• Tamiski protfis u prihvatnici
  • Stuka sa jezera Joca
  • Tamiski protfis
  • Mrtvi Karas kod sela Grebenac
  • Balticka stuka4
  • mala
  • Noc na jezeru Celije
  • Mala Petica
  • Štuka sa Joce2
  • Jezero Joca - A. Milanovic
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Mrtvi Karaš kod sela Grebenac; aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Baltička štuka, Vestervik (južna Švedska); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Vojne bašte (Dunav prekoputa Zemuna); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Noc na Jezeru Ćelije; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, sa stativa, god. 2011.
  • Kubici na putu ka kanalu Petica (kod Kovilova); aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Jezero Joca, Aleksandar Milanović; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, polar-filter, god. 2011.

ribolov-novine-broj-638

Sadržaj broja 638

RI­BO­LOV BR. 638 U PRO­DA­JI JE OD PETKA 23. MAJA, A U NJE­MU, IZ­ME­ĐU OSTA­LOG, MO­ŽE­TE PRO­ČI­TA­TI:

VE­ĆI MAM­CI, KRA­ĆE PA­U­ZE (Re­cept za uspe­šno va­ra­li­ča­re­nje štu­ke na sta­ja­ći­ca­ma sre­di­nom pro­le­ća)

OD NER­VNOG SLO­MA DO NE­ZA­BO­RA­VA (Maj­sko plov­ka­re­nje krup­ne ba­bu­ške u Pan­če­vač­kom ri­tu)

NE­U­MOR­NO U DVE TAČ­KE (Da­le­ko­met­no ju­tar­nje fi­de­ri­sa­nje na Gru­žan­skom je­ze­ru)

ZE­NIČ­KO-MA­KE­DON­SKI PA­TENT (O ne­u­o­bi­ča­je­noj po­stav­ci dr­ža­ča ma­ši­ni­ce kod plov­ka­ro­ških šta­po­va)

NIZ PRE­LI­VE I VI­RO­VE (Eks­trem­no: Ci­lja­no va­ra­li­ča­re­nje tol­sto­lo­bi­ka na mi­kro-ka­ši­ke)

DAJ ŠTA DAŠ! (Po­tra­ga za ba­bu­škom na jed­nom od naj­po­pu­lar­ni­jih te­re­na na Ta­mi­šu)

PO­SLED­NJA ŠAN­SA ILI DO­BRA IMI­TA­CI­JA (Za­što smuđ ne­kad na­pa­da sa­mo si­li­kon­ce s »pre­te­škom« gla­vom)

I SO­MO­VI I ŠA­RA­NI (Pr­vi deo pro­leć­ne se­zo­ne na Pou, kod me­sta Izo­la Se­ra­fi­ni)

MA­LI MAN­GO U OBLA­KU (Lov ba­bu­ške me­tod-fi­der pri­stu­pom na Bo­su­tu u Mo­ro­vi­ću)

SNA­ŽNI UDA­RAČ MA­LIH USTA (Pra­vo vre­me za lov prot­fi­ša na ve­štač­ke mam­ce na rav­ni­čar­skim re­ka­ma)

NI­ŠTA BEZ UPOR­NO­STI (Se­zo­na lo­va tol­sto­lo­bi­ka u ju­žnom Ba­na­tu se za­huk­ta­va sa za­ka­šnje­njem)

RA­ZNA ME­STA I VRE­ME­NA (Slab rad smu­đa na Du­na­vu kod Sme­de­re­va)

NOĆ JE KRAT­KA KAD UŠA­TA RA­DI (Če­ti­ri teh­ni­ke lo­va jed­ne od naj­po­pu­lar­ni­jih ri­ba Ja­dra­na)

BEZ SUN­CA – RAJ! (Fan­ta­stič­no fi­de­ri­sa­nje krup­ne ri­be me­tod pri­stu­pom na je­ze­ru Carp Dre­am)

STALNE RUBRIKE:

IZ­LA­ZAK I ZA­LA­ZAK SUN­CA, ME­TE­O­RO­LO­ŠKA I SO­LU­NAR­NA PROG­NO­ZA I VO­DO­STA­NJE

SVE ŠTO TRE­BA DA ZNA­TE O ME­TOD-FI­DER RI­BO­LO­VU (X): Ima li re­še­nja kad ne­ma uda­ra­ca?

IZ­LOG

MA­LA ŠKO­LA PLOV­KA­RE­NJA (IX): Bo­lo­nje­ze – teh­ni­ka po­čet­ni­ka i ve­le­maj­sto­ra

IZ SVE­TA

ULO­VI KO­JI SE PAM­TE

IZ­VE­ŠTA­JI SA RI­BO­LOV­NIH TE­RE­NA: Apa­tin, Som­bor, Si­vac, Ku­la, Bač­ka To­po­la, No­vi Sad, Ko­vilj­ski rit, Ti­tel, Ki­kin­da, Ko­vin, To­ma­še­vac, Idvor, Far­ka­ždin, Sa­ku­le, Ba­ran­da, Opo­vo, Sef­ke­rin, Glo­gonj, Pan­če­vo, Pan­če­vač­ki rit, Obre­no­vac, Bo­ljev­ci, Be­o­grad, Sme­de­re­vo, Po­ža­re­vac, Ko­sto­lac, Ve­li­ko Gra­di­šte, Kra­gu­je­vac, Kru­še­vac, Kra­lje­vo, Aran­đe­lo­vac, Do­nje Pod­ri­nje, Ma­li Zvor­nik, Lju­bo­vi­ja, Ba­ji­na Ba­šta, Pri­je­po­lje, Ti­moč­ka i Ne­go­tin­ska kra­ji­na, Niš, Le­sko­vac, Pi­rot, Vla­sin­sko je­ze­ro.

RI­BO­LOV BR. 639 IZ­LA­ZI U PE­TAK 20. JUNA 2025.

Ključ uspe­šnog va­ra­li­ča­re­nja ve­o­ma če­sto le­ži u iz­bo­ru ta­kvog mam­ca ko­ji kroz sloj vo­de u ko­m se gra­blji­vi­ca za­dr­ža­va mo­že­mo vo­di­ti tako da mu ona ne­ mo­že odo­leti. A ka­da bu­cov ni­je na po­vr­ši­ni, na na­pad ga ne­ret­ko mo­že­mo iza­zva­ti pro­vla­če­ći mu is­pred no­sa ma­lu va­ra­li­cu sna­žne vi­bra­ci­je.

Pri po­me­nu bu­co­va ve­ći­na ri­bo­lo­va­ca po­mi­sli na in­ten­ziv­no let­nje ra­u­bo­va­nje i raz­bi­ja­nje ja­ta ka­u­gle­ra po po­vr­ši­ni vo­de. Ali iako mno­gi baš zbog to­ga je­di­nog is­klju­či­vog gra­bljiv­ca iz po­ro­di­ce ci­pri­ni­da do­ži­vlja­va­ju kao ri­bu ko­ja naj­ve­ći deo vre­me­na pro­vo­di na po­vr­ši­ni i sa­mo se na njoj pe­ca, stva­ri ni iz­bli­za ne sto­je ta­ko. Bu­cov se za­pra­vo uglav­nom dr­ži dna i u do­njem i sred­njem slo­ju vo­de ga če­sto mo­že­mo vr­lo uspe­šno lo­vi­ti.

Bla­ga zi­ma i to­pao po­če­tak pro­le­ća do­ne­li su, ukup­no uzev, do­bar rad mno­gih vr­sta ri­be, pa i bu­co­va, ali je po­na­ša­nje ovog pre­da­to­ra bi­lo vr­lo pro­men­lji­vo i te­ško pred­vi­dlji­vo, a od pre­sud­ne va­žno­sti za uspeh bi­lo je pro­na­la­že­nje slo­ja vo­de u ko­me se on u da­tom mo­men­tu hra­ni. Za te »is­tra­ži­vač­ke ak­ci­je« ja sam ko­ri­stio me­tal­ne gla­vi­nja­re (ko­je i pro­iz­vo­dim), bu­du­ći da one omo­gu­ća­va­ju br­zo i la­ko pre­tra­ži­va­nje svih slo­je­va vo­de i ve­li­kog pro­sto­ra, a uz to su do­ka­za­no lov­ne za sve vr­ste gra­blji­vi­ca, pa i za bu­co­va.

Motanje i skokovi

ZA­HVA­LJU­JU­ĆI VE­LI­KOJ TE­ŽI­NI u od­no­su na za­pre­mi­nu, te iz­ra­zi­to aero­di­na­mič­nom ob­li­ku, me­tal­ne gla­vi­nja­re se mo­gu da­le­ko za­ba­ci­va­ti, a ujed­no i to­nu br­že od ve­ći­ne dru­gih va­ra­li­ca iste gra­ma­že, pa su od­lič­ne za br­zo »son­di­ra­nje« te­re­na. Osim to­ga, one zbog uza­ne for­me i spe­ci­fič­nog po­lo­ža­ja ote­ža­nja sna­žno vi­bri­ra­ju i pri ho­ri­zon­tal­nom i pri ver­ti­kal­nom po­vla­če­nju, ta­ko da ih mo­že­mo vo­di­ti i rav­no­mer­nim po­vla­če­njem (kao vo­ble­re, lep­ti­re i sl.) i sko­ko­vi­to (kao dži­go­ve).

Na sa­mom po­čet­ku pro­le­ća, ko­ji je bio u zna­ku vr­lo to­plog vre­me­na, ja­ta ke­de­ra su se di­za­la na po­vr­ši­nu, pa je i bu­cov kre­nuo za nji­ma... (-Ceo tekst mo­že­te pro­či­ta­ti u Ri­bo­lo­vu br. 348-)


dupli-san-dijego

Je­dan od du­pli­ra­nih čvo­rova je i udvo­stru­čeni San Di­je­go džem, zva­ni još i...

trostruki-palomar

Sa po­ja­vom Ber­kley Na­no­fila, ko­ja ni­je ni ple­te­ni­ca ni mo­no­fil, u modu je ušao...

dunavske-carolije

Du­nav je ve­li­ka, mo­ćna i "teško" či­tlji­va re­ka, pa pred­sta­vlja iza­zov za sve ri­bo­lov­ce...

brejd-ring

Braid ring čvor ili u­pre­deni pr­sten čvor upo­tre­blja­va se za ve­zi­va­nje udica...

dupli-uni

Ovo je jedan od najjednostavnijih a naj­vi­še ko­ri­šće­nih čvo­rova za spajanje...

bocna-petlja

Bočna petlja je jedan od je­dno­stav­nih čvo­rova za fi­ksi­ranje bo­čnog pre­dve­za...