• Tamiski protfis u prihvatnici
  • Stuka sa jezera Joca
  • Tamiski protfis
  • Mrtvi Karas kod sela Grebenac
  • Balticka stuka4
  • mala
  • Noc na jezeru Celije
  • Mala Petica
  • Štuka sa Joce2
  • Jezero Joca - A. Milanovic
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Mrtvi Karaš kod sela Grebenac; aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Baltička štuka, Vestervik (južna Švedska); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Vojne bašte (Dunav prekoputa Zemuna); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Noc na Jezeru Ćelije; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, sa stativa, god. 2011.
  • Kubici na putu ka kanalu Petica (kod Kovilova); aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Jezero Joca, Aleksandar Milanović; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, polar-filter, god. 2011.

ribolov-novine-broj-662

Sadržaj broja 662

RI­BO­LOV BR. 662 U PRO­DA­JI JE OD PET­KA 8. MAJA, A U NJE­MU IZ­ME­ĐU OSTA­LOG MO­ŽE­TE PRO­ČI­TA­TI:

SMRT POD­VOD­NOJ AR­MA­TU­RI! (O ne­ga­tiv­nom uti­ca­ju mo­der­nog pri­bo­ra na ri­bo­lov i ži­vot­nu sre­di­nu)

NI­JE HTE­LA PA PRO­JE­LA (Od­lič­no fi­de­ri­sa­nje du­nav­ske ba­bu­ške na ču­ve­nom te­re­nu bli­zu Go­lup­ca)

TRE­ĆA PA­STRM­KA ZA BU­COV­DŽI­JE (Na­sta­vak neo­bič­ne se­ri­je kod Go­lu­ip­ca)

MRE­NI­CE ŠLJI­VA­RI I BA­BU­ŠKE (Kla­sič­no pro­leć­no pe­ca­nje na Ju­žnoj Mo­ra­vi to­kom mre­sta ve­ći­ne vr­sta be­le ri­be)

MR­TAV KA­NAL PRE­PUN RI­BE! (Hra­nje­nje me­sta se ne­pla­ni­ra­no pre­tvo­ri­lo u vr­hun­sko pe­ca­nje)

CIK­CAK VO­ŽNJA IZ­ME­ĐU PA­NJE­VA (Ba­bu­ška le­po pro­ra­di­la na ma­le pop-apo­ve u pli­ća­ci­ma De­li­blat­skog je­ze­ra)

U DU­BI­NI A IZ­NAD DNA (Mi­ni re­por­ta­ža iz Đer­da­pa)

KAD ARO­MA OD­BI­JA (Da li pu­ša­či ima­ju ma­nje iz­gle­de za uspeh u ri­bo­lo­vu ne­go ne­pu­ša­či)

CR­VE­NI CR­VI U VE­ĆOJ DU­BI­NI (Us­pe­šan pro­leć­ni lov plo­ti­ce u zah­tev­nim uslo­vi­ma)

5 ZA­BA­ČA­JA – 4 KA­PI­TAL­CA! (I to se do­ga­đa: Ko­lu­ba­ra uz­vod­no od La­za­rev­ca)

TE­ŠKIM LEP­TI­RI­MA PRO­TIV JA­KOG VE­TRA (Neo­če­ki­va­no us­pe­šan lov štu­ke na va­ra­li­cu i ke­de­ra na šljun­ka­ri kraj Dri­ne)

PRO­LEĆ­NA ME­ŠA­VI­NA (I mi­nu­log apri­la uobi­ča­je­no ra­zno­vr­sni ulo­vi va­ra­li­ča­ra na Ta­mi­šu)

JE­DAN ZA SVE! (Pred­sta­vlja­mo naj­ja­či štap iz Grap­hi­te Cast se­ri­je rob­ne mar­ke Last Cast)

BUĆ­KA ZA CI­PRI­NI­DE (Jed­no­stav­na a efi­ka­sna tak­ti­ka za pri­vla­če­nje i ak­ti­vi­ra­nje ri­be na ko­mer­ci­jal­nim re­vi­ri­ma)

SKO­RO PA ISTO (Ja­dran­ske ri­blje vr­ste ko­je če­sto zbu­nju­ju i znal­ce – I deo)

VER­TI­KA­LA RI­BU DA­LA (Lep po­če­tak smu­đa­ro­ške se­zo­ne na Du­na­vu u No­vom Sa­du)

STAL­NE RU­BRI­KE

IZ­LA­ZAK I ZA­LA­ZAK SUN­CA, SO­LU­NAR­NA PROG­NO­ZA I VO­DO­STA­NJE/p>

ULO­VI KO­JI SE PAM­TE: Ša­ran­dži­je na ko­ti 247!; Či­ni­lo se da je ma­li; Sam svoj maj­stor; Pr­vo­maj­ski tro­fej

IZ­LOG

USPO­ME­NE SA PE­CA­NJA: Ka­nal­ski smu­đe­vi

I TO SE DO­GA­ĐA: Ne­zva­ni go­sti

IZ­VE­ŠTA­JI SA RI­BO­LOV­NIH TE­RE­NA: Apa­tin, Som­bor, Si­vac, Ku­la, Bač­ka To­po­la, No­vi Sad, Ko­vilj­ski rit, Ti­tel, Ki­kin­da, Ko­vin, To­ma­še­vac, Idvor, Far­ka­ždin, Sa­ku­le, Ba­ran­da, Opo­vo, Sef­ke­rin, Glo­gonj, Pan­če­vo, Pan­če­vač­ki rit, Obre­no­vac, Bo­ljev­ci, Be­o­grad, Sme­de­re­vo, Po­ža­re­vac, Ko­sto­lac, Ve­li­ko Gra­di­šte, Kra­gu­je­vac, Kru­še­vac, Kra­lje­vo, Aran­đe­lo­vac, Do­nje Pod­ri­nje, Ma­li Zvor­nik, Lju­bo­vi­ja, Ba­ji­na Ba­šta, Pri­je­po­lje, Ti­moč­ka i Ne­go­tin­ska kra­ji­na, Niš, Le­sko­vac, Pi­rot, Vla­sin­sko je­ze­ro.

RI­BO­LOV BR. 663 IZ­LA­ZI U PE­TAK 22. MAJA 2026.

Fi­der je u Sr­bi­ji i mno­gim dru­gim evrop­skim ze­mlja­ma do­ži­veo ogrom­nu eks­pan­zi­ju u po­sled­njih po­la de­ce­ni­je. Ogro­man broj ri­bo­lo­va­ca za­gre­jao se za sa­vre­me­ni ri­bo­lov sa hra­ni­li­ca­ma i šta­po­vi­ma ose­tlji­vih iz­men­lji­vih vr­ho­va sa ve­li­kim bro­jem gu­sto ras­po­re­đe­nih spro­vod­ni­ka ma­log preč­ni­ka. Pr­vi pr­vak Sr­bi­je u fi­de­ru i uče­snik dva svet­ska pr­ven­stva je u ovom pri­lo­gu sa­žeo sve naj­va­žni­je od­go­vo­re na pi­ta­nja ko­ja mu­če ma­nje is­ku­sne lju­bi­te­lje ove teh­ni­ke.

Vr­ho­vi šta­po­va su po­red hra­ni­li­ca du­ša fi­der teh­ni­ke, ko­ja bez njih ne bi ima­la smi­sla. Za­to sam, bez ob­zi­ra na či­nje­ni­cu da u sko­ro sva­kom tek­stu o fi­der ri­bo­lo­vu »pro­dam«bar po jed­nu ca­ku ve­za­nu za vr­ho­ve, ovog pu­ta spe­ci­jal­no za či­ta­o­ce Ri­bo­lo­va pri­pre­mio pra­vi de­li­ka­tes, sku­piv­ši na jed­nom me­stu od­go­vo­re na broj­na pi­ta­nja ko­ja mi po­sta­vlja­ju i po­čet­ni­ci i is­ku­sni fi­der ri­bo­lov­ci.

1. Za­što fi­der šta­po­vi ima­ju pro­men­lji­ve vr­ho­ve? Ka­da pe­ca­mo šta­pom ovog ti­pa, re­gi­stru­je­mo da je ri­ba uze­la ma­mac po­sma­tra­ju­ći po­kre­te vr­ha. Ko­li­ko će se on sa­vi­ti za­vi­si od vi­še fak­to­ra, a pr­ven­stve­no od si­le ko­jom ri­ba vu­če si­stem i sa­vi­tlji­vost vr­ha. Da bi sig­na­li­za­ci­ja bi­la ade­kvat­na u raz­li­či­tim si­tu­a­ci­ja­ma, po­sto­je vr­ho­vi ra­zno­vr­snih ka­rak­te­ri­sti­ka.

vrhovi vrhova

2. Kar­bon ili fi­ber­glas? Od­li­ke vr­ha u ve­li­koj me­ri za­vi­se od to­ga od kog je ma­te­ri­ja­la na­či­njen. Fi­ber­glas da­je mek­še, tj. sa­vi­tlji­vi­je vr­ho­ve, ko­ji omo­gu­ća­va­ju ve­o­ma do­bru in­di­ka­ci­ju tr­za­ja. Oni se uglav­nom ko­ri­ste na sta­ja­ćim i spo­ro­te­ku­ćim vo­da­ma i on­da ka­da ri­ba ne­žni­je uzi­ma. Vr­ho­vi od kar­bo­na su oštri­ji (kru­ći), a tr­za­ji se na nji­ma če­šće ma­ni­fe­stu­ju »udar­ci­ma«. Na­me­na im je uni­ver­zal­na, ali se po­seb­no pre­po­ru­ču­ju u si­tu­a­ci­ja­ma ka­da se lo­vi na vo­da­ma sa ja­čim to­kom, po ve­tru i on­da ka­da je po­treb­no za­ba­ci­ti na ve­ću da­lji­nu. Da­ka­ko, go­re iz­ne­ta po­de­la je okvir­na jer kon­struk­ci­ja vr­ha mo­že, ne­za­vi­sno od ma­te­ri­ja­la, bi­ti ta­kva da mu da dru­ga­či­je ka­rak­te­ri­sti­ke (npr. fi­ni i ose­tlji­vi du­gi i ve­o­ma tan­ki kar­bon­ski vr­ho­vi, ili krat­ki a sna­žni vr­ho­vi od fi­ber­gla­sa).

3. Šta zna­če ozna­ke na vr­hu? U za­vi­sno­sti od pro­iz­vo­đa­ča i kon­kret­nog mo­de­la, po­sto­ji vi­še na­či­na obe­le­ža­va­nja vr­ho­va. Naj­če­šće se no­si­vost, tj. pre­po­ru­če­na te­ži­na ba­ca­nja kon­kret­nim vr­hom is­ka­zu­je u un­ca­ma... (-Ceo tekst mo­že­te pro­či­ta­ti u Ri­bo­lo­vu br. 344-)


dupli-san-dijego

Je­dan od du­pli­ra­nih čvo­rova je i udvo­stru­čeni San Di­je­go džem, zva­ni još i...

trostruki-palomar

Sa po­ja­vom Ber­kley Na­no­fila, ko­ja ni­je ni ple­te­ni­ca ni mo­no­fil, u modu je ušao...

dunavske-carolije

Du­nav je ve­li­ka, mo­ćna i "teško" či­tlji­va re­ka, pa pred­sta­vlja iza­zov za sve ri­bo­lov­ce...

brejd-ring

Braid ring čvor ili u­pre­deni pr­sten čvor upo­tre­blja­va se za ve­zi­va­nje udica...

dupli-uni

Ovo je jedan od najjednostavnijih a naj­vi­še ko­ri­šće­nih čvo­rova za spajanje...

bocna-petlja

Bočna petlja je jedan od je­dno­stav­nih čvo­rova za fi­ksi­ranje bo­čnog pre­dve­za...