• Tamiski protfis u prihvatnici
  • Stuka sa jezera Joca
  • Tamiski protfis
  • Mrtvi Karas kod sela Grebenac
  • Balticka stuka4
  • mala
  • Noc na jezeru Celije
  • Mala Petica
  • Štuka sa Joce2
  • Jezero Joca - A. Milanovic
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Mrtvi Karaš kod sela Grebenac; aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Baltička štuka, Vestervik (južna Švedska); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Vojne bašte (Dunav prekoputa Zemuna); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Noc na Jezeru Ćelije; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, sa stativa, god. 2011.
  • Kubici na putu ka kanalu Petica (kod Kovilova); aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Jezero Joca, Aleksandar Milanović; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, polar-filter, god. 2011.

ribolov-novine-broj-662

Sadržaj broja 662

RI­BO­LOV BR. 662 U PRO­DA­JI JE OD PET­KA 8. MAJA, A U NJE­MU IZ­ME­ĐU OSTA­LOG MO­ŽE­TE PRO­ČI­TA­TI:

SMRT POD­VOD­NOJ AR­MA­TU­RI! (O ne­ga­tiv­nom uti­ca­ju mo­der­nog pri­bo­ra na ri­bo­lov i ži­vot­nu sre­di­nu)

NI­JE HTE­LA PA PRO­JE­LA (Od­lič­no fi­de­ri­sa­nje du­nav­ske ba­bu­ške na ču­ve­nom te­re­nu bli­zu Go­lup­ca)

TRE­ĆA PA­STRM­KA ZA BU­COV­DŽI­JE (Na­sta­vak neo­bič­ne se­ri­je kod Go­lu­ip­ca)

MRE­NI­CE ŠLJI­VA­RI I BA­BU­ŠKE (Kla­sič­no pro­leć­no pe­ca­nje na Ju­žnoj Mo­ra­vi to­kom mre­sta ve­ći­ne vr­sta be­le ri­be)

MR­TAV KA­NAL PRE­PUN RI­BE! (Hra­nje­nje me­sta se ne­pla­ni­ra­no pre­tvo­ri­lo u vr­hun­sko pe­ca­nje)

CIK­CAK VO­ŽNJA IZ­ME­ĐU PA­NJE­VA (Ba­bu­ška le­po pro­ra­di­la na ma­le pop-apo­ve u pli­ća­ci­ma De­li­blat­skog je­ze­ra)

U DU­BI­NI A IZ­NAD DNA (Mi­ni re­por­ta­ža iz Đer­da­pa)

KAD ARO­MA OD­BI­JA (Da li pu­ša­či ima­ju ma­nje iz­gle­de za uspeh u ri­bo­lo­vu ne­go ne­pu­ša­či)

CR­VE­NI CR­VI U VE­ĆOJ DU­BI­NI (Us­pe­šan pro­leć­ni lov plo­ti­ce u zah­tev­nim uslo­vi­ma)

5 ZA­BA­ČA­JA – 4 KA­PI­TAL­CA! (I to se do­ga­đa: Ko­lu­ba­ra uz­vod­no od La­za­rev­ca)

TE­ŠKIM LEP­TI­RI­MA PRO­TIV JA­KOG VE­TRA (Neo­če­ki­va­no us­pe­šan lov štu­ke na va­ra­li­cu i ke­de­ra na šljun­ka­ri kraj Dri­ne)

PRO­LEĆ­NA ME­ŠA­VI­NA (I mi­nu­log apri­la uobi­ča­je­no ra­zno­vr­sni ulo­vi va­ra­li­ča­ra na Ta­mi­šu)

JE­DAN ZA SVE! (Pred­sta­vlja­mo naj­ja­či štap iz Grap­hi­te Cast se­ri­je rob­ne mar­ke Last Cast)

BUĆ­KA ZA CI­PRI­NI­DE (Jed­no­stav­na a efi­ka­sna tak­ti­ka za pri­vla­če­nje i ak­ti­vi­ra­nje ri­be na ko­mer­ci­jal­nim re­vi­ri­ma)

SKO­RO PA ISTO (Ja­dran­ske ri­blje vr­ste ko­je če­sto zbu­nju­ju i znal­ce – I deo)

VER­TI­KA­LA RI­BU DA­LA (Lep po­če­tak smu­đa­ro­ške se­zo­ne na Du­na­vu u No­vom Sa­du)

STAL­NE RU­BRI­KE

IZ­LA­ZAK I ZA­LA­ZAK SUN­CA, SO­LU­NAR­NA PROG­NO­ZA I VO­DO­STA­NJE/p>

ULO­VI KO­JI SE PAM­TE: Ša­ran­dži­je na ko­ti 247!; Či­ni­lo se da je ma­li; Sam svoj maj­stor; Pr­vo­maj­ski tro­fej

IZ­LOG

USPO­ME­NE SA PE­CA­NJA: Ka­nal­ski smu­đe­vi

I TO SE DO­GA­ĐA: Ne­zva­ni go­sti

IZ­VE­ŠTA­JI SA RI­BO­LOV­NIH TE­RE­NA: Apa­tin, Som­bor, Si­vac, Ku­la, Bač­ka To­po­la, No­vi Sad, Ko­vilj­ski rit, Ti­tel, Ki­kin­da, Ko­vin, To­ma­še­vac, Idvor, Far­ka­ždin, Sa­ku­le, Ba­ran­da, Opo­vo, Sef­ke­rin, Glo­gonj, Pan­če­vo, Pan­če­vač­ki rit, Obre­no­vac, Bo­ljev­ci, Be­o­grad, Sme­de­re­vo, Po­ža­re­vac, Ko­sto­lac, Ve­li­ko Gra­di­šte, Kra­gu­je­vac, Kru­še­vac, Kra­lje­vo, Aran­đe­lo­vac, Do­nje Pod­ri­nje, Ma­li Zvor­nik, Lju­bo­vi­ja, Ba­ji­na Ba­šta, Pri­je­po­lje, Ti­moč­ka i Ne­go­tin­ska kra­ji­na, Niš, Le­sko­vac, Pi­rot, Vla­sin­sko je­ze­ro.

RI­BO­LOV BR. 663 IZ­LA­ZI U PE­TAK 22. MAJA 2026.

Lov smu­đa ve­štač­kim mam­ci­ma u pe­ri­o­du naj­ve­ćih hlad­no­ća ne tra­ži od ri­bo­lov­ca sa­mo ve­li­ku upor­nost, ot­por­nost na hlad­no­ću i vi­so­ku kon­cen­tra­ci­ju to­kom pre­tra­ži­va­nja te­re­na, već i pri­la­go­đa­va­nje pri­bo­ra i ma­ma­ca te­škim uslo­vi­ma i ri­bi ko­ja se sa­da po­na­ša znat­no dru­ga­či­je ne­go u pe­ri­o­du naj­in­ten­ziv­ni­je ak­tiv­no­sti

Smudj

Va­ra­li­čar­ski ri­bo­lov u eks­trem­nim, zim­skim uslo­vi­ma ni­je na­ro­či­to po­pu­la­ran na na­šim re­ka­ma. Isti­na, mla­di­ca se na Dri­ni i Li­mu lo­vi i na tem­pe­ra­tu­ra­ma va­zdu­ha do -10º C, ali na ni­zij­skim re­ka­ma po »mi­nu­su« va­ra­li­ča­re sa­mo naj­u­por­ni­ji, i to ne za­to što su šan­se za ulov ni­ka­kve, već sto­ga što su uslo­vi za ri­bo­lov uisti­nu te­ški. Uz upo­tre­bu od­go­va­ra­ju­će ode­će i obu­će ri­bo­lo­vac mo­že pod­ne­ti i vi­še sa­ti na ni­skim tem­pe­ra­tu­ra­ma, ali da bi efi­ka­sno va­ra­li­ča­rio mo­ra tim uslo­vi­ma pri­la­go­di­ti i svoj pri­bor.

FOR­MI­RA­NJE LE­DE­NIH ČE­PO­VA na pro­vod­ni­ci­ma i vo­đi­ci stru­ne na če­kr­ku, kao i le­đe­nje stru­ne na ka­le­mu ote­ža­va­ju nje­no oti­ca­nje sa špul­ne, što uti­če na pre­ci­znost iz­ba­ča­ja i nji­ho­vu du­ži­nu. Taj pro­blem se mo­že ubla­ži­ti pre­ma­zi­va­njem de­lo­va ko­ji se le­de gli­ce­ri­nom, a osim to­ga mno­gi va­ra­li­ča­ri na tem­pe­ra­tu­ra­ma va­zdu­ha is­pod 0º C ume­sto upre­de­ne stru­ne ko­ri­ste mo­no­fil­nu. Mo­no­fil­na ne upi­ja vo­du, a zbog glat­ke po­vr­ši­ne ka­pi vo­de se ma­nje za­dr­ža­va­ju na njoj, što sma­nju­je ko­li­či­nu le­da na pro­vod­ni­ci­ma, ro­le­ru i ka­le­mu.

Me­đu­tim, i ova­kav pri­stup ima lo­šu stra­nu. Na­i­me, mo­no­fil­ne stru­ne (i naj­lon­ske i flu­o­ro­kar­bon­ske) je­su mno­go is­te­glji­vi­je od upre­de­nih, te spo­ro i ne­ja­sno pre­no­se kon­tak­te va­ra­li­ce sa dnom, pre­pre­ka­ma i ri­bom. Što je an­ga­žo­va­na du­ži­na mo­no­fi­la ve­ća, de­tek­ci­ja tih kon­ta­ka­ta je ma­nje ja­sna. Isti­na, na ni­skim tem­pe­ra­tu­ra­ma mo­no­fi­li su ne­što kru­ći i ma­nje is­te­glji­vi, pa je pro­blem de­tek­ci­je ma­nji, ali kru­tost do­vo­di do »har­mo­ni­ka« efek­ta, što uti­če ne­ga­tiv­no na oti­ca­nje stru­ne sa ka­le­ma i skra­ću­je iz­ba­čaj. Iz­bo­rom če­kr­ka sa ka­le­mom ko­ji ima ve­ću po­vr­ši­nu na­mo­ta­ja ili za broj ve­ćeg če­kr­ka taj me­mo­rij­ski efe­kat mo­no­fi­la se uma­nju­je, kao i le­đe­nje vo­de na ka­le­mu, po­što se ista ko­li­či­na vo­de do­ve­de­na na­mo­ta­va­njem ras­po­re­đu­je na ve­ću po­vr­ši­nu. Ve­ći če­krk mo­že bi­ti ne­pri­me­ren te­ži­ni ri­bo­lo­va, ali is­ku­stva mla­di­ča­ra po­tvr­đu­ju da se na­mo­ta­ji na ve­li­kom ka­le­mu ma­nje le­de. Ne­ko će se mo­žda ža­li­ti da mu je ve­ći če­krk pre­te­žak. Ni­je mi po­zna­to da se ne­ka de­voj­či­ca ža­li­la da joj je Bar­bi­ka (ko­ja ima 200-300 g) te­ška, ali se na­slu­šah kuk­nja­va ko­le­ga sto­ki­la­ša ka­ko im je štap od 250 g od­va­lio pleć­ku. Na­rav­no, to je po­ve­za­no i sa du­ži­nom i ba­lan­som te po­lu­ge ko­ju dr­ži­mo u ru­ci, a ni­je spor­no da je po­želj­no i udob­ni­je ko­ri­sti­ti što lak­šu opre­mu, ali ne­kad su kom­pro­mi­si ne­iz­be­žni.

Ide­al­nog re­še­nja ne­ma, no iz­bo­rom mo­no­fil­ne stru­ne za zim­sko va­ra­li­ča­re­nje pro­blem le­đe­nja je de­fi­ni­tiv­no ma­nji. Imaj­te u vi­du i da mo­no­fil ima ve­ći preč­nik za istu no­si­vost ne­go upre­de­ni­ca, što uti­če na ma­nju br­zi­nu to­nje­nja mam­ca (što je ne­ka­da pred­nost, a ne­kad ma­na), ali ne za­bo­ra­vi­te ni to da te­ku­ća vo­da br­že za­no­si mo­no­fil, zbog ve­će po­vr­ši­ne, ne­go »ko­nac«.

UPO­TRE­BA IS­TE­GLJI­VE STRU­NE zah­te­va i iz­bor od­go­va­ra­ju­ćeg šta­pa. Za ri­bo­lov iz čam­ca mo­že se ko­ri­sti­ti mo­del ka­kvim bi se pe­ca­lo i u to­pli­jem de­lu go­di­ne, zbog ma­le an­ga­žo­va­ne du­ži­ne stru­ne. Is­te­glji­vost mo­no­fi­la pri ma­loj du­ži­ni je mi­ni­mal­na, pa to ne zah­te­va iz­bor šta­pa sa po­seb­nim ka­rak­te­ri­sti­ka­ma. Ka­da se va­ra­li­ča­ri sa oba­le, me­đu­tim, an­ga­žo­va­na du­ži­na mo­no­fi­la je če­sto pre­ko 40 me­ta­ra i efek­ti is­te­za­nja su zna­čaj­ni... (-Ceo tekst mo­že­te pro­či­ta­ti u Ri­bo­lo­vu br. 420-) 


dupli-san-dijego

Je­dan od du­pli­ra­nih čvo­rova je i udvo­stru­čeni San Di­je­go džem, zva­ni još i...

trostruki-palomar

Sa po­ja­vom Ber­kley Na­no­fila, ko­ja ni­je ni ple­te­ni­ca ni mo­no­fil, u modu je ušao...

dunavske-carolije

Du­nav je ve­li­ka, mo­ćna i "teško" či­tlji­va re­ka, pa pred­sta­vlja iza­zov za sve ri­bo­lov­ce...

brejd-ring

Braid ring čvor ili u­pre­deni pr­sten čvor upo­tre­blja­va se za ve­zi­va­nje udica...

dupli-uni

Ovo je jedan od najjednostavnijih a naj­vi­še ko­ri­šće­nih čvo­rova za spajanje...

bocna-petlja

Bočna petlja je jedan od je­dno­stav­nih čvo­rova za fi­ksi­ranje bo­čnog pre­dve­za...