• Tamiski protfis u prihvatnici
  • Stuka sa jezera Joca
  • Tamiski protfis
  • Mrtvi Karas kod sela Grebenac
  • Balticka stuka4
  • mala
  • Noc na jezeru Celije
  • Mala Petica
  • Štuka sa Joce2
  • Jezero Joca - A. Milanovic
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Mrtvi Karaš kod sela Grebenac; aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Baltička štuka, Vestervik (južna Švedska); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Vojne bašte (Dunav prekoputa Zemuna); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Noc na Jezeru Ćelije; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, sa stativa, god. 2011.
  • Kubici na putu ka kanalu Petica (kod Kovilova); aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Jezero Joca, Aleksandar Milanović; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, polar-filter, god. 2011.

ribolov-novine-broj-636

Sadržaj broja 636

RI­BO­LOV BR. 636 U PRO­DA­JI JE OD PETKA 9. MAJA, A U NJE­MU, IZ­ME­ĐU OSTA­LOG, MO­ŽE­TE PRO­ČI­TA­TI:

JOŠ NAM SA­MO ALE FA­LE (Re­zi­me ne­za­pam­će­ne pr­ve po­lo­vi­ne va­ra­li­čar­skog pro­le­ća na Ta­mi­šu)

PO­NO­VO RA­DI PLI­ĆAK (Pro­leć­ni lov ba­bu­ške na kult­nom te­re­nu na Du­na­vu)

BAN­DA­RI BLI­ZU, DE­VE­RI­KA DA­LE­KO (Mi­ni re­por­ta­ža sa naj­po­pu­lar­ni­jeg be­o­grad­skog je­ze­ra)

UPIS PRE PLJU­SKA (Ba­bu­ška ko­nač­no pro­ra­di­la na ba­ra­ma kod Ni­ša)

ZA­TIŠ­JE PRE TO­TAL­NE TI­ŠI­NE (Bi­lans se­zo­ne 2024-2025 na Li­mu od Pri­je­po­lja do No­ve Va­ro­ši)

OD CR­NE LA­STE DO VA­TRE­NOG TI­GRA (Da li su za bu­co­va ne­ki de­ko­ri va­ra­li­ca za­i­sta ubi­tač­ni a ne­ki sa­svim ne­za­ni­mlji­vi)

BUĆ­KA­NJE SE IS­PLA­TI (I lju­bi­te­lji lo­va ci­pri­ni­da na otvo­re­nim vo­da­ma mo­gu se na­u­ži­va­ti na ko­mer­ci­jal­nim re­vi­ri­ma)

MA­LO GLE­DA­NJE, MA­LO BRO­JA­NJE (Tak­mi­čar­ski stil fi­de­ri­sa­nja ba­bu­ški u slo­bod­nom ri­bo­lo­vu na je­ze­ru Mar­ko­vac)

LOV­NA IMI­TA­CI­JA BI­LO ČE­GA (Za­što u ar­se­na­lu va­ra­li­ca tre­ba uvek ima­ti i ma­le ka­ši­ke)

30 ALAR­MA U GLA­VI (Ne­za­bo­rav­nih 90 pro­leć­nih sa­ti na Ta­mi­šu ne­da­le­ko od Ba­ran­de)

CR­NA GLA­VI­NJA­RA NA BU­COV­SKI NA­ČIN (Ne­ve­ro­va­tan cug so­ma pred po­če­tak lo­vo­sta­ja)

7 VE­LI­ČAN­STVE­NIH (Sve što tre­ba da zna­te o lo­vu naj­ce­nje­ni­jih lju­skav­ki Ja­dra­na)

FLO­RI­DA U DO­LI­NI NE­RE­TVE (Ne­za­bo­ra­van ri­bo­lov ba­sa na naj­bo­ljem te­re­nu u Evro­pi)

STAL­NE RU­BRI­KE:

IZ­LA­ZAK I ZA­LA­ZAK SUN­CA, ME­TE­O­RO­LO­ŠKA I SO­LU­NAR­NA PROG­NO­ZA I VO­DO­STA­NJE

SVE ŠTO TRE­BA DA ZNA­TE O ME­TOD-FI­DER RI­BO­LO­VU (VI­II): De­vet bit­nih fak­to­ra

IZ­LOG

MA­LA ŠKO­LA PLOV­KA­RE­NJA (VII): Zna­čaj pra­vog pri­stu­pa

IZ SVE­TA

ULO­VI KO­JI SE PAM­TE

IZ­VE­ŠTA­JI SA RI­BO­LOV­NIH TE­RE­NA: Apa­tin, Som­bor, Si­vac, Ku­la, Bač­ka To­po­la, No­vi Sad, Ko­vilj­ski rit, Ti­tel, Ki­kin­da, Ko­vin, To­ma­še­vac, Idvor, Far­ka­ždin, Sa­ku­le, Ba­ran­da, Opo­vo, Sef­ke­rin, Glo­gonj, Pan­če­vo, Pan­če­vač­ki rit, Obre­no­vac, Bo­ljev­ci, Be­o­grad, Sme­de­re­vo, Po­ža­re­vac, Ko­sto­lac, Ve­li­ko Gra­di­šte, Kra­gu­je­vac, Kru­še­vac, Kra­lje­vo, Aran­đe­lo­vac, Do­nje Pod­ri­nje, Ma­li Zvor­nik, Lju­bo­vi­ja, Ba­ji­na Ba­šta, Pri­je­po­lje, Ti­moč­ka i Ne­go­tin­ska kra­ji­na, Niš, Le­sko­vac, Pi­rot, Vla­sin­sko je­ze­ro.

RI­BO­LOV BR. 637 IZ­LA­ZI U PE­TAK 23. MAJA 2025.

Pe­le­ti svih ve­li­či­na se iz go­di­ne u go­di­nu sve vi­še ko­ri­ste za pri­hra­nji­va­nje ri­ba, ka­ko u pe­ca­nju na plo­vak, ta­ko i u mo­der­nom ri­bo­lo­vu sa hra­ni­li­com. Oni naj­ma­nji su naj­o­se­tlji­vi­ji, pa mo­ra­mo po­seb­no vo­di­ti ra­ču­na da ih to­kom pri­pre­me ne na­kva­si­mo pre­vi­še, jer ta­ko po­sta­ju ne­u­po­tre­blji­vi za fi­der. Evo ka­ko da iz­vu­če­te mak­si­mum iz njih

U En­gle­skoj sport­ski ri­bo­lov ne sa­mo na ko­mer­ci­jal­nim re­vi­ri­ma već i na otvo­re­nim vo­da­ma ne­za­mi­sliv je bez pe­le­ta. U kon­ti­nen­tal­nom de­lu Evro­pe, pa ta­ko i kod nas, oni ni­su ne­po­zna­ni­ca, ali ni­su ni na­ro­či­to po­pu­lar­ni, pot­pu­no neo­prav­da­no. Uzmu li se u ob­zir nji­ho­ve ka­rak­te­ri­sti­ke, pre sve­ga hran­lji­va vred­nost, či­nje­ni­ca da su ge­ne­ral­no na­me­nje­ni krup­ni­joj ri­bi, kao i vi­še­stru­ke mo­guć­no­sti nji­ho­vog pla­si­ra­nja od­no­sno pre­zen­ta­ci­je, ne­ma sko­ro ni­jed­nog raz­lo­ga da ih ov­da­šnji ri­bo­lov­ci ne ko­ri­ste. Sto­ga će­mo de­talj­no opi­sa­ti po­stup­ke pri­pre­me i na­či­ne upo­tre­be mi­kro­pe­le­ta kao pri­hra­ne.

peleti

Pe­le­te je vr­lo jed­no­stav­no pla­si­ra­ti pri­li­kom pe­ca­nja na plo­vak: iz­ba­cu­ju se ru­kom, prać­kom ili »spu­šta­ju« na že­lje­nu po­zi­ci­ju kup-ki­tom (ma­lom šo­ljom ko­ja se po­sta­vlja na vr­šni deo šta­pa). U fi­de­ru, me­đu­tim, da bi se mi­kro­pe­le­ti mo­gli for­mi­ra­ti u ka­lu­pi­ma me­tod hra­ni­li­ca ili »pa­ko­va­ti« u ka­ve­zne, neo­p­hod­no je na­kva­si­ti ih ne bi li ma­lo omek­ša­li i po­sta­li le­plji­vi. Za raz­li­ku od krup­ni­jih pe­le­ta, sit­ni se mo­ra­ju pa­žlji­vo pri­pre­mi­ti, jer ako se pre­kva­se po­sta­ju ka­ša­sti, usled če­ga ih je ne­mo­gu­će pla­si­ra­ti hra­ni­li­ca­ma. Za­to ih ni­ka­ko ne tre­ba pre­li­va­ti vo­dom, od­no­sno po­ta­pa­ti, već ih va­lja bla­go i po­ste­pe­no vla­ži­ti po­mo­ću pr­ska­li­ce (uko­li­ko je ne­ma­te pri ru­ci, mo­že­te ih kva­si­ti mo­krom ru­kom, ko­ju će­te po­vre­me­no uma­ka­ti u po­su­du sa vo­dom). Dok ih ener­gič­no me­ša­te, pri­me­ti­će­te ka­ko vr­lo br­zo upi­ja­ju teč­nost i po­sta­ju te­ži. Ko­li­ko je vre­me­na po­treb­no da bi se mo­gli ko­ri­sti­ti za pri­hra­nji­va­nje za­vi­si od vr­ste pe­le­ti­ća tj. nji­ho­ve kom­pakt­no­sti i tvr­do­će, ali je to u sva­kom slu­ča­ju ma­nje od jed­nog mi­nu­ta. A da li su do­bri mo­že se pro­ve­ri­ti jed­no­stav­nim ste­za­njem u ša­ci. Ako se ku­gla (od­no­sno »će­vap«) la­ko for­mi­ra i pe­le­ti dr­že for­mu, on­da su sprem­ni za upo­tre­bu. U slu­ča­ju da je to neo­p­hod­no uvek se mo­gu do­kva­si­ti. Na­po­mi­njem da na­kva­še­ne pe­le­te tre­ba ču­va­ti od di­rekt­ne sun­če­ve sve­tlo­sti i to­plo­te jer se br­zo isu­šu­ju, pa ni­je lo­še u pe­ri­o­du iz­me­đu dva pu­nje­nja hra­ni­li­ce na po­su­du sta­vi­ti po­klo­pac ili bla­go na­vla­že­nu kr­pu... (-Ceo tekst mo­že­te pro­či­ta­ti u Ri­bo­lo­vu br. 399-)


dupli-san-dijego

Je­dan od du­pli­ra­nih čvo­rova je i udvo­stru­čeni San Di­je­go džem, zva­ni još i...

trostruki-palomar

Sa po­ja­vom Ber­kley Na­no­fila, ko­ja ni­je ni ple­te­ni­ca ni mo­no­fil, u modu je ušao...

dunavske-carolije

Du­nav je ve­li­ka, mo­ćna i "teško" či­tlji­va re­ka, pa pred­sta­vlja iza­zov za sve ri­bo­lov­ce...

brejd-ring

Braid ring čvor ili u­pre­deni pr­sten čvor upo­tre­blja­va se za ve­zi­va­nje udica...

dupli-uni

Ovo je jedan od najjednostavnijih a naj­vi­še ko­ri­šće­nih čvo­rova za spajanje...

bocna-petlja

Bočna petlja je jedan od je­dno­stav­nih čvo­rova za fi­ksi­ranje bo­čnog pre­dve­za...