• Tamiski protfis u prihvatnici
  • Stuka sa jezera Joca
  • Tamiski protfis
  • Mrtvi Karas kod sela Grebenac
  • Balticka stuka4
  • mala
  • Noc na jezeru Celije
  • Mala Petica
  • Štuka sa Joce2
  • Jezero Joca - A. Milanovic
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Mrtvi Karaš kod sela Grebenac; aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Baltička štuka, Vestervik (južna Švedska); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Vojne bašte (Dunav prekoputa Zemuna); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Noc na Jezeru Ćelije; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, sa stativa, god. 2011.
  • Kubici na putu ka kanalu Petica (kod Kovilova); aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Jezero Joca, Aleksandar Milanović; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, polar-filter, god. 2011.

ribolov-novine-broj-662

Sadržaj broja 662

RI­BO­LOV BR. 662 U PRO­DA­JI JE OD PET­KA 8. MAJA, A U NJE­MU IZ­ME­ĐU OSTA­LOG MO­ŽE­TE PRO­ČI­TA­TI:

SMRT POD­VOD­NOJ AR­MA­TU­RI! (O ne­ga­tiv­nom uti­ca­ju mo­der­nog pri­bo­ra na ri­bo­lov i ži­vot­nu sre­di­nu)

NI­JE HTE­LA PA PRO­JE­LA (Od­lič­no fi­de­ri­sa­nje du­nav­ske ba­bu­ške na ču­ve­nom te­re­nu bli­zu Go­lup­ca)

TRE­ĆA PA­STRM­KA ZA BU­COV­DŽI­JE (Na­sta­vak neo­bič­ne se­ri­je kod Go­lu­ip­ca)

MRE­NI­CE ŠLJI­VA­RI I BA­BU­ŠKE (Kla­sič­no pro­leć­no pe­ca­nje na Ju­žnoj Mo­ra­vi to­kom mre­sta ve­ći­ne vr­sta be­le ri­be)

MR­TAV KA­NAL PRE­PUN RI­BE! (Hra­nje­nje me­sta se ne­pla­ni­ra­no pre­tvo­ri­lo u vr­hun­sko pe­ca­nje)

CIK­CAK VO­ŽNJA IZ­ME­ĐU PA­NJE­VA (Ba­bu­ška le­po pro­ra­di­la na ma­le pop-apo­ve u pli­ća­ci­ma De­li­blat­skog je­ze­ra)

U DU­BI­NI A IZ­NAD DNA (Mi­ni re­por­ta­ža iz Đer­da­pa)

KAD ARO­MA OD­BI­JA (Da li pu­ša­či ima­ju ma­nje iz­gle­de za uspeh u ri­bo­lo­vu ne­go ne­pu­ša­či)

CR­VE­NI CR­VI U VE­ĆOJ DU­BI­NI (Us­pe­šan pro­leć­ni lov plo­ti­ce u zah­tev­nim uslo­vi­ma)

5 ZA­BA­ČA­JA – 4 KA­PI­TAL­CA! (I to se do­ga­đa: Ko­lu­ba­ra uz­vod­no od La­za­rev­ca)

TE­ŠKIM LEP­TI­RI­MA PRO­TIV JA­KOG VE­TRA (Neo­če­ki­va­no us­pe­šan lov štu­ke na va­ra­li­cu i ke­de­ra na šljun­ka­ri kraj Dri­ne)

PRO­LEĆ­NA ME­ŠA­VI­NA (I mi­nu­log apri­la uobi­ča­je­no ra­zno­vr­sni ulo­vi va­ra­li­ča­ra na Ta­mi­šu)

JE­DAN ZA SVE! (Pred­sta­vlja­mo naj­ja­či štap iz Grap­hi­te Cast se­ri­je rob­ne mar­ke Last Cast)

BUĆ­KA ZA CI­PRI­NI­DE (Jed­no­stav­na a efi­ka­sna tak­ti­ka za pri­vla­če­nje i ak­ti­vi­ra­nje ri­be na ko­mer­ci­jal­nim re­vi­ri­ma)

SKO­RO PA ISTO (Ja­dran­ske ri­blje vr­ste ko­je če­sto zbu­nju­ju i znal­ce – I deo)

VER­TI­KA­LA RI­BU DA­LA (Lep po­če­tak smu­đa­ro­ške se­zo­ne na Du­na­vu u No­vom Sa­du)

STAL­NE RU­BRI­KE

IZ­LA­ZAK I ZA­LA­ZAK SUN­CA, SO­LU­NAR­NA PROG­NO­ZA I VO­DO­STA­NJE/p>

ULO­VI KO­JI SE PAM­TE: Ša­ran­dži­je na ko­ti 247!; Či­ni­lo se da je ma­li; Sam svoj maj­stor; Pr­vo­maj­ski tro­fej

IZ­LOG

USPO­ME­NE SA PE­CA­NJA: Ka­nal­ski smu­đe­vi

I TO SE DO­GA­ĐA: Ne­zva­ni go­sti

IZ­VE­ŠTA­JI SA RI­BO­LOV­NIH TE­RE­NA: Apa­tin, Som­bor, Si­vac, Ku­la, Bač­ka To­po­la, No­vi Sad, Ko­vilj­ski rit, Ti­tel, Ki­kin­da, Ko­vin, To­ma­še­vac, Idvor, Far­ka­ždin, Sa­ku­le, Ba­ran­da, Opo­vo, Sef­ke­rin, Glo­gonj, Pan­če­vo, Pan­če­vač­ki rit, Obre­no­vac, Bo­ljev­ci, Be­o­grad, Sme­de­re­vo, Po­ža­re­vac, Ko­sto­lac, Ve­li­ko Gra­di­šte, Kra­gu­je­vac, Kru­še­vac, Kra­lje­vo, Aran­đe­lo­vac, Do­nje Pod­ri­nje, Ma­li Zvor­nik, Lju­bo­vi­ja, Ba­ji­na Ba­šta, Pri­je­po­lje, Ti­moč­ka i Ne­go­tin­ska kra­ji­na, Niš, Le­sko­vac, Pi­rot, Vla­sin­sko je­ze­ro.

RI­BO­LOV BR. 663 IZ­LA­ZI U PE­TAK 22. MAJA 2026.

Pro­leć­ni lov smu­đa ve­li­ki je iza­zov, jer tra­ži od ri­bo­lov­ca po­sve­će­nost, ali i zna­nje i in­tu­i­ci­ju ko­ji će po­mo­ći da se u broj­nim sa­mo na­iz­gled slič­nim a za­pra­vo vr­lo raz­li­či­tim si­tu­a­ci­ja­ma sna­đe i oda­be­re pra­vo me­sto, vre­me, va­ra­li­cu i pre­zen­ta­ci­ju

Kra­jem pro­le­ća ve­ći­na ri­bljih vr­sta za­vr­ša­va re­pro­duk­tiv­ne ak­tiv­no­sti i po­či­nje s in­ten­ziv­nom is­hra­nom. Taj pre­laz s jed­nog re­ži­ma na dru­gi ni­je na­gao već je uskla­đen sa sme­nom go­di­šnjih do­ba, i ne­kad po­či­nje ra­ni­je i tra­je du­že, a ne­kad ka­sni­je i tra­je kra­će. Za smu­đo­lov­ce – va­ra­li­ča­re od ve­li­ke je va­žno­sti da uoče pro­me­ne u pri­ro­di i da stra­te­gi­ju i tak­ti­ku ri­bo­lo­va uskla­de sa po­na­ša­njem smu­đa u ak­tu­el­nim uslo­vi­ma.

Smudj

Opa­da­nje vo­do­sta­ja na re­ka­ma, bi­stre­nje i uspo­re­nje reč­nog to­ka, kao i rast tem­pe­ra­tu­re vo­de uobi­ča­je­ne su po­ja­ve za kraj ma­ja i po­če­tak ju­na. Na­rav­no, ne de­ša­va­ju se sva­ke go­di­ne iste pro­me­ne u isto vre­me, a pa­ra­me­tri ko­ji ih od­re­đu­ju su go­to­vo uvek raz­li­či­ti od lanj­skih. Lov smu­đa u okol­no­sti­ma ko­je su na­iz­gled iden­tič­ne, a za­pra­vo raz­li­či­te, za po­sve­će­nog smu­đo­lov­ca sva­ke se­zo­ne pred­sta­vlja no­vi iza­zov. Ne­ma te si­tu­a­ci­je u ko­joj je ulov za­ga­ran­to­van i zbog to­ga će ri­bo­lov smu­đa va­zda bi­ti ne­do­re­če­na za­ni­ma­ci­ja ko­joj se iz­no­va vra­ća­mo sa no­vim ide­ja­ma i ve­ćim ela­nom.

SA PO­VLA­ČE­NJEM VO­DE, RE­LJEF pri­o­ba­lja se me­nja i do­bra ri­bo­lov­na me­sta se duž oba­le otva­ra­ju sva­ko­dnev­no. Mno­gi rto­vi, špor­ne, pre­li­vi, br­za­ci i ma­nji li­ma­ni, ko­je je ve­li­ka vo­da na­iz­gled »is­pe­gla­la«, sa­da oži­vlja­va­ju i po­sta­ju oku­plja­li­šta ri­ba. Ri­bo­lov­ci ko­ji za ne­ko­li­ko se­zo­na ima­ju evi­den­ci­ju sta­nja na ri­bo­lov­nim me­sti­ma u od­no­su na ni­vo re­ke mo­gu una­pred pla­ni­ra­ti iz­la­ske ka­da je vo­do­staj naj­po­volj­ni­ji. Osim to­ga, po­u­če­ni is­ku­stvom iz pret­hod­nih se­zo­na, mo­gu iz­be­ći već po­či­nje­ne gre­ške i po­ve­ća­ti uspe­šnost u ri­bo­lo­vu pri­me­nom no­vih ide­ja i tak­ti­ka na istom me­stu.

Ka­ko se re­ka bu­de bi­stri­la i uspo­ra­va­la, ak­tiv­nost smu­đa će sve vi­še bi­ti kon­cen­tri­sa­na na krat­ke ve­čer­nje i ju­tar­nje cu­go­ve u pri­o­ba­lju, a u to­ku da­na će bi­ti ume­re­na i is­po­lja­va­će se pri dnu, na du­bo­kim me­sti­ma. Ta­kvo po­na­ša­nje smu­đa je osnov­ni uslov za uspe­šno va­ra­li­ča­re­nje sa oba­le na vo­ble­re i za ver­ti­kal­no dži­go­va­nje iz čam­ca.

Kao i pri­li­kom po­ra­sta, tak­ti­ku ri­bo­lo­va tre­ba uskla­di­ti sa op­ti­mal­nim vo­do­sta­jem za kon­kret­no me­sto. Ne­ke po­zi­ci­je će u za­vi­sno­sti od br­zi­ne opa­da­nja vo­de bi­ti ak­tu­el­ne sve­ga ne­ko­li­ko ča­so­va ili da­na, te pro­me­nu me­sta tre­ba pla­ni­ra­ti una­pred ta­ko da na sva­koj mi­kro­lo­ka­ci­ji pe­ca­mo po ide­al­nom vo­do­sta­ju.

KA­DA JE NI­VO NE­ŠTO VI­ŠI, a tok br­ži, naj­bo­lje je lo­vi­ti sa ure­đe­nih oba­la, iz pro­stog raz­lo­ga što su pro­me­ne na nji­ma naj­ma­nje, a op­ti­ma­lan vo­do­staj naj­du­že tra­je. Vi­ši vo­do­staj uobi­ča­je­no pod­ra­zu­me­va i mut­nji­ka­vu vo­du, po ko­joj smu­đa mo­že­mo oče­ki­va­ti ve­o­ma bli­zu oba­le. Po­na­ša­nje smu­đa po pra­vi­lu ka­rak­te­ri­šu ume­re­na i vre­men­ski raz­vu­če­na ak­tiv­nost i mla­ki na­pa­di na va­ra­li­cu u to­ku da­na. Ako se na me­stu za­tek­ne po­ko­ji krup­ni­ji »ma­can«, be­sno će na­sr­nu­ti na spo­ro vo­đen sred­nje­ro­ne­ći vo­bler, ali tek po mr­klom mra­ku. Sa da­ljim opa­da­njem vo­de, na­pa­di na va­ra­li­cu će bi­ti sve »cmo­lja­vi­ji« (»ki­la­vi­ji«), a ulov sve sit­ni­ji. To je po­uz­dan po­ka­za­telj da me­sto vi­še ni­je u op­ti­mal­nom vo­do­sta­ju i da tre­ba pre­ći na na­red­no... (-Ceo tekst mo­že­te pro­či­ta­ti u Ri­bo­lo­vu br. 402-)


dupli-san-dijego

Je­dan od du­pli­ra­nih čvo­rova je i udvo­stru­čeni San Di­je­go džem, zva­ni još i...

trostruki-palomar

Sa po­ja­vom Ber­kley Na­no­fila, ko­ja ni­je ni ple­te­ni­ca ni mo­no­fil, u modu je ušao...

dunavske-carolije

Du­nav je ve­li­ka, mo­ćna i "teško" či­tlji­va re­ka, pa pred­sta­vlja iza­zov za sve ri­bo­lov­ce...

brejd-ring

Braid ring čvor ili u­pre­deni pr­sten čvor upo­tre­blja­va se za ve­zi­va­nje udica...

dupli-uni

Ovo je jedan od najjednostavnijih a naj­vi­še ko­ri­šće­nih čvo­rova za spajanje...

bocna-petlja

Bočna petlja je jedan od je­dno­stav­nih čvo­rova za fi­ksi­ranje bo­čnog pre­dve­za...