• Tamiski protfis u prihvatnici
  • Stuka sa jezera Joca
  • Tamiski protfis
  • Mrtvi Karas kod sela Grebenac
  • Balticka stuka4
  • mala
  • Noc na jezeru Celije
  • Mala Petica
  • Štuka sa Joce2
  • Jezero Joca - A. Milanovic
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Mrtvi Karaš kod sela Grebenac; aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Baltička štuka, Vestervik (južna Švedska); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Vojne bašte (Dunav prekoputa Zemuna); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Noc na Jezeru Ćelije; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, sa stativa, god. 2011.
  • Kubici na putu ka kanalu Petica (kod Kovilova); aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Jezero Joca, Aleksandar Milanović; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, polar-filter, god. 2011.

ribolov-novine-broj-670

Sadržaj broja 670

RI­BO­LOV BR. 670 U PRO­DA­JI JE OD PET­KA 28 AVGUSTA, A U NJE­MU IZ­ME­ĐU OSTA­LOG MO­ŽE­TE PRO­ČI­TA­TI:

KRH­KO JE ZNA­NJE (Ne­kad o ri­bo­lo­vu mno­go to­ga ni­smo zna­li, a ni da­nas, za­ču­do, ni­je znat­no dru­ga­či­je)

UPR­KOS LO­ŠIM USLO­VI­MA /Neo­če­ki­va­no do­bar rad gra­blji­vi­ca u Đer­da­pu sre­di­nom av­gu­sta)

JE­NO­STAV­NO I USPE­ŠNO (Mi­ni re­por­ta­ža sa Du­na­va kod Ko­vin­skog mo­sta)

I GO­RE I U SRE­DI­NI (Ne­u­o­bi­ča­jen a efi­ka­san pri­stup: Dre­ča­ve va­ra­li­ce u bi­stroj i plit­koj vo­di)

RI­BA ZA RI­BOM (Ne­ve­ro­vat­no pre­pod­ne na ba­ri kraj Du­na­va kod Ko­vi­na)

DA­LE­KO, PRI RA­DU I U PA­U­ZI (Pro­ve­re­no na vo­di: Last Cast Zar­gan 150 i 210)

NA­KRAJ SPRU­DA (Dug pe­riod od­lič­nog ra­da gra­blji­vi­ca na Du­na­vu kod ze­mun­ske pla­že Li­do obe­le­žio va­ra­li­čar­sko le­to 2026. na be­o­grad­skim te­re­ni­ma

TRI ZR­NA U DU­BI­NI (No­vi pri­stup do­neo le­pe ulo­ve na sta­rom me­stu)

LET­NJA LIČ­KA GR­GE­ČI­JA­DA (Je­ze­ro Šti­ka­da – jed­na od na­bo­ljih vo­da za lov ban­da­ra na Bal­ka­nu)

MA­LI MA­MAC VE­LI­KE PRI­VLAČ­NO­STI (Ka­ko sam se za­lju­bio u stri­me­re kao do­dat­ni ma­mac za ban­da­ra)

VI­DI MU BR­KO­VE! (Ka­ko mo­der­ni elek­tron­ski ure­đa­ji me­nja­ju ri­bo­lov i da li nas auto­mat­ski či­ne uspe­šni­jim)

PO­VU­CI-PO­TEG­NI, CVER­GLA­NE IZ­BEG­NI (Plov­ka­ro­ška mi­ni re­por­ta­ža sa Bo­van­skog je­ze­ra)

LET­NJI RTO­VI (Re­cept za us­pe­šan lov sa oba­le u još uvek pre­to­plom mo­ru)

VO­DI ME NA DI­ČI­NU (Let­nji dan za pam­će­nje na re­ci iz pr­vih ri­bo­lo­vač­kih se­ća­nja)

STAL­NE RU­BRI­KE:

IZ­LA­ZAK I ZA­LA­ZAK SUN­CA, HI­DRO­ME­TE­O­RO­LO­ŠKA I SO­LU­NAR­NA PROG­NO­ZA I VO­DO­STA­NJE

IZ­LOG

ULO­VI KO­JI SE PAM­TE: Du­le­tov pr­vi tro­fej; Po­rast po­kre­nuo drin­ske pre­da­to­re; Ogrom­na ba­bu­ška ili hi­brid?; Re­kord na dru­gi za­ba­čaj

IZ­VE­ŠTA­JI SA RI­BO­LOV­NIH TE­RE­NA: Apa­tin, Som­bor, Si­vac, Ku­la, Bač­ka To­po­la, No­vi Sad, Ko­vilj­ski rit, Ti­tel, Ki­kin­da, Ko­vin, To­ma­še­vac, Idvor, Far­ka­ždin, Sa­ku­le, Ba­ran­da, Opo­vo, Sef­ke­rin, Glo­gonj, Pan­če­vo, Pan­če­vač­ki rit, Obre­no­vac, Bo­ljev­ci, Be­o­grad, Sme­de­re­vo, Po­ža­re­vac, Ko­sto­lac, Ve­li­ko Gra­di­šte, Kra­gu­je­vac, Kru­še­vac, Kra­lje­vo, Aran­đe­lo­vac, Do­nje Pod­ri­nje, Ma­li Zvor­nik, Lju­bo­vi­ja, Ba­ji­na Ba­šta, Pri­je­po­lje, Ti­moč­ka i Ne­go­tin­ska kra­ji­na, Niš, Le­sko­vac, Pi­rot, Vla­sin­sko je­ze­ro.

RI­BO­LOV BR. 671 IZ­LA­ZI U PE­TAK 11. SEPTEMBRA 2026.

Je­dan od naj­u­spe­šni­jih i naj­ce­nje­ni­jih evrop­skih va­ra­li­ča­ra u no­vom se­ri­ja­lu tek­sto­va ot­kri­va sve što tre­ba da zna­te o fa­jer­bol dži­go­va­nju, teh­ni­ci ko­ja je svo­jom efi­ka­sno­šću i jed­no­stav­no­šću na­pre­čac osvo­ji­la štu­ka­ro­še i smu­đa­ro­še iz mno­gih za­pad­no­e­vrop­skih ze­ma­lja.

Ve­ru­jem da će se ve­ći­na vas ko­ji či­ta­te ove re­do­ve slo­ži­ti sa mnom u oce­ni da je štu­ka jed­na od naj­a­trak­tiv­ni­jih evrop­skih gra­blji­vi­ca. Za me­ne je po­seb­no pri­vlač­nom či­ni to što je mo­že­mo pro­na­ći na naj­ra­zli­či­ti­jim vo­da­ma – ma­lim plit­kim sta­ja­ći­ca­ma, ka­na­li­ma svih ve­li­či­na, ve­li­kim i me­sti­mič­no vr­lo du­bo­kim rav­ni­čar­skim re­ka­ma, br­zim te­ku­ći­ca­ma mren­skog re­gi­o­na, naj­ve­ćim pri­rod­nim i ve­štač­kim aku­mu­la­ci­ja­ma... Da sve bu­de još za­ni­mlji­vi­je, mo­že­mo štu­ku lo­vi­ti naj­ra­zli­či­ti­jim teh­ni­ka­ma, i to na ve­li­ki broj va­ra­li­ca i stri­me­ra, a i na ži­ve i mr­tve ri­be, fi­le­te i par­či­će, pa čak i na kom­bi­na­ci­je pri­rod­nih i ve­štač­kih ma­ma­ca. Oni ko­ji vo­le da bu­du mak­si­mal­no ak­tiv­ni to­kom pe­ca­nja oda­bra­će džer­ko­va­nje ili mu­ši­ča­re­nje, dok oni ko­ji­ma vi­še pri­ja »spo­ra igra« na ras­po­la­ga­nju ima­ju još vi­še mo­guć­no­sti, od ko­jih je me­ni omi­ljen lov fa­jer­bol dži­go­vi­ma (na­zva­nim po dre­ča­vo obo­je­nom na­li­ve­nom olov­nom ote­ža­nju, a spe­ci­fič­nim po iz­ra­zi­to krat­koj jed­no­kra­koj udi­ci, ko­ja pri­dr­ža­va ma­mac, naj­če­šće mr­tvog ke­de­ra, i do­dat­noj tro­kra­koj, ko­ja se ve­zu­je za po­seb­no ok­ce, sa do­nje stra­ne ote­ža­nja – prim. prir.). Iako pod­ra­zu­me­va spo­ru pre­zen­ta­ci­ju, ta teh­ni­ka do­no­si mno­go ak­ci­je i onaj ko se za nju opre­de­li ret­ko se vra­ti sa vo­de a da ni­je ni­šta uhva­tio.

Fajerbol

FA­JER­BOL DŽI­GO­VA­NJE DO­NO­SI i slat­ku ne­iz­ve­snost, bu­du­ći da se na ma­mac po­nu­đen štu­ka­ma na taj na­čin če­sto za­le­ću i smuđ i som, što ni­jed­nom lov­cu na gra­blji­vi­ce, ube­đen sam, ne mo­že sme­ta­ti – na­pro­tiv. Upo­znaj­mo se, za­to, po­bli­že sa ovom teh­ni­kom spo­rog va­ra­li­ča­re­nja (na pri­rod­ni ili ve­štač­ki ma­mac) na­kon či­je ce­lo­dnev­ne pri­me­ne se mo­že­mo vra­ti­ti ku­ći umor­ni kao da smo bi­li u te­re­ta­ni, za­hva­lju­ju­ći če­stim udar­ci­ma i mno­gim uhva­će­nim ri­ba­ma!

Na po­čet­ku mo­ram jed­no da na­gla­sim – u osno­vi je va­ra­li­ča­re­nje fa­jer­bol dži­go­vi­ma pri­lič­no la­ko, ali oni ko­ji že­le da bu­du uspe­šni­ji od osta­lih, to jest da če­sto hva­ta­ju ve­li­ke ri­be, mo­ra­ju ulo­ži­ti ne­što tru­da i vre­me­na u uče­nje, pra­će­nje si­tu­a­ci­je, ana­li­zi­ra­nje vo­de i u sam ri­bo­lov. Jed­na od do­brih stra­na ove pre­zen­ta­ci­je je to što je efi­ka­sna to­kom ve­li­kog de­la go­di­ne – sa iz­u­zet­kom pe­ri­o­da ne­po­sred­no pre i po­sle lo­vo­sta­ja... (-Ceo tekst mo­že­te pro­či­ta­ti u Ri­bo­lo­vu br. 376-)


dupli-san-dijego

Je­dan od du­pli­ra­nih čvo­rova je i udvo­stru­čeni San Di­je­go džem, zva­ni još i...

trostruki-palomar

Sa po­ja­vom Ber­kley Na­no­fila, ko­ja ni­je ni ple­te­ni­ca ni mo­no­fil, u modu je ušao...

dunavske-carolije

Du­nav je ve­li­ka, mo­ćna i "teško" či­tlji­va re­ka, pa pred­sta­vlja iza­zov za sve ri­bo­lov­ce...

brejd-ring

Braid ring čvor ili u­pre­deni pr­sten čvor upo­tre­blja­va se za ve­zi­va­nje udica...

dupli-uni

Ovo je jedan od najjednostavnijih a naj­vi­še ko­ri­šće­nih čvo­rova za spajanje...

bocna-petlja

Bočna petlja je jedan od je­dno­stav­nih čvo­rova za fi­ksi­ranje bo­čnog pre­dve­za...