cam smu­đa na ve­štač­ke mam­ce, sa­svim mi je oči­gled­no da te ri­be iz go­di­ne u go­di­nu ima sve ma­nje. Na­ro­či­to je opao broj ka­pi­tal­nih je­din­ki, iako mi­slim da bi bi­lo lo­gič­no da smuđ ov­de na­ra­ste bar do one ve­li­či­ne ka­kvu do­sti­že u evrop­skim dr­ža­va­ma u ko­ji­ma se lo­ve naj­ve­ći ko­ma­di (Ho­lan­di­ji, Ne­mač­koj, Fran­cu­skoj), ako ne i vi­še. Ali to je ne­mi­nov­na po­sle­di­ca na­šeg si­ste­ma upra­vlja­nja vo­da­ma i od­no­sa pre­ma nji­ma, ko­ji idu na ru­ku ne­sa­ve­sni­ma i ne pod­sti­ču na do­volj­no efi­ka­san na­čin ni ko­ri­sni­ke vo­da ni ri­bo­lov­ce da se od­go­vor­no od­no­se pre­ma ri­bljem fon­du, va­žnom pri­rod­nom re­sur­su sva­ke ze­mlje, pa i na­še.

Smudj

Sre­ćom po nas za­lju­blje­ni­ke u lov smu­đa, još uvek ima vo­da na ko­ji­ma se mo­že i tro­fej­ni smuđ ve­o­ma uspe­šno lo­vi­ti, po­go­to­vo u hlad­ni­jem de­lu go­di­ne, ka­da se sve koc­ki­ce slo­že, kao što se u de­cem­bru de­si­lo me­ni i mo­jim pri­ja­te­lji­ma Mi­lo­šu Ni­ko­lić i Ne­na­du Ga­ji­ću, na te­re­ni­ma na Ve­li­koj Mo­ra­vi oko Svi­lajn­ca i Ve­li­ke Pla­ne, na ko­ji­ma smo za ne­ko­li­ko da­na do­ži­ve­li jed­no od lep­ših pe­ca­nja u po­sled­njih ne­ko­li­ko go­di­na. Po­čet­kom de­cem­bra do­šlo je do po­ra­sta ni­voa re­ke iza­zva­nog vi­še­dnev­nom ki­šom, ko­ja je uti­ca­la da tem­pe­ra­tu­ra vo­de po­ra­ste za ne­ki ste­pen, što je na­ma bio pra­vi sig­nal da kre­ne­mo u pre­tra­ži­va­nje zim­skih te­re­na.

Kao po ne­pi­sa­nom pra­vi­lu, naj­pre su se ne­ko­li­ko da­na ja­vlja­le krup­ne žen­ke, a po­tom ma­nji pri­mer­ci, te­ški iz­me­đu 2 i 3 kg, ko­jih je bi­lo za­i­sta mno­go. Sve ri­be ko­je smo u toj fan­ta­stič­noj se­ri­ji ulo­vi­li, a u ko­joj je bi­lo i se­dam ka­pi­ta­la­ca te­ških iz­me­đu 7 i 9 kg, vra­će­ne su u vo­du, što je za­be­le­že­no fo­to­gra­fi­ja­ma i vi­deo -snim­ci­ma ko­je smo ob­ja­vi­li na dru­štve­nim mre­ža­ma oko No­ve go­di­ne... (-Ceo tekst mo­že­te pro­či­ta­ti u Ri­bo­lo­vu br. 450-)


dupli-san-dijego

Je­dan od du­pli­ra­nih čvo­rova je i udvo­stru­čeni San Di­je­go džem, zva­ni još i...

trostruki-palomar

Sa po­ja­vom Ber­kley Na­no­fila, ko­ja ni­je ni ple­te­ni­ca ni mo­no­fil, u modu je ušao...

dunavske-carolije

Du­nav je ve­li­ka, mo­ćna i "teško" či­tlji­va re­ka, pa pred­sta­vlja iza­zov za sve ri­bo­lov­ce...

brejd-ring

Braid ring čvor ili u­pre­deni pr­sten čvor upo­tre­blja­va se za ve­zi­va­nje udica...

dupli-uni

Ovo je jedan od najjednostavnijih a naj­vi­še ko­ri­šće­nih čvo­rova za spajanje...

bocna-petlja

Bočna petlja je jedan od je­dno­stav­nih čvo­rova za fi­ksi­ranje bo­čnog pre­dve­za...