• Tamiski protfis u prihvatnici
  • Stuka sa jezera Joca
  • Tamiski protfis
  • Mrtvi Karas kod sela Grebenac
  • Balticka stuka4
  • mala
  • Noc na jezeru Celije
  • Mala Petica
  • Štuka sa Joce2
  • Jezero Joca - A. Milanovic
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Mrtvi Karaš kod sela Grebenac; aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Baltička štuka, Vestervik (južna Švedska); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Vojne bašte (Dunav prekoputa Zemuna); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Noc na Jezeru Ćelije; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, sa stativa, god. 2011.
  • Kubici na putu ka kanalu Petica (kod Kovilova); aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Jezero Joca, Aleksandar Milanović; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, polar-filter, god. 2011.

ribolov-novine-broj-670

Sadržaj broja 670

RI­BO­LOV BR. 670 U PRO­DA­JI JE OD PET­KA 28 AVGUSTA, A U NJE­MU IZ­ME­ĐU OSTA­LOG MO­ŽE­TE PRO­ČI­TA­TI:

KRH­KO JE ZNA­NJE (Ne­kad o ri­bo­lo­vu mno­go to­ga ni­smo zna­li, a ni da­nas, za­ču­do, ni­je znat­no dru­ga­či­je)

UPR­KOS LO­ŠIM USLO­VI­MA /Neo­če­ki­va­no do­bar rad gra­blji­vi­ca u Đer­da­pu sre­di­nom av­gu­sta)

JE­NO­STAV­NO I USPE­ŠNO (Mi­ni re­por­ta­ža sa Du­na­va kod Ko­vin­skog mo­sta)

I GO­RE I U SRE­DI­NI (Ne­u­o­bi­ča­jen a efi­ka­san pri­stup: Dre­ča­ve va­ra­li­ce u bi­stroj i plit­koj vo­di)

RI­BA ZA RI­BOM (Ne­ve­ro­vat­no pre­pod­ne na ba­ri kraj Du­na­va kod Ko­vi­na)

DA­LE­KO, PRI RA­DU I U PA­U­ZI (Pro­ve­re­no na vo­di: Last Cast Zar­gan 150 i 210)

NA­KRAJ SPRU­DA (Dug pe­riod od­lič­nog ra­da gra­blji­vi­ca na Du­na­vu kod ze­mun­ske pla­že Li­do obe­le­žio va­ra­li­čar­sko le­to 2026. na be­o­grad­skim te­re­ni­ma

TRI ZR­NA U DU­BI­NI (No­vi pri­stup do­neo le­pe ulo­ve na sta­rom me­stu)

LET­NJA LIČ­KA GR­GE­ČI­JA­DA (Je­ze­ro Šti­ka­da – jed­na od na­bo­ljih vo­da za lov ban­da­ra na Bal­ka­nu)

MA­LI MA­MAC VE­LI­KE PRI­VLAČ­NO­STI (Ka­ko sam se za­lju­bio u stri­me­re kao do­dat­ni ma­mac za ban­da­ra)

VI­DI MU BR­KO­VE! (Ka­ko mo­der­ni elek­tron­ski ure­đa­ji me­nja­ju ri­bo­lov i da li nas auto­mat­ski či­ne uspe­šni­jim)

PO­VU­CI-PO­TEG­NI, CVER­GLA­NE IZ­BEG­NI (Plov­ka­ro­ška mi­ni re­por­ta­ža sa Bo­van­skog je­ze­ra)

LET­NJI RTO­VI (Re­cept za us­pe­šan lov sa oba­le u još uvek pre­to­plom mo­ru)

VO­DI ME NA DI­ČI­NU (Let­nji dan za pam­će­nje na re­ci iz pr­vih ri­bo­lo­vač­kih se­ća­nja)

STAL­NE RU­BRI­KE:

IZ­LA­ZAK I ZA­LA­ZAK SUN­CA, HI­DRO­ME­TE­O­RO­LO­ŠKA I SO­LU­NAR­NA PROG­NO­ZA I VO­DO­STA­NJE

IZ­LOG

ULO­VI KO­JI SE PAM­TE: Du­le­tov pr­vi tro­fej; Po­rast po­kre­nuo drin­ske pre­da­to­re; Ogrom­na ba­bu­ška ili hi­brid?; Re­kord na dru­gi za­ba­čaj

IZ­VE­ŠTA­JI SA RI­BO­LOV­NIH TE­RE­NA: Apa­tin, Som­bor, Si­vac, Ku­la, Bač­ka To­po­la, No­vi Sad, Ko­vilj­ski rit, Ti­tel, Ki­kin­da, Ko­vin, To­ma­še­vac, Idvor, Far­ka­ždin, Sa­ku­le, Ba­ran­da, Opo­vo, Sef­ke­rin, Glo­gonj, Pan­če­vo, Pan­če­vač­ki rit, Obre­no­vac, Bo­ljev­ci, Be­o­grad, Sme­de­re­vo, Po­ža­re­vac, Ko­sto­lac, Ve­li­ko Gra­di­šte, Kra­gu­je­vac, Kru­še­vac, Kra­lje­vo, Aran­đe­lo­vac, Do­nje Pod­ri­nje, Ma­li Zvor­nik, Lju­bo­vi­ja, Ba­ji­na Ba­šta, Pri­je­po­lje, Ti­moč­ka i Ne­go­tin­ska kra­ji­na, Niš, Le­sko­vac, Pi­rot, Vla­sin­sko je­ze­ro.

RI­BO­LOV BR. 671 IZ­LA­ZI U PE­TAK 11. SEPTEMBRA 2026.

Sta­ri­jim ri­bo­lov­ci­ma i da­nas je do­volj­no re­ći »Kvik Fi­ne­sa« i ni­ka­kvo da­lje ob­ja­šnja­va­nje ni­je po­treb­no. Či­ta­va ta se­ri­ja ma­ši­ni­ca le­gen­dar­ne ne­mač­ke fir­me D.A.M. još uvek je si­no­nim za kva­li­te­tan ma­te­ri­jal, pre­ci­znu iz­ra­du i du­go­več­nost. Ovo­ga pu­ta pred­sta­vlja­mo jed­nog od naj­po­pu­lar­ni­jih čla­no­va te ve­li­ke i ugled­ne po­ro­di­ce

U na­šoj mo­der­noj eri po­tro­šač­kog dru­štva no­vi mo­de­li ma­ši­ni­ca po­ja­vlju­ju se bu­kval­no sva­ko­dnev­no. Ima ih bez­broj, ali ako bo­lje po­gle­da­mo, shva­ti­će­mo da ve­ći­na njih ne do­no­si su­štin­ski ni­šta no­vo. Sa­vre­me­ni ma­te­ri­ja­li i pro­iz­vod­ni pro­ce­si omo­gu­ća­va­ju prak­tič­no bez­gra­nič­ne va­ri­ja­ci­je u iz­gle­du ma­ši­ni­ca za ri­bo­lov, pa ta­ko »pro­iz­vo­đač« če­sto pro­me­ni sa­mo ne­ki ko­zme­tič­ki de­talj, na­le­pi svo­je ime i eto no­vi­te­ta! Ta­ko se ra­di da­nas. Ne­ka­da je bi­lo sa­svim dru­ga­či­je. U kon­struk­ci­ju, di­zajn, ma­te­ri­ja­le i in­že­njer­ske pro­ra­ču­ne ula­ga­la su se ve­li­ka sred­stva, pro­iz­vo­đa­či su ima­li sop­stve­ne raz­voj­ne cen­tre i fa­bri­ke, pa su sve ma­ši­ni­ce po­zna­tih fir­mi ono­ga do­ba (po­go­to­vo u pr­vih ne­ko­li­ko de­ce­ni­ja po­sle II svet­skog ra­ta) bi­le je­din­stve­ne i dru­ga­či­je. To­li­ko dru­ga­či­je, da ni­je po­sto­ja­la šan­sa da ri­bo­lov­ci po­br­ka­ju mo­de­le ili da već na osno­vu jed­nog po­gle­da ne zna­ju o kom je pro­iz­vo­đa­ču ili če­kr­ku reč.

DAM Quick Finessa 331S

Je­dan od ta­kvih pro­iz­vo­đa­ča je le­gen­dar­ni ne­mač­ki D.A.M., a ne­ke od ta­kvih ma­ši­ni­ca su sva­ka­ko mo­de­li Qu­ick iz se­ri­je Fi­nes­sa. One su odav­no ušle u le­gen­du, a na na­šim pro­sto­ri­ma su ste­kle do­slov­ce kult­ni sta­tus. To­li­ko su ce­nje­nje i tra­že­ne, da se čak i da­nas pro­da­ju na ri­bo­lo­va­čim ber­za­ma i pre­ko ogla­sa. Ne­ke ko­le­ge ri­bo­lov­ci i ne pi­ta­ju u ka­kvom je sta­nju ma­ši­ni­ca, već je ku­pu­ju sa­mo zbog ime­na i zbog to­ga što zna­ju da će ona, bez ob­zi­ra na to što je sta­ra de­ce­ni­ja­ma, sko­ro si­gur­no tra­ja­ti i ra­di­ti bar još to­li­ko. D.A.M. i da­lje po­sto­ji i sa­da je ova fir­ma u vla­sni­štvu dan­skog mi­li­o­ne­ra Lar­sa Svend­se­na, vla­sni­ka naj­ve­ćeg de­la ak­ci­ja gru­pa­ci­je Svend­sen Sport, ko­joj pri­pa­da­ju i Oku­ma, Sa­va­ge Ge­ar, Pro­lo­gic, Ron Thomp­son, Sci­er­ra, Eiger i ne­ki dru­gi bren­do­vi. D.A.M. (kao i sve dru­ge ve­li­ke ne­mač­ke fir­me) odav­no ne pro­iz­vo­di ni ma­ši­ni­ce (ni osta­li pri­bor) u ma­tič­noj ze­mlji, već za nje­ga ra­de ši­rom Azi­je raz­ba­ca­ne fa­bri­ke, ali po­ne­ki za­o­sta­li pri­me­rak u Ne­mač­koj pro­iz­ve­de­nih ma­ši­ni­ca, i to u fa­brič­kom sta­nju (tj. ap­so­lut­no ne­ko­ri­šće­nih i 100% oču­va­nih), mo­že se po­vre­me­no pro­na­ći na auk­ci­ja­ma, ber­za­ma i iz­lo­žba­ma. Sa dru­ge stra­ne, oču­va­nost ko­ri­šće­nih če­kr­ka do­sta va­ri­ra, jer su se ti mo­de­li pro­iz­vo­di­li od sre­di­ne še­zde­se­tih go­di­na pro­šlog ve­ka pa do kra­ja se­dam­de­se­tih... (-Ceo tekst mo­že­te pro­či­ta­ti u Ri­bo­lo­vu br. 381-)


dupli-san-dijego

Je­dan od du­pli­ra­nih čvo­rova je i udvo­stru­čeni San Di­je­go džem, zva­ni još i...

trostruki-palomar

Sa po­ja­vom Ber­kley Na­no­fila, ko­ja ni­je ni ple­te­ni­ca ni mo­no­fil, u modu je ušao...

dunavske-carolije

Du­nav je ve­li­ka, mo­ćna i "teško" či­tlji­va re­ka, pa pred­sta­vlja iza­zov za sve ri­bo­lov­ce...

brejd-ring

Braid ring čvor ili u­pre­deni pr­sten čvor upo­tre­blja­va se za ve­zi­va­nje udica...

dupli-uni

Ovo je jedan od najjednostavnijih a naj­vi­še ko­ri­šće­nih čvo­rova za spajanje...

bocna-petlja

Bočna petlja je jedan od je­dno­stav­nih čvo­rova za fi­ksi­ranje bo­čnog pre­dve­za...