• Tamiski protfis u prihvatnici
  • Stuka sa jezera Joca
  • Tamiski protfis
  • Mrtvi Karas kod sela Grebenac
  • Balticka stuka4
  • mala
  • Noc na jezeru Celije
  • Mala Petica
  • Štuka sa Joce2
  • Jezero Joca - A. Milanovic
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Mrtvi Karaš kod sela Grebenac; aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Baltička štuka, Vestervik (južna Švedska); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Vojne bašte (Dunav prekoputa Zemuna); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Noc na Jezeru Ćelije; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, sa stativa, god. 2011.
  • Kubici na putu ka kanalu Petica (kod Kovilova); aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Jezero Joca, Aleksandar Milanović; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, polar-filter, god. 2011.

ribolov-novine-broj-670

Sadržaj broja 670

RI­BO­LOV BR. 670 U PRO­DA­JI JE OD PET­KA 28 AVGUSTA, A U NJE­MU IZ­ME­ĐU OSTA­LOG MO­ŽE­TE PRO­ČI­TA­TI:

KRH­KO JE ZNA­NJE (Ne­kad o ri­bo­lo­vu mno­go to­ga ni­smo zna­li, a ni da­nas, za­ču­do, ni­je znat­no dru­ga­či­je)

UPR­KOS LO­ŠIM USLO­VI­MA /Neo­če­ki­va­no do­bar rad gra­blji­vi­ca u Đer­da­pu sre­di­nom av­gu­sta)

JE­NO­STAV­NO I USPE­ŠNO (Mi­ni re­por­ta­ža sa Du­na­va kod Ko­vin­skog mo­sta)

I GO­RE I U SRE­DI­NI (Ne­u­o­bi­ča­jen a efi­ka­san pri­stup: Dre­ča­ve va­ra­li­ce u bi­stroj i plit­koj vo­di)

RI­BA ZA RI­BOM (Ne­ve­ro­vat­no pre­pod­ne na ba­ri kraj Du­na­va kod Ko­vi­na)

DA­LE­KO, PRI RA­DU I U PA­U­ZI (Pro­ve­re­no na vo­di: Last Cast Zar­gan 150 i 210)

NA­KRAJ SPRU­DA (Dug pe­riod od­lič­nog ra­da gra­blji­vi­ca na Du­na­vu kod ze­mun­ske pla­že Li­do obe­le­žio va­ra­li­čar­sko le­to 2026. na be­o­grad­skim te­re­ni­ma

TRI ZR­NA U DU­BI­NI (No­vi pri­stup do­neo le­pe ulo­ve na sta­rom me­stu)

LET­NJA LIČ­KA GR­GE­ČI­JA­DA (Je­ze­ro Šti­ka­da – jed­na od na­bo­ljih vo­da za lov ban­da­ra na Bal­ka­nu)

MA­LI MA­MAC VE­LI­KE PRI­VLAČ­NO­STI (Ka­ko sam se za­lju­bio u stri­me­re kao do­dat­ni ma­mac za ban­da­ra)

VI­DI MU BR­KO­VE! (Ka­ko mo­der­ni elek­tron­ski ure­đa­ji me­nja­ju ri­bo­lov i da li nas auto­mat­ski či­ne uspe­šni­jim)

PO­VU­CI-PO­TEG­NI, CVER­GLA­NE IZ­BEG­NI (Plov­ka­ro­ška mi­ni re­por­ta­ža sa Bo­van­skog je­ze­ra)

LET­NJI RTO­VI (Re­cept za us­pe­šan lov sa oba­le u još uvek pre­to­plom mo­ru)

VO­DI ME NA DI­ČI­NU (Let­nji dan za pam­će­nje na re­ci iz pr­vih ri­bo­lo­vač­kih se­ća­nja)

STAL­NE RU­BRI­KE:

IZ­LA­ZAK I ZA­LA­ZAK SUN­CA, HI­DRO­ME­TE­O­RO­LO­ŠKA I SO­LU­NAR­NA PROG­NO­ZA I VO­DO­STA­NJE

IZ­LOG

ULO­VI KO­JI SE PAM­TE: Du­le­tov pr­vi tro­fej; Po­rast po­kre­nuo drin­ske pre­da­to­re; Ogrom­na ba­bu­ška ili hi­brid?; Re­kord na dru­gi za­ba­čaj

IZ­VE­ŠTA­JI SA RI­BO­LOV­NIH TE­RE­NA: Apa­tin, Som­bor, Si­vac, Ku­la, Bač­ka To­po­la, No­vi Sad, Ko­vilj­ski rit, Ti­tel, Ki­kin­da, Ko­vin, To­ma­še­vac, Idvor, Far­ka­ždin, Sa­ku­le, Ba­ran­da, Opo­vo, Sef­ke­rin, Glo­gonj, Pan­če­vo, Pan­če­vač­ki rit, Obre­no­vac, Bo­ljev­ci, Be­o­grad, Sme­de­re­vo, Po­ža­re­vac, Ko­sto­lac, Ve­li­ko Gra­di­šte, Kra­gu­je­vac, Kru­še­vac, Kra­lje­vo, Aran­đe­lo­vac, Do­nje Pod­ri­nje, Ma­li Zvor­nik, Lju­bo­vi­ja, Ba­ji­na Ba­šta, Pri­je­po­lje, Ti­moč­ka i Ne­go­tin­ska kra­ji­na, Niš, Le­sko­vac, Pi­rot, Vla­sin­sko je­ze­ro.

RI­BO­LOV BR. 671 IZ­LA­ZI U PE­TAK 11. SEPTEMBRA 2026.

Ada Ci­gan­li­ja na­da­le­ko je ču­ve­na pre sve­ga kao naj­ve­će pre­sto­nič­ko ku­pa­li­šte u let­njem pe­ri­o­du. Ali, ovo le­po ve­štač­ko je­ze­ro ne­da­le­ko od cen­tra gra­da, iako da­nas vi­še ne nu­di ta­ko po­volj­ne uslo­ve za ri­bo­lov kao do pre pet­na­e­stak go­di­na, još uvek je pri­vlač­no za pe­ca­ro­še, a oni ko­ji ga do­bro po­zna­ju i re­dov­no po­se­ću­ju mo­gu da ostva­re i natpro­seč­ne ulo­ve za na­še pri­li­ke.

Sav­sko je­ze­ro, mno­go po­zna­ti­je kao Ada Ci­gan­li­ja, u stva­ri je ru­ka­vac Sa­ve, iz­me­đu nje­ne de­sne oba­le i de­sne oba­le iz­du­že­nog ostr­va go­re po­me­nu­tog ime­na. Još je Mi­loš Obre­no­vić uvi­deo svu le­po­tu i zna­čaj ovog bi­se­ra pri­ro­de, pa ga je 1821. go­di­ne pro­gla­sio za »dr­žav­no i na­rod­no do­bro«.

Re­a­li­za­ci­ja ide­je da se na­pra­vi je­ze­ro, kao glav­ni deo cen­tra za od­mor, ra­zo­no­du i sport­ske ak­tiv­no­sti Be­o­gra­đa­na, ot­po­če­la je 1957, a glav­ni­na po­sla za­vr­še­na je de­ce­ni­ju ka­sni­je. No ra­do­vi na ure­đi­va­nju je­ze­ra po­tra­ja­li su do 1978, a od ta­da do da­nas ono se, kao i ce­lo ostr­vo, iz go­di­ne u go­di­nu ma­nje ili vi­še me­nja.

Ada

VO­DA: Du­ži­na aku­mu­la­ci­je (ko­ja se na­la­zi na nad­mor­skoj vi­si­ni od 73 m) iz­no­si 4,4 km, pro­seč­na ši­ri­na 250 m, a du­bi­na se kre­će iz­me­đu 3 i 6 m. Za­pre­mi­na je oko 4 mi­li­o­na kub­nih me­ta­ra (pri sred­njem vo­do­sta­ju), po­vr­ši­na vo­de­nog ogle­da­la pri­bli­žno 0,9 kvkm, a ce­log kom­plek­sa Ade Ci­gan­li­je 800 ha. Vo­da je iz­u­zet­no či­sta, bu­du­ći da joj kva­li­tet va­ri­ra od pr­ve do dru­ge ka­te­go­ri­je (sla­bi­ji je, na­rav­no, u se­zo­ni ku­pa­nja). Ba­zna je, sa pH vred­no­šću od 8,2 do 8,7, a pro­vi­di se van ku­pa­li­šne se­zo­ne i do 5 m! Sve su to od­lič­ni pred­u­slo­vi za bo­gat ri­blji fond. Na­ža­lost, to ni­ka­da ni­je re­zul­ti­ra­lo ri­bljim bo­gat­stvom od­go­va­ra­ju­ćim po­ten­ci­ja­lu, a iz ri­bo­lo­vač­kog ugla gle­da­no, još je tu­žni­je to što su ulo­vi da­nas ne­u­po­re­di­vo ma­nji ne­go pre dve-tri de­ce­ni­je.

Pre 20-25 go­di­na, ov­de se re­dov­no pe­cao smuđ, po­vre­me­no i ka­pi­ta­lan, a bi­lo je i krup­nih so­mo­va, na­ro­či­to u pro­leć­nom cu­gu. Sko­ro svi ta­da po­zna­ti be­o­grad­ski va­ra­li­ča­ri bi­li su na je­ze­ru. Som se naj­če­šće pe­cao ve­li­kim du­plim ka­ši­ka­ma, a mi smu­đa­ro­ši smo ko­ri­sti­li sve mo­gu­će vr­ste vo­ble­ra i... (-Ceo tekst mo­že­te pro­či­ta­ti u Ri­bo­lo­vu br. 371-)


dupli-san-dijego

Je­dan od du­pli­ra­nih čvo­rova je i udvo­stru­čeni San Di­je­go džem, zva­ni još i...

trostruki-palomar

Sa po­ja­vom Ber­kley Na­no­fila, ko­ja ni­je ni ple­te­ni­ca ni mo­no­fil, u modu je ušao...

dunavske-carolije

Du­nav je ve­li­ka, mo­ćna i "teško" či­tlji­va re­ka, pa pred­sta­vlja iza­zov za sve ri­bo­lov­ce...

brejd-ring

Braid ring čvor ili u­pre­deni pr­sten čvor upo­tre­blja­va se za ve­zi­va­nje udica...

dupli-uni

Ovo je jedan od najjednostavnijih a naj­vi­še ko­ri­šće­nih čvo­rova za spajanje...

bocna-petlja

Bočna petlja je jedan od je­dno­stav­nih čvo­rova za fi­ksi­ranje bo­čnog pre­dve­za...