• Tamiski protfis u prihvatnici
  • Stuka sa jezera Joca
  • Tamiski protfis
  • Mrtvi Karas kod sela Grebenac
  • Balticka stuka4
  • mala
  • Noc na jezeru Celije
  • Mala Petica
  • Štuka sa Joce2
  • Jezero Joca - A. Milanovic
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Mrtvi Karaš kod sela Grebenac; aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Baltička štuka, Vestervik (južna Švedska); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Vojne bašte (Dunav prekoputa Zemuna); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Noc na Jezeru Ćelije; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, sa stativa, god. 2011.
  • Kubici na putu ka kanalu Petica (kod Kovilova); aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Jezero Joca, Aleksandar Milanović; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, polar-filter, god. 2011.

ribolov-novine-broj-662

Sadržaj broja 662

RI­BO­LOV BR. 662 U PRO­DA­JI JE OD PET­KA 8. MAJA, A U NJE­MU IZ­ME­ĐU OSTA­LOG MO­ŽE­TE PRO­ČI­TA­TI:

SMRT POD­VOD­NOJ AR­MA­TU­RI! (O ne­ga­tiv­nom uti­ca­ju mo­der­nog pri­bo­ra na ri­bo­lov i ži­vot­nu sre­di­nu)

NI­JE HTE­LA PA PRO­JE­LA (Od­lič­no fi­de­ri­sa­nje du­nav­ske ba­bu­ške na ču­ve­nom te­re­nu bli­zu Go­lup­ca)

TRE­ĆA PA­STRM­KA ZA BU­COV­DŽI­JE (Na­sta­vak neo­bič­ne se­ri­je kod Go­lu­ip­ca)

MRE­NI­CE ŠLJI­VA­RI I BA­BU­ŠKE (Kla­sič­no pro­leć­no pe­ca­nje na Ju­žnoj Mo­ra­vi to­kom mre­sta ve­ći­ne vr­sta be­le ri­be)

MR­TAV KA­NAL PRE­PUN RI­BE! (Hra­nje­nje me­sta se ne­pla­ni­ra­no pre­tvo­ri­lo u vr­hun­sko pe­ca­nje)

CIK­CAK VO­ŽNJA IZ­ME­ĐU PA­NJE­VA (Ba­bu­ška le­po pro­ra­di­la na ma­le pop-apo­ve u pli­ća­ci­ma De­li­blat­skog je­ze­ra)

U DU­BI­NI A IZ­NAD DNA (Mi­ni re­por­ta­ža iz Đer­da­pa)

KAD ARO­MA OD­BI­JA (Da li pu­ša­či ima­ju ma­nje iz­gle­de za uspeh u ri­bo­lo­vu ne­go ne­pu­ša­či)

CR­VE­NI CR­VI U VE­ĆOJ DU­BI­NI (Us­pe­šan pro­leć­ni lov plo­ti­ce u zah­tev­nim uslo­vi­ma)

5 ZA­BA­ČA­JA – 4 KA­PI­TAL­CA! (I to se do­ga­đa: Ko­lu­ba­ra uz­vod­no od La­za­rev­ca)

TE­ŠKIM LEP­TI­RI­MA PRO­TIV JA­KOG VE­TRA (Neo­če­ki­va­no us­pe­šan lov štu­ke na va­ra­li­cu i ke­de­ra na šljun­ka­ri kraj Dri­ne)

PRO­LEĆ­NA ME­ŠA­VI­NA (I mi­nu­log apri­la uobi­ča­je­no ra­zno­vr­sni ulo­vi va­ra­li­ča­ra na Ta­mi­šu)

JE­DAN ZA SVE! (Pred­sta­vlja­mo naj­ja­či štap iz Grap­hi­te Cast se­ri­je rob­ne mar­ke Last Cast)

BUĆ­KA ZA CI­PRI­NI­DE (Jed­no­stav­na a efi­ka­sna tak­ti­ka za pri­vla­če­nje i ak­ti­vi­ra­nje ri­be na ko­mer­ci­jal­nim re­vi­ri­ma)

SKO­RO PA ISTO (Ja­dran­ske ri­blje vr­ste ko­je če­sto zbu­nju­ju i znal­ce – I deo)

VER­TI­KA­LA RI­BU DA­LA (Lep po­če­tak smu­đa­ro­ške se­zo­ne na Du­na­vu u No­vom Sa­du)

STAL­NE RU­BRI­KE

IZ­LA­ZAK I ZA­LA­ZAK SUN­CA, SO­LU­NAR­NA PROG­NO­ZA I VO­DO­STA­NJE/p>

ULO­VI KO­JI SE PAM­TE: Ša­ran­dži­je na ko­ti 247!; Či­ni­lo se da je ma­li; Sam svoj maj­stor; Pr­vo­maj­ski tro­fej

IZ­LOG

USPO­ME­NE SA PE­CA­NJA: Ka­nal­ski smu­đe­vi

I TO SE DO­GA­ĐA: Ne­zva­ni go­sti

IZ­VE­ŠTA­JI SA RI­BO­LOV­NIH TE­RE­NA: Apa­tin, Som­bor, Si­vac, Ku­la, Bač­ka To­po­la, No­vi Sad, Ko­vilj­ski rit, Ti­tel, Ki­kin­da, Ko­vin, To­ma­še­vac, Idvor, Far­ka­ždin, Sa­ku­le, Ba­ran­da, Opo­vo, Sef­ke­rin, Glo­gonj, Pan­če­vo, Pan­če­vač­ki rit, Obre­no­vac, Bo­ljev­ci, Be­o­grad, Sme­de­re­vo, Po­ža­re­vac, Ko­sto­lac, Ve­li­ko Gra­di­šte, Kra­gu­je­vac, Kru­še­vac, Kra­lje­vo, Aran­đe­lo­vac, Do­nje Pod­ri­nje, Ma­li Zvor­nik, Lju­bo­vi­ja, Ba­ji­na Ba­šta, Pri­je­po­lje, Ti­moč­ka i Ne­go­tin­ska kra­ji­na, Niš, Le­sko­vac, Pi­rot, Vla­sin­sko je­ze­ro.

RI­BO­LOV BR. 663 IZ­LA­ZI U PE­TAK 22. MAJA 2026.

Če­sto smo sklo­ni da za­klju­či­mo, ka­da pe­ca­nje za­vr­ši­mo bez udar­ca, da ri­ba ni­je je­la ili da ni­je bi­la na me­stu na kom smo je tra­ži­li. To se, na­rav­no, de­ša­va svi­ma, ali naj­re­đe oni­ma ko­ji do­bro upo­zna­ju ži­vot­ne na­vi­ke smu­đa i obra­sce nje­go­vog po­na­ša­nja u raz­li­či­tim uslo­vi­ma

Smuđ: oprez i gladKa­da je o po­na­ša­nju ri­ba reč, ve­ći­na ri­bo­lo­va­ca raz­li­ku­je dve vr­ste: »ri­ba ra­di« ili »ri­ba ne ra­di«, a ulov ili nje­gov iz­o­sta­nak uobi­ča­je­no se uzi­ma­ju kao po­ka­za­te­lji ak­tiv­no­sti ili ne­ak­tiv­no­sti ri­be. To u osno­vi i je­ste ta­ko, ali po­sto­je i ni­jan­se u ak­tiv­no­sti ko­je nas mo­gu do­ve­sti do ulo­va i on­da kad za ve­ći­nu ri­bo­lo­va­ca ri­ba »ne ra­di«. Po­zna­va­nje ono­ga što smuđ mo­že i ono­ga što mo­ra da ra­di da bi pre­ži­veo, a o če­mu je pi­sa­no u pret­hod­na dva bro­ja Ri­bo­lo­va, od ve­li­kog je zna­ča­ja za tač­nu pro­ce­nu ni­voa nje­go­ve ak­tiv­no­sti. Ve­za iz­me­đu mo­guć­no­sti i po­tre­ba, s jed­ne stra­ne, i pro­men­lji­vih ve­li­či­na ko­je ka­rak­te­ri­šu okru­že­nje u ko­jem ži­vi, s dru­ge stra­ne, upu­ću­je nas na me­sto na ko­jem smuđ bo­ra­vi, kao i na vre­me u ko­jem će na ne­ki na­čin bi­ti ak­ti­van. A ni­vo nje­go­ve ak­tiv­no­sti za nas ri­bo­lov­ce zna­či ni­vo in­ten­zi­te­ta is­hra­ne. Da bi nam taj po­jam bio ja­sni­ji, ak­tiv­nost će­mo po­de­li­ti na če­ti­ri ni­voa: hi­pe­rak­tiv­nost, ak­tiv­nost, ume­re­na ak­tiv­nost i ne­ak­tiv­nost.

PRI­ROD­NO BI BI­LO DA JE naj­glad­ni­ji smuđ naj­ak­tiv­ni­ji, ali po­gre­šno je na strah (bez­bed­nost) i glad gle­da­ti odvo­je­no. Te dve po­tre­be su uvek u spre­zi. Na ta­kav za­klju­čak upu­ću­ju nas smu­đe­vi pu­nog že­lu­ca ulo­vlje­ni u fa­zi hi­pe­rak­tiv­no­sti, kao i ret­ki ulo­vi ne­ak­tiv­nih smu­đe­va pot­pu­no pra­znog že­lu­ca. Iz ovo­ga je oči­gled­no da je uslov za hi­pe­rak­tiv­nost ni­zak ni­vo stra­ha i da će smuđ iza­ći u lov bez ob­zi­ra na ni­vo gla­di. Na lo­vi­štu će bi­ti pri­su­tan dok ima hra­ne i dok su uslo­vi za bez­be­dan lov pri­sut­ni. U ne­kim uslo­vi­ma taj »cug« tra­je krat­ko, a u dru­gim i po ne­ko­li­ko ča­so­va i ta­da je smuđ bli­zu oba­le i po­vr­ši­ne, na me­sti­ma ko­ja ka­rak­te­ri­šu iz­ra­žen re­ljef i naj­ve­ća kon­cen­tra­ci­ja ka­u­gle­ra. U tom pe­ri­o­du ve­ći­na ri­bo­lo­va­ca ima ulov, bez ob­zi­ra na is­ku­stvo, ve­šti­nu, opre­mu, iz­bor va­ra­li­ce... Hi­pe­rak­tiv­ni smu­đe­vi su u ve­ćim gru­pa­ma, a kon­ku­ren­ci­ja za hra­nu je ve­li­ka, te su i neo­pre­zni­ji... (-Ceo tekst mo­že­te pro­či­ta­ti u Ri­bo­lo­vu br. 380-)


dupli-san-dijego

Je­dan od du­pli­ra­nih čvo­rova je i udvo­stru­čeni San Di­je­go džem, zva­ni još i...

trostruki-palomar

Sa po­ja­vom Ber­kley Na­no­fila, ko­ja ni­je ni ple­te­ni­ca ni mo­no­fil, u modu je ušao...

dunavske-carolije

Du­nav je ve­li­ka, mo­ćna i "teško" či­tlji­va re­ka, pa pred­sta­vlja iza­zov za sve ri­bo­lov­ce...

brejd-ring

Braid ring čvor ili u­pre­deni pr­sten čvor upo­tre­blja­va se za ve­zi­va­nje udica...

dupli-uni

Ovo je jedan od najjednostavnijih a naj­vi­še ko­ri­šće­nih čvo­rova za spajanje...

bocna-petlja

Bočna petlja je jedan od je­dno­stav­nih čvo­rova za fi­ksi­ranje bo­čnog pre­dve­za...