• Tamiski protfis u prihvatnici
  • Stuka sa jezera Joca
  • Tamiski protfis
  • Mrtvi Karas kod sela Grebenac
  • Balticka stuka4
  • mala
  • Noc na jezeru Celije
  • Mala Petica
  • Štuka sa Joce2
  • Jezero Joca - A. Milanovic
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Mrtvi Karaš kod sela Grebenac; aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Baltička štuka, Vestervik (južna Švedska); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Vojne bašte (Dunav prekoputa Zemuna); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Noc na Jezeru Ćelije; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, sa stativa, god. 2011.
  • Kubici na putu ka kanalu Petica (kod Kovilova); aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Jezero Joca, Aleksandar Milanović; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, polar-filter, god. 2011.

ribolov-novine-broj-670

Sadržaj broja 670

RI­BO­LOV BR. 670 U PRO­DA­JI JE OD PET­KA 28 AVGUSTA, A U NJE­MU IZ­ME­ĐU OSTA­LOG MO­ŽE­TE PRO­ČI­TA­TI:

KRH­KO JE ZNA­NJE (Ne­kad o ri­bo­lo­vu mno­go to­ga ni­smo zna­li, a ni da­nas, za­ču­do, ni­je znat­no dru­ga­či­je)

UPR­KOS LO­ŠIM USLO­VI­MA /Neo­če­ki­va­no do­bar rad gra­blji­vi­ca u Đer­da­pu sre­di­nom av­gu­sta)

JE­NO­STAV­NO I USPE­ŠNO (Mi­ni re­por­ta­ža sa Du­na­va kod Ko­vin­skog mo­sta)

I GO­RE I U SRE­DI­NI (Ne­u­o­bi­ča­jen a efi­ka­san pri­stup: Dre­ča­ve va­ra­li­ce u bi­stroj i plit­koj vo­di)

RI­BA ZA RI­BOM (Ne­ve­ro­vat­no pre­pod­ne na ba­ri kraj Du­na­va kod Ko­vi­na)

DA­LE­KO, PRI RA­DU I U PA­U­ZI (Pro­ve­re­no na vo­di: Last Cast Zar­gan 150 i 210)

NA­KRAJ SPRU­DA (Dug pe­riod od­lič­nog ra­da gra­blji­vi­ca na Du­na­vu kod ze­mun­ske pla­že Li­do obe­le­žio va­ra­li­čar­sko le­to 2026. na be­o­grad­skim te­re­ni­ma

TRI ZR­NA U DU­BI­NI (No­vi pri­stup do­neo le­pe ulo­ve na sta­rom me­stu)

LET­NJA LIČ­KA GR­GE­ČI­JA­DA (Je­ze­ro Šti­ka­da – jed­na od na­bo­ljih vo­da za lov ban­da­ra na Bal­ka­nu)

MA­LI MA­MAC VE­LI­KE PRI­VLAČ­NO­STI (Ka­ko sam se za­lju­bio u stri­me­re kao do­dat­ni ma­mac za ban­da­ra)

VI­DI MU BR­KO­VE! (Ka­ko mo­der­ni elek­tron­ski ure­đa­ji me­nja­ju ri­bo­lov i da li nas auto­mat­ski či­ne uspe­šni­jim)

PO­VU­CI-PO­TEG­NI, CVER­GLA­NE IZ­BEG­NI (Plov­ka­ro­ška mi­ni re­por­ta­ža sa Bo­van­skog je­ze­ra)

LET­NJI RTO­VI (Re­cept za us­pe­šan lov sa oba­le u još uvek pre­to­plom mo­ru)

VO­DI ME NA DI­ČI­NU (Let­nji dan za pam­će­nje na re­ci iz pr­vih ri­bo­lo­vač­kih se­ća­nja)

STAL­NE RU­BRI­KE:

IZ­LA­ZAK I ZA­LA­ZAK SUN­CA, HI­DRO­ME­TE­O­RO­LO­ŠKA I SO­LU­NAR­NA PROG­NO­ZA I VO­DO­STA­NJE

IZ­LOG

ULO­VI KO­JI SE PAM­TE: Du­le­tov pr­vi tro­fej; Po­rast po­kre­nuo drin­ske pre­da­to­re; Ogrom­na ba­bu­ška ili hi­brid?; Re­kord na dru­gi za­ba­čaj

IZ­VE­ŠTA­JI SA RI­BO­LOV­NIH TE­RE­NA: Apa­tin, Som­bor, Si­vac, Ku­la, Bač­ka To­po­la, No­vi Sad, Ko­vilj­ski rit, Ti­tel, Ki­kin­da, Ko­vin, To­ma­še­vac, Idvor, Far­ka­ždin, Sa­ku­le, Ba­ran­da, Opo­vo, Sef­ke­rin, Glo­gonj, Pan­če­vo, Pan­če­vač­ki rit, Obre­no­vac, Bo­ljev­ci, Be­o­grad, Sme­de­re­vo, Po­ža­re­vac, Ko­sto­lac, Ve­li­ko Gra­di­šte, Kra­gu­je­vac, Kru­še­vac, Kra­lje­vo, Aran­đe­lo­vac, Do­nje Pod­ri­nje, Ma­li Zvor­nik, Lju­bo­vi­ja, Ba­ji­na Ba­šta, Pri­je­po­lje, Ti­moč­ka i Ne­go­tin­ska kra­ji­na, Niš, Le­sko­vac, Pi­rot, Vla­sin­sko je­ze­ro.

RI­BO­LOV BR. 671 IZ­LA­ZI U PE­TAK 11. SEPTEMBRA 2026.

Je­dan od naj­ce­nje­ni­jih i naj­pro­da­va­ni­jih čekrka iz zlatnog do­ba legendarne francuske firme još uvek pri­vla­či pažnju ri­bo­lo­va­ca i ima mno­go obo­ža­va­la­ca, ne sa­mo me­đu ko­lek­ciona­ri­ma već i me­đu onim ri­bo­lovci­ma ko­ji vo­le da pe­ca­ju vre­mešnim ali još uvek maksi­malno pouz­da­nim pri­bo­rom

O ču­ve­nom fran­cu­skom pro­iz­vo­đa­ču pri­bo­ra za ri­bo­lov Mitchell, po­seb­no po­zna­tom po le­gen­dar­nom mo­de­lu ma­ši­ni­ce sa ozna­kom 300, pi­sa­no je ne­bro­je­no pu­ta u ri­bo­lo­vač­koj štam­pi, pa i u ovom li­stu (u bro­ju 377) – s raz­lo­gom, jer je to naj­pro­da­va­ni­ja sta­ci­o­nar­na ma­ši­ni­ca, a po mišljenju mno­gih i naj­bo­lja ika­da pro­iz­ve­de­na.

mitchell

Me­đu­tim, osim »tri­stot­ke« Mitchell je imao još ne­ko­li­ko če­kr­ka ko­ji su po kva­li­te­tu bi­li bli­zu, a opet do­volj­no dru­ga­či­ji. Je­dan od njih no­sio je ozna­ku 408. Iako na pr­vi po­gled ve­o­ma li­či na svog po­pu­lar­nog ve­ćeg bra­ta, ipak je to sa­svim dru­ga­či­ja ma­ši­ni­ca, ka­ko u kon­struk­ci­o­nom smi­slu, ta­ko i po na­me­ni. Iz­gled je za­pra­vo je­di­na stvar ko­ja po­ve­zu­je ova dva mo­de­la. Sko­ro sve osta­lo je pot­pu­no dru­ga­či­je.

Mo­del ko­ji će­mo ovog pu­ta pred­sta­vi­ti iz­ra­đen je u Fran­cu­skoj, za ame­rič­ko tr­ži­šte, i ofar­ban je u pre­le­pu ma­rin­sko pla­vu bo­ju. Ka­da ga uzmu u ru­ku i pro­vr­te, znal­ci od­mah po radu me­ha­ni­zma i okre­ta­nju zup­ča­ni­ka ose­te da dr­že ti­pičan Mitchel­lov proizvod, a sve pak ide iz­u­zet­no glat­ko i mir­no.

Mitchell 408 je na­me­njen za lak i ul­tra­lak ri­bo­lov, pa je zbog to­ga i znat­no ma­nji od mo­de­la 300. Dru­ga bit­na raz­li­ka ogle­da se u me­ha­ni­zmu. Na jed­noj od fo­to­gra­fi­ja mo­že­te vi­de­ti ka­ko on iz­gle­da. Da­kle, ov­de ne­ma je­din­stve­nog si­ste­ma od osam zup­ča­ni­ka ka­kav je imao Mitchell 300, već 408 ima do­ne­kle mo­di­fi­ko­van ta­nji­ra­sti pre­nos. Po­gon­ski ta­nji­ra­sti zup­ča­nik okre­će pi­nion, dok isto­vre­me­no kli­za­čem go­nje­ni spe­ci­fič­ni sklop, sa­sta­vljen od zup­ča­ni­ka zve­zda­stog ob­li­ka, ro­ti­ra po po­seb­nom okru­glom žle­bu. Ka­da okre­će­mo ru­či­cu, pri­me­ću­je­mo da se špul­na ne di­že i ne spu­šta kon­ti­nu­i­ra­no, već u pre­ci­zno pro­ra­ču­na­tim ko­ra­ci­ma. Na mo­me­nat kao da za­sta­ne, pa on­da na­sta­vi sa kre­ta­njem. Kre­ta­nje je takvo i dok se špul­na spu­šta i dok se po­di­že, a osmi­šlje­no je ka­ko bi na­mo­ta­ji naj­lo­na (mo­no­fi­la) bi­li što rav­no­mer­ni­je ras­po­re­đe­ni, ali i da bi us­po­ri­li špul­nu. Re­zul­tat su ve­o­ma do­bro slo­že­ni na­mo­ta­ji, ma­da ipak ne ta­ko do­bro kao kod sa­vre­me­nih ma­ši­ni­ca. No za vre­me ka­da je ova ma­ši­ni­ca pro­iz­vo­đe­na, to je bi­lo ve­o­ma na­pred­no re­še­nje, ko­je je omo­gu­ća­va­lo nat­pro­seč­no do­bro sla­ga­nje... (-Ceo tekst možete pročitati u Ribolovu br. 393-)


dupli-san-dijego

Je­dan od du­pli­ra­nih čvo­rova je i udvo­stru­čeni San Di­je­go džem, zva­ni još i...

trostruki-palomar

Sa po­ja­vom Ber­kley Na­no­fila, ko­ja ni­je ni ple­te­ni­ca ni mo­no­fil, u modu je ušao...

dunavske-carolije

Du­nav je ve­li­ka, mo­ćna i "teško" či­tlji­va re­ka, pa pred­sta­vlja iza­zov za sve ri­bo­lov­ce...

brejd-ring

Braid ring čvor ili u­pre­deni pr­sten čvor upo­tre­blja­va se za ve­zi­va­nje udica...

dupli-uni

Ovo je jedan od najjednostavnijih a naj­vi­še ko­ri­šće­nih čvo­rova za spajanje...

bocna-petlja

Bočna petlja je jedan od je­dno­stav­nih čvo­rova za fi­ksi­ranje bo­čnog pre­dve­za...