• Tamiski protfis u prihvatnici
  • Stuka sa jezera Joca
  • Tamiski protfis
  • Mrtvi Karas kod sela Grebenac
  • Balticka stuka4
  • mala
  • Noc na jezeru Celije
  • Mala Petica
  • Štuka sa Joce2
  • Jezero Joca - A. Milanovic
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Mrtvi Karaš kod sela Grebenac; aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Baltička štuka, Vestervik (južna Švedska); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Vojne bašte (Dunav prekoputa Zemuna); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Noc na Jezeru Ćelije; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, sa stativa, god. 2011.
  • Kubici na putu ka kanalu Petica (kod Kovilova); aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Jezero Joca, Aleksandar Milanović; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, polar-filter, god. 2011.

ribolov-novine-broj-667

Sadržaj broja 667

RI­BO­LOV BR. 667 U PRO­DA­JI JE OD PET­KA 17 JULA, A U NJE­MU IZ­ME­ĐU OSTA­LOG MO­ŽE­TE PRO­ČI­TA­TI:

DAN BE­LOG LU­KA (Vr­lo uspe­šno pe­ca­nje tol­sto­lo­bi­ka na plo­vak i »ta­ble­te« na Rud­ni­ku kod Ma­log Ba­va­ni­šta)

BU­COV »NA SLUH«, SMUĐ »NA DO­DIR« (ti­pič­no let­nje va­ra­li­ča­re­nje po mra­ku, na Du­na­vu kod Go­lup­ca)

BR­ŽA VO­DA PO­KRE­ĆE »BR­KU« (Kre­nuo oče­ki­va­ni let­nji cug so­ma na Du­na­vu kod Go­lup­ca)

OSE­TLJI­VOST, LA­KO­ĆA I SNA­GA (Pro­ve­re­no na vo­di: Last Cast Grap­hi­te Cast 682 UL (203 cm, t.b. 8 g)

NA­GRA­ĐE­NA UPOR­NOST (Po pre­stan­ku lo­vo­sta­ja u Cr­noj Go­ri na­sta­vlja­ju se le­pi ulo­vi mla­di­ce)

I KA­VEZ I ME­TOD (Na Ta­mi­šu kod Sa­ku­la ve­ći­na ri­bo­lo­va­ca sla­bo hva­ta ša­ra­na ali fi­der da­je le­pe de­ve­ri­ke)

A SAD I PA­STRM­KA (In­te­re­san­tan po­če­tak le­ta na Dri­ni i Rza­vu u Vi­še­gra­du)

SAN O STE­NI KOD ĐE­TI­NJEG VI­RA (Se­ća­nje na iza­zov­na pe­ca­nja di­čin­skih sko­ba­lja)

KAD JE TE­ŠKO – AVA I ESKO (ZA­NI­MLJI­VO I PRO­DUK­TIV­NO VA­RA­LI­ČA­RE­NJE NA KULT­NIM TE­RE­NI­MA KOD UŠĆA DRI­NE)

SVE JE­DE IGLI­CE (Neo­če­ki­va­no us­pe­šan »tu­ri­stič­ki« mor­ski ri­bo­lov u Grč­koj po­čet­kom le­ta)

VI­ŠE ULO­VA SA OBA­LE! (Niz let­njih iz­ne­na­đe­nja za so­ma­ro­še)

MO­RA VE­ĆI ME­RE­DOV! (Ne­za­bo­rav­na mu­ši­čar­ska eks­pe­di­ci­ja na re­ku So­ču)

PO­GLED PRE­MA HO­RI­ZON­TU (Šta ra­di­ti ka­da iz­gled­na po­zi­ci­ja iz­ne­ve­ri – II deo)

UPIS NA MI­ŠI­ĆE (Kad ne­ma ora­de, do­bri su i ma­li klen i ci­po­li)

NIZ NAJ­JA­ČE BR­ZA­KE (Eks­trem­no: Ci­lja­no va­ra­li­ča­re­nje krup­ne mre­ne)

STAL­NE RU­BRI­KE:

IZ­LA­ZAK I ZA­LA­ZAK SUN­CA, HI­DRO­ME­TE­O­RO­LO­ŠKA I SO­LU­NAR­NA PROG­NO­ZA I VO­DO­STA­NJE

ULO­VI KO­JI SE PAM­TE: De­ve­ri­ka 4 kg; Kru­pan som na ver­ti­ka­lu; Smuđ pa pa­strm­ka!; Ba­bu­ška 2,5 kg!

IZ­LOG

IZ­VE­ŠTA­JI SA RI­BO­LOV­NIH TE­RE­NA: Apa­tin, Som­bor, Si­vac, Ku­la, Bač­ka To­po­la, No­vi Sad, Ko­vilj­ski rit, Ti­tel, Ki­kin­da, Ko­vin, To­ma­še­vac, Idvor, Far­ka­ždin, Sa­ku­le, Ba­ran­da, Opo­vo, Sef­ke­rin, Glo­gonj, Pan­če­vo, Pan­če­vač­ki rit, Obre­no­vac, Bo­ljev­ci, Be­o­grad, Sme­de­re­vo, Po­ža­re­vac, Ko­sto­lac, Ve­li­ko Gra­di­šte, Kra­gu­je­vac, Kru­še­vac, Kra­lje­vo, Aran­đe­lo­vac, Do­nje Pod­ri­nje, Ma­li Zvor­nik, Lju­bo­vi­ja, Ba­ji­na Ba­šta, Pri­je­po­lje, Ti­moč­ka i Ne­go­tin­ska kra­ji­na, Niš, Le­sko­vac, Pi­rot, Vla­sin­sko je­ze­ro.

RI­BO­LOV BR. 668 IZ­LA­ZI U PE­TAK 31. JULA 2026.

U no­vi­joj isto­ri­ji pro­iz­vod­nje ri­bo­lov­nog pri­bo­ra ma­lo je pro­gra­ma osta­lo u to­li­ko le­pom se­ća­nju ri­bo­lov­ci­ma kao Da­i­wi­ni va­ra­li­čar­ski šta­po­vi pra­vlje­ni u Škot­skoj. Ovog pu­ta pod­se­ća­mo vas na je­dan od ube­dji­vo naj­o­pu­lar­ni­jih mo­de­la, ko­ji i da­nas mno­gi vr­sni ri­bo­lov­ci ne bi me­nja­li ni za šta na sve­tu

Daiwa-velika

Ako bi­smo pi­ta­li ov­da­šnje va­ra­li­ča­re sred­nje i sta­ri­je ge­ne­ra­ci­je ko­ji su im šta­po­vi bi­li omi­lje­ni ili za ko­je su od dru­gih ču­li da su ce­nje­ni, neo­spor­no bi ve­ći deo njih naj­pre po­me­nuo Spor­tex, i to sa pu­nim pra­vom. Ti šta­po­vi su bi­li iz­u­zet­nog kva­li­te­ta, iz­ra­đe­ni u Ne­mač­koj i sa­svim pri­hva­tlji­ve ce­ne za kva­li­tet ko­ji su nu­di­li. Na­ši blin­ke­ra­ši su još vi­še ce­ni­li šta­po­ve Hardy, ali su oni, bu­du­ći da su po­pri­lič­no ko­šta­li, bi­li ne­do­stup­ni ši­rem kru­gu ri­bo­lo­va­ca. Na­rav­no, bi­lo je još ne­kih šta­po­va ko­ji su bi­li po­pu­lar­ni u kru­go­vi­ma na­ših ri­bo­lo­va­ca, kao što su Cor­mo­ran, D.A.M. ili Abu Gar­cia, ali su ge­ne­ral­no po­sma­tra­no Spor­tex i Hardy dr­ža­li ube­dljiv pri­mat. Me­đu­tim, u po­čet­ku ne­ka­ko sti­dlji­vo, a za­tim sve ozbilj­ni­je, na na­šim pro­sto­ri­ma sve ve­ću po­pu­lar­nost po­če­li su da sti­ču šta­po­vi Da­i­wa, pro­iz­ve­de­ni u po­go­ni­ma u Ve­li­koj Bri­ta­ni­ji. Od mo­men­ta ka­da su se po­ja­vi­li kod nas, u dru­goj po­lo­vi­ni de­ve­de­se­tih go­di­na 20. ve­ka, ri­bo­lov­ci su po­če­li da sve vi­še ce­ne ne­ke Da­i­wi­ne mo­de­le, kao što su Alt­mor, Loc­hmor, Po­wer­mesh, Amorp­ho­us Whi­sker Spin­ning i Whi­sker Spin­ning.

Ovo­ga pu­ta pri­ka­za­će­mo je­dan od naj­po­pu­lar­ni­jih Da­i­wi­nih va­ra­li­ča­ra­ca iz tog vre­me­na – mo­del Whi­sker Spin­ning, du­ži­ne 3,05 m (10 sto­pa) i te­ži­ne ba­ca­nja 10–60 g. Iako je WS bi­la naj­jef­ti­ni­ja se­ri­ja od svih go­re po­me­nu­tih, ko­je su iz­ra­đi­va­ne u fa­bri­ci Da­i­we u Škot­skoj, ona je ima­la sko­ro sve naj­bo­lje ka­rak­te­ri­sti­ke sku­pljih mo­de­la, ali po pri­stu­pač­ni­joj ce­ni (u od­no­su na osta­le mo­de­le, na­rav­no).

IAKO JE ŠKOT­SKA ZE­MLJA VI­SKI­JA, na­ziv »Vi­sker« ne­ma ni­ka­kve ve­ze sa tim pi­ćem. Ovo na­po­mi­njem jer je, ve­ro­va­li ili ne, bi­lo ne­kih ri­bo­lo­va­ca ko­ji su te stva­ri do­vo­di­li u ve­zu. Do­du­še, ka­sni­je su se prav­da­li da je sve bi­lo sa­mo ša­la, ali ne baš uver­lji­vo. Da­kle, vi­sker (»whi­sker«) je op­šti na­ziv za ta­ko­zva­na mo­no­kri­stal­na vlak­na (vlak­na iz­ra­đe­na od jed­nog kri­sta­la) iz­du­že­nog ob­li­ka. Vi­ske­ri su raz­vi­je­ni da bi se po­sti­gla eks­trem­na čvr­sti­na i uglav­nom slu­že kao do­da­ci (ople­me­nji­va­či), ko­ji oja­ča­va­ju stan­dard­na kom­po­zit­na vlak­na. Po­sto­je raz­li­či­te vr­ste vi­ske­ra, a za nas su naj­zna­čaj­ni­ji oni gra­fit­ni i vi­ske­ri od si­li­ci­jum-kar­bi­da. Ka­da smo već spo­me­nu­li iz­raz »vlak­na«, mo­ram ov­de re­ći, ka­ko ne bi bi­lo za­bu­ne, da se nji­ho­va du­ži­na i preč­nik me­re na­no­me­tri­ma... (-Ceo tekst mo­že­te pro­či­ta­ti u Ri­bo­lo­vu br 418/419-)


dupli-san-dijego

Je­dan od du­pli­ra­nih čvo­rova je i udvo­stru­čeni San Di­je­go džem, zva­ni još i...

trostruki-palomar

Sa po­ja­vom Ber­kley Na­no­fila, ko­ja ni­je ni ple­te­ni­ca ni mo­no­fil, u modu je ušao...

dunavske-carolije

Du­nav je ve­li­ka, mo­ćna i "teško" či­tlji­va re­ka, pa pred­sta­vlja iza­zov za sve ri­bo­lov­ce...

brejd-ring

Braid ring čvor ili u­pre­deni pr­sten čvor upo­tre­blja­va se za ve­zi­va­nje udica...

dupli-uni

Ovo je jedan od najjednostavnijih a naj­vi­še ko­ri­šće­nih čvo­rova za spajanje...

bocna-petlja

Bočna petlja je jedan od je­dno­stav­nih čvo­rova za fi­ksi­ranje bo­čnog pre­dve­za...