• Tamiski protfis u prihvatnici
  • Stuka sa jezera Joca
  • Tamiski protfis
  • Mrtvi Karas kod sela Grebenac
  • Balticka stuka4
  • mala
  • Noc na jezeru Celije
  • Mala Petica
  • Štuka sa Joce2
  • Jezero Joca - A. Milanovic
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Mrtvi Karaš kod sela Grebenac; aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Baltička štuka, Vestervik (južna Švedska); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Vojne bašte (Dunav prekoputa Zemuna); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Noc na Jezeru Ćelije; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, sa stativa, god. 2011.
  • Kubici na putu ka kanalu Petica (kod Kovilova); aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Jezero Joca, Aleksandar Milanović; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, polar-filter, god. 2011.

ribolov-novine-broj-657

Sadržaj broja 657

RI­BO­LOV BR. 657 U PRO­DA­JI JE OD PET­KA 13. FEBRUARA, A U NJE­MU IZ­ME­ĐU OSTA­LOG MO­ŽE­TE PRO­ČI­TA­TI:

... I KA­KO SE TO ZA­VR­ŠI­LO (Lič­ni stav: Za­što sam re­šio da pre­sta­nem da pe­cam)

VE­ĆA VO­DA, MA­NJA DA­LJI­NA (Dva raz­li­či­ta ri­bo­lo­va kra­jem zim­ske se­zo­ne na Za­pad­noj Mo­ra­vi kod Či­tlu­ka)

TOR­BI­CA PU­NA SNO­VA (Ka­la­je­ve ri­bo­lo­vač­ke pri­če)

JE­DAN ALI VRE­DAN (Na sa­mom po­čet­ku ša­ran­ske se­zo­ne če­sto uz mno­go tru­da tre­ba i ma­lo sre­će)

ISTE NA­VI­KE, ISTE VA­RA­LI­CE (Mi­ni-re­zi­me štu­ka­ro­ške se­zo­ne 2025. na Za­pad­noj Mo­ra­vi i je­ze­ru Me­đu­vrš­je)

JED­NO ME­STO (Z)A DVA FI­DE­RA­ŠA (I na te­re­nu ko­ji od­lič­no po­zna­je­mo mo­že­mo se po pr­vi put na­ći u ne­koj si­tu­a­ci­ji)

VRA­ĆEN SAV­SKI KA­PI­TA­LAC! (Iz­u­ze­tan ulov vr­snog va­ra­li­ča­ra na star­tu se­zo­ne 2026.)

TRA­ŽE­NJE ME­STA I ČE­KA­NJE CU­GO­VA (Zah­tev­no ali uspe­šno tro­dnev­no fe­bru­ar­sko va­ra­li­ča­re­nje na Du­na­vu kod Kla­do­va i Do­njeg Mi­la­nov­ca)

VE­ŠTAČ­KE OBA­LE I PRE­GRA­ĐE­NI TO­KO­VI (Tak­mi­čar­ska zna­nja pri­men­lji­va i u re­kre­a­tiv­nom ri­bo­lo­vu)

HRA­NA KO­JA ZO­VE RI­BU (Fer­men­ta­ci­ja i njen uti­caj na pri­vlač­nost ži­ta­ri­ca za ma­mac i pri­ma­mu)

MNO­GO VI­ŠE OD PRO­DA­JE! (Eks­klu­ziv­ni iz­ve­štaj sa jed­nog od naj­ve­ćih ja­pan­skih ri­bo­lov­nih saj­mo­va: Osa­ka Fis­hing Show 2026)

PLEM­STVO NA ULA­ZU U RU­PU (Neo­bič­no: Ci­lja­ni lov smu­đa na Za­pad­noj Mo­ra­vi kod Kra­lje­va)

ME­SNI ME­NI NA STAR­TU (Us­pe­lo otva­ra­nje ba­bu­škar­ske se­zo­ne na Du­na­vu kod Go­lup­ca)

STAL­NE RU­BRI­KE: IZ­LA­ZAK I ZA­LA­ZAK SUN­CA, ME­TE­O­RO­LO­ŠKA I SO­LU­NAR­NA PROG­NO­ZA I VO­DO­STA­NJE

IZ­LOG

MA­LI LEK­SI­KON ČVO­RO­VA: Sa­vr­še­na pe­tlja

ULO­VI KO­JI SE PAM­TE: Som ne­ma ka­len­dar

DO­BAR SA­VET: Gip­sa­na plo­ča i uoča­va­nje tr­za­ja

IZ­VE­ŠTA­JI SA RI­BO­LOV­NIH TE­RE­NA: Apa­tin, Som­bor, Si­vac, Ku­la, Bač­ka To­po­la, No­vi Sad, Ko­vilj­ski rit, Ti­tel, Ki­kin­da, Ko­vin, To­ma­še­vac, Idvor, Far­ka­ždin, Sa­ku­le, Ba­ran­da, Opo­vo, Sef­ke­rin, Glo­gonj, Pan­če­vo, Pan­če­vač­ki rit, Obre­no­vac, Bo­ljev­ci, Be­o­grad, Sme­de­re­vo, Po­ža­re­vac, Ko­sto­lac, Ve­li­ko Gra­di­šte, Kra­gu­je­vac, Kru­še­vac, Kra­lje­vo, Aran­đe­lo­vac, Do­nje Pod­ri­nje, Ma­li Zvor­nik, Lju­bo­vi­ja, Ba­ji­na Ba­šta, Pri­je­po­lje, Ti­moč­ka i Ne­go­tin­ska kra­ji­na, Niš, Le­sko­vac, Pi­rot, Vla­sin­sko je­ze­ro.

RI­BO­LOV BR. 657 IZ­LA­ZI U PE­TAK 13. MARTA 2026.

U fi­der teh­ni­ci su oduvek ko­ri­šće­ni na­men­ski kon­stru­i­sa­ni i spe­ci­fič­ni šta­po­vi, ali su ma­ši­ni­ce »po­zajm­lji­va­ne« iz va­ra­li­čar­skog, meč i ša­ran­skog ri­bo­lo­va. I da­nas je u na­če­lu tako – u upotrebi su če­kr­ci iste for­me kao ra­ni­je, s tim što na ne­ki­ma sa­da sto­ji ozna­ka »fe­e­der«, dok se ne­ki drugi mo­de­li, ko­ji su ste­kli mno­štvo po­klo­ni­ka me­đu lju­bi­te­lji­ma mo­der­nog ri­bo­lo­va sa hra­ni­li­com, pra­ve u ne­iz­me­nje­nom ob­li­ku i pro­da­ju pod istim ime­nom kao u vre­me kad su na­sta­li. Tek je ma­li broj ma­ši­ni­ca mo­di­fi­ko­van ka­ko bi bio po­seb­no pri­la­go­đen ovoj di­sci­pli­ni. Go­di­ne ma­sov­nog fi­der ri­bo­lo­va, na raz­li­či­tim vo­da­ma i u raz­li­či­tim uslo­vi­ma, po­mo­gle su da se is­kri­sta­li­še šta sve ne­ki če­krk tre­ba da ima i ka­ko mora da ra­di da bi se mo­glo re­ći da je do­bar za ovu teh­ni­ku.

ZA FI­DER MO­ŽE­MO KO­RI­STI­TI, ka­ko je u uvo­du na­zna­če­no, sta­ci­o­nar­ne ma­ši­ni­ce svih ti­po­va, tj. na­me­na, sa pred­njom ili zad­njom koč­ni­com i ra­znih ve­li­či­na (sem naj­ma­njih i naj­ve­ćih). Če­kr­ci ko­ji se svr­sta­va­ju u va­ra­li­čar­ske dr­že pri­mat, kao što mo­že­te vi­de­ti i u okvi­ru u kom na­bra­ja­mo kod nas naj­po­pu­lar­ni­je mo­de­le. Do­bre va­ra­li­čar­ske ma­ši­ne su po­u­zda­ne, traj­ne i kom­pakt­nog ku­ći­šta, a uz to i od­lič­no sla­žu stru­nu, što je sa­svim do­volj­no za po­tre­be pe­ca­nja na fi­der. Meč ma­ši­ni­ce su po kon­struk­ci­ji slič­ne va­ra­li­čar­skim, osim što ima­ju zad­nju koč­ni­cu i plit­ke (»meč«) špul­ne (ko­je se po­sled­njih go­di­na po­ja­vlju­ju kao do­dat­ne, pa čak i osnov­ne i na ne­kim ma­njim va­ra­li­čar­skim če­kr­ci­ma).

 

Pro­iz­vo­đa­či su u ne­kom mo­men­tu pre par go­di­na po­če­li da po­pu­nja­va­ju pra­zan pro­stor ko­ji je na­stao iz­me­đu sred­nje te­škog i te­škog ri­bo­lo­va. Kla­sič­ne ša­ran­ske ma­ši­ni­ce su pre­glo­ma­zne čak i za naj­te­ži ob­lik fi­de­ra – me­tod, pa su ne­ki pro­iz­vo­đa­či sma­nji­li stan­dard­ne če­kr­ke ko­ji ima­ju me­ha­ni­zam slo­bod­nog ho­da i na taj na­čin do­bi­li jed­nu no­vu (me­đu) kla­su ma­ši­na (ta­ko su se na tr­ži­šte vra­ti­li mo­de­li ve­li­či­na 3.000-4.000 po Shi­ma­nu, sa slo­bod­nim ho­dom, ko­ji su pre de­se­tak go­di­na bi­li pro­mo­vi­sa­ni kao po­god­ni za lov smu­đa, štu­ke i ban­da­ra na pri­rod­ne mam­ce, ali ni­su bi­li na­ro­či­to pri­hva­će­ni, pa su na ne­ko vre­me bi­li prak­tič­no ne­sta­li iz po­nu­de).

masinice velika

IZ­BOR KON­KRET­NE MA­ŠI­NI­CE za fi­der pre sve­ga za­vi­si od ka­rak­te­ri­sti­ka te­re­na na ko­me lo­vi­mo. Vo­di i ri­ba­ma ko­je se na njoj hva­ta­ju pri­la­go­đa­va­mo sna­gu šta­pa, a pre­ma nje­mu bi­ra­mo če­krk, pa će ne­kom la­ga­nom lajt ili me­di­jum šta­pu pri­sta­ja­ti sta­ci­o­na­rac sa pred­njom koč­ni­com, ve­li­či­ne 2.000 ili 3.000 po Shi­ma­nu (tj. ka­pa­ci­te­ta špul­ne od 100m/0,20mm do 100m/0,30mm), sred­njem i sna­žni­jem (te­ži­ne ba­ca­nja do 100 g) od­go­va­ra­će ma­ši­na kla­se 3.000-4.000 (sa pred­njom koč­ni­com ili sa zad­njom, ko­ja mo­že bi­ti do­pu­nje­na i tzv. bor­be­nom – ko­jom se jed­no­stav­no i mo­men­tal­no znat­no po­ve­ća­va ili sma­nju­je si­la ko­če­nja), dok bi za zah­tev­ni­ji ri­bo­lov, tj. za sna­žne šta­po­ve te­ži­ne ba­ca­nja pre­ko 100 g, naj­zgod­ni­ji bi­li »mi­ni« ša­ran­ski če­kr­ci, sa slo­bod­nim ho­dom, ka­pa­ci­te­ta do 100m/0,50mm. Ve­ću ma­ši­ni­cu od to­ga... (-Ceo tekst mo­že­te pro­či­ta­ti u Ri­bo­lo­vu br. 438-)


dupli-san-dijego

Je­dan od du­pli­ra­nih čvo­rova je i udvo­stru­čeni San Di­je­go džem, zva­ni još i...

trostruki-palomar

Sa po­ja­vom Ber­kley Na­no­fila, ko­ja ni­je ni ple­te­ni­ca ni mo­no­fil, u modu je ušao...

dunavske-carolije

Du­nav je ve­li­ka, mo­ćna i "teško" či­tlji­va re­ka, pa pred­sta­vlja iza­zov za sve ri­bo­lov­ce...

brejd-ring

Braid ring čvor ili u­pre­deni pr­sten čvor upo­tre­blja­va se za ve­zi­va­nje udica...

dupli-uni

Ovo je jedan od najjednostavnijih a naj­vi­še ko­ri­šće­nih čvo­rova za spajanje...

bocna-petlja

Bočna petlja je jedan od je­dno­stav­nih čvo­rova za fi­ksi­ranje bo­čnog pre­dve­za...