• Tamiski protfis u prihvatnici
  • Stuka sa jezera Joca
  • Tamiski protfis
  • Mrtvi Karas kod sela Grebenac
  • Balticka stuka4
  • mala
  • Noc na jezeru Celije
  • Mala Petica
  • Štuka sa Joce2
  • Jezero Joca - A. Milanovic
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Mrtvi Karaš kod sela Grebenac; aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Baltička štuka, Vestervik (južna Švedska); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Vojne bašte (Dunav prekoputa Zemuna); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Noc na Jezeru Ćelije; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, sa stativa, god. 2011.
  • Kubici na putu ka kanalu Petica (kod Kovilova); aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Jezero Joca, Aleksandar Milanović; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, polar-filter, god. 2011.

ribolov-novine-broj-666

Sadržaj broja 666

RI­BO­LOV BR. 666 U PRO­DA­JI JE OD PET­KA 3. JULA, A U NJE­MU IZ­ME­ĐU OSTA­LOG MO­ŽE­TE PRO­ČI­TA­TI:

VRA­ĆA­NJE NI­JE ZA­BRA­NJE­NO (O du­go­več­noj za­blu­di de­la ri­bo­lo­va­ca, pro­is­te­kloj iz krat­ko va­že­ćeg pro­pi­sa)

TA­LA­SI TR­ZA­JA NA BLI­ŽEM HRA­NI­LI­ŠTU (Neo­če­ki­va­no uspe­šno pe­ca­nje na fi­der na ma­lom du­nav­cu kod Ga­ja)

CR­TA­NJE PA­RA­LE­LA VO­BLE­ROM (Ka­ko se smuđ le­ti lo­vi na ve­li­koj rav­ni­čar­skoj re­ci)

TAM­NA HRA­NA I KOK­TEL NA UDI­CI (Fan­ta­stič­no fi­de­ri­sa­nje na ču­ve­noj pla­ži na Sa­vi kod Mar­ti­na­ca)

ŠTU­KA I SOM RET­KI, BAN­DAR SI­TAN (Ma­lo do­brih ulo­va na po­čet­ku va­ra­li­čar­ske se­zo­ne 2026. na Vla­sin­skom je­ze­ru)

OV­DE PU­FI, ON­DE CR­VI (Lov iste ri­be na dva raz­li­či­ta te­re­na u do­njem to­ku Sa­ve)

U INAT BA­GE­RI­MA Le­pi ulo­vi na star­tu so­ma­ro­ške se­zo­ne na Za­pad­noj Mo­ra­vi kod Kra­lje­va)

LE­GEN­DA SA ČE­TI­RI LI­CA ( Pred­sta­vlja­mo je­dan od kult­nih ja­pan­skih vo­ble­ra mo­der­nog va­ra­li­ča­re­nja: Zip­ba­its Rig­ge 70)

KA­PI­TAL­CI OD JU­TRA DO MRA­KA (Ne­za­bo­ra­van še­sto­dnev­ni lov ci­pri­ni­da na ita­li­jan­skom je­ze­ru Sa­la­sko)

OD GLA­VI­NJA­RA DO LEP­TI­RA (Pro­leć­ne so­ma­ro­ške raz­gled­ni­ce)

ŠA­RE­NO DRU­ŠTVO NA PRE­LA­ZU (Po­tra­ga za smu­đem na To­ploj Mla­vi do­ne­la i tro­fej­nu štu­ku i krup­nog bu­co­va)

IZ­NE­NA­ĐE­NJE USRED GRA­DA (I naj­to­pli­ji deo se­zo­ne mo­že da­ti le­pe ulo­ve gra­blji­vi­ca na rav­ni­čar­skim re­ka­ma)

RAJ (I) ZA SMU­ĐA­RO­ŠE (Ri­bo­lo­vač­ke pri­če: Ebro iz dru­gog ugla)

UZ RT PA NIZ STRU­JU (Šta ra­di­ti na mo­ru ka­da iz­gled­na po­zi­ci­ja iz­ne­ve­ri)

SAN PO­STAO JA­VA (Ne­za­bo­rav­no is­ku­stvo sa re­vi­ra Ti­fran na Li­mu)

STAL­NE RU­BRI­KE

IZ­LA­ZAK I ZA­LA­ZAK SUN­CA, HI­DRO­ME­TE­O­RO­LO­ŠKA I SO­LU­NAR­NA PROG­NO­ZA I VO­DO­STA­NJE

MA­LI LEK­SI­KON ČVO­RO­VA: Klinč-pa­lo­mar

ULO­VI KO­JI SE PAM­TE: Dva so­ma na kok­tel

IZ­LOG

IZ­VE­ŠTA­JI SA RI­BO­LOV­NIH TE­RE­NA: Apa­tin, Som­bor, Si­vac, Ku­la, Bač­ka To­po­la, No­vi Sad, Ko­vilj­ski rit, Ti­tel, Ki­kin­da, Ko­vin, To­ma­še­vac, Idvor, Far­ka­ždin, Sa­ku­le, Ba­ran­da, Opo­vo, Sef­ke­rin, Glo­gonj, Pan­če­vo, Pan­če­vač­ki rit, Obre­no­vac, Bo­ljev­ci, Be­o­grad, Sme­de­re­vo, Po­ža­re­vac, Ko­sto­lac, Ve­li­ko Gra­di­šte, Kra­gu­je­vac, Kru­še­vac, Kra­lje­vo, Aran­đe­lo­vac, Do­nje Pod­ri­nje, Ma­li Zvor­nik, Lju­bo­vi­ja, Ba­ji­na Ba­šta, Pri­je­po­lje, Ti­moč­ka i Ne­go­tin­ska kra­ji­na, Niš, Le­sko­vac, Pi­rot, Vla­sin­sko je­ze­ro.

RI­BO­LOV BR. 667 IZ­LA­ZI U PE­TAK 17. JULA 2026.

Za ne­ko­li­ko po­sled­njih de­ce­ni­ja, va­ra­li­ce od me­ke gu­me pre­šle su put od no­vi­ne pre­ma ko­joj je ve­ći­na bi­la skep­tič­na, do naj­vi­še ko­ri­šće­nog ve­štač­kog mam­ca. To za po­sle­di­cu ima stal­ni rad na nji­ho­vom usa­vr­ša­va­nju, kom se zasad ne na­zi­re kraj. Ili mo­žda ipak...

U po­sled­njih sto­ti­nak go­di­na, pro­iz­vod­nja ma­ma­ca se od go­to­vo pot­pu­no ruč­ne iz­ra­de u ma­lim ko­li­či­na­ma pre­tvo­ri­la u in­du­stri­ju svet­skih raz­me­ra, pri če­mu su ostva­re­ni zna­čaj­ni po­ma­ci u teh­no­lo­gi­ji pro­iz­vod­nje, ma­te­ri­ja­li­ma i di­zaj­nu va­ra­li­ca. Sport­sko-re­kre­a­tiv­ni ri­bo­lov u sve­tu je ve­o­ma po­pu­la­ran, a ko­li­či­na ve­štač­kih ma­ma­ca ko­ji na­kon pe­ca­nja osta­ju u vo­di i ri­ba­ma, su­de­ći po pi­sa­nju u ri­bo­lo­vač­koj pe­ri­o­di­ci, u ne­kim raz­vi­je­nim ze­mlja­ma već je po­sta­la eko­lo­ški pro­blem. U ne­kim fe­de­ral­nim dr­ža­va­ma SAD za­bra­nje­na je upo­tre­ba onih ma­ma­ca iz­ra­đe­nih od me­ke pla­sti­ke ko­ji su ne­raz­gra­di­vi u vo­di. Osim to­ga, u va­ra­li­ca­ma na­či­nje­nim od PVC-a kao pla­sti­fi­ka­to­ri i omek­ši­va­či ko­ri­ste se fta­la­ti, je­di­nje­nja od ko­jih su ne­ka do­ka­za­no kan­ce­ro­ge­na i do­ve­de­na u ve­zu sa en­do­kri­nim pro­ble­mi­ma, usled če­ga je nji­ho­va upo­tre­ba u pro­iz­vo­di­ma od pla­sti­ke (i ne sa­mo nji­ma) za­bra­nje­na ili stro­go ogra­ni­če­na na mi­ni­mum u pro­iz­vo­di­ma u ko­ji­ma je nji­ho­vo pri­su­stvo neo­p­hod­no. Pro­iz­vo­đa­či su po­če­li da se pri­la­go­đa­va­ju za­kon­skim od­red­ba­ma, pa se da­nas na tr­ži­štu sve vi­še po­ja­vlju­ju ne­tok­sič­ni bi­o­ra­zgra­di­vi mam­ci, a u po­sled­nje vre­me i oni iz­ra­đe­ni od pro­iz­vo­da agro­in­du­stri­je (al­bu­mi­na, že­la­ti­na...) ili po­li­me­ra do­bi­je­nih bak­te­rij­skom fer­men­ta­ci­jom. Na­i­me, ne­ki od naj­ve­ćih pro­iz­vo­đa­ča ma­ma­ca za ri­bo­lov u SAD, En­gle­skoj, Ne­mač­koj, Ja­pa­nu i Ki­ni već pra­ve mam­ce od ma­te­ri­ja­la ko­ji se po­sle tri me­se­ca u vo­di pot­pu­no raz­gra­de. Kraj­nji pro­duk­ti te raz­grad­nje su uglje­nik, vo­do­nik i ki­se­o­nik u ob­li­ci­ma bez­o­pa­snim po oko­li­nu, ko­ji se uklju­ču­ju u nor­mal­no kru­že­nje ma­te­ri­je u pri­ro­di.

Varalice

OSIM BI­O­RA­ZGRA­DI­VO­STI, u po­sled­njim de­ce­ni­ja­ma pro­šlog ve­ka pri­su­tan je još je­dan trend u pro­iz­vod­nji ve­štač­kih ma­ma­ca. Stal­na te­žnja da ve­štač­ki ma­mac bu­de što ver­ni­ji pri­rod­nom, do­ve­la je do upo­tre­be ra­znih mi­ri­sa, atrak­ta­na­ta pa čak i do uba­ci­va­nja de­lo­va tki­va pri­rod­nih ma­ma­ca u ma­te­ri­jal od ko­jeg je iz­ra­đe­na va­ra­li­ca. Ta­kve va­ra­li­ce is­pu­šta­ju pri­vlač­ne mi­ri­se i uku­se i lov­ni­je su od ve­štač­kih ma­ma­ca pret­hod­ne ge­ne­ra­ci­je.

Pr­vi atrak­tan­ti su se na tr­ži­štu po­ja­vi­li u ob­li­ku ge­lo­va ili aro­ma­tič­nih ulja, a mno­gi od njih bi­li su na­me­nje­ni za od­re­đe­ne vr­ste ri­ba. Va­ra­li­ce se nji­ma ma­žu ili u njih uma­ču, što ih či­ni pri­vlač­nim u pe­ri­o­du dok se atrak­tant ne raz­lo­ži u vo­di... (-Ceo tekst mo­že­te pro­či­ta­ti u Ri­bo­lo­vu br. 394-)


dupli-san-dijego

Je­dan od du­pli­ra­nih čvo­rova je i udvo­stru­čeni San Di­je­go džem, zva­ni još i...

trostruki-palomar

Sa po­ja­vom Ber­kley Na­no­fila, ko­ja ni­je ni ple­te­ni­ca ni mo­no­fil, u modu je ušao...

dunavske-carolije

Du­nav je ve­li­ka, mo­ćna i "teško" či­tlji­va re­ka, pa pred­sta­vlja iza­zov za sve ri­bo­lov­ce...

brejd-ring

Braid ring čvor ili u­pre­deni pr­sten čvor upo­tre­blja­va se za ve­zi­va­nje udica...

dupli-uni

Ovo je jedan od najjednostavnijih a naj­vi­še ko­ri­šće­nih čvo­rova za spajanje...

bocna-petlja

Bočna petlja je jedan od je­dno­stav­nih čvo­rova za fi­ksi­ranje bo­čnog pre­dve­za...