• Tamiski protfis u prihvatnici
  • Stuka sa jezera Joca
  • Tamiski protfis
  • Mrtvi Karas kod sela Grebenac
  • Balticka stuka4
  • mala
  • Noc na jezeru Celije
  • Mala Petica
  • Štuka sa Joce2
  • Jezero Joca - A. Milanovic
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Mrtvi Karaš kod sela Grebenac; aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Baltička štuka, Vestervik (južna Švedska); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Vojne bašte (Dunav prekoputa Zemuna); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Noc na Jezeru Ćelije; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, sa stativa, god. 2011.
  • Kubici na putu ka kanalu Petica (kod Kovilova); aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Jezero Joca, Aleksandar Milanović; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, polar-filter, god. 2011.

ribolov-novine-broj-662

Sadržaj broja 662

RI­BO­LOV BR. 662 U PRO­DA­JI JE OD PET­KA 8. MAJA, A U NJE­MU IZ­ME­ĐU OSTA­LOG MO­ŽE­TE PRO­ČI­TA­TI:

SMRT POD­VOD­NOJ AR­MA­TU­RI! (O ne­ga­tiv­nom uti­ca­ju mo­der­nog pri­bo­ra na ri­bo­lov i ži­vot­nu sre­di­nu)

NI­JE HTE­LA PA PRO­JE­LA (Od­lič­no fi­de­ri­sa­nje du­nav­ske ba­bu­ške na ču­ve­nom te­re­nu bli­zu Go­lup­ca)

TRE­ĆA PA­STRM­KA ZA BU­COV­DŽI­JE (Na­sta­vak neo­bič­ne se­ri­je kod Go­lu­ip­ca)

MRE­NI­CE ŠLJI­VA­RI I BA­BU­ŠKE (Kla­sič­no pro­leć­no pe­ca­nje na Ju­žnoj Mo­ra­vi to­kom mre­sta ve­ći­ne vr­sta be­le ri­be)

MR­TAV KA­NAL PRE­PUN RI­BE! (Hra­nje­nje me­sta se ne­pla­ni­ra­no pre­tvo­ri­lo u vr­hun­sko pe­ca­nje)

CIK­CAK VO­ŽNJA IZ­ME­ĐU PA­NJE­VA (Ba­bu­ška le­po pro­ra­di­la na ma­le pop-apo­ve u pli­ća­ci­ma De­li­blat­skog je­ze­ra)

U DU­BI­NI A IZ­NAD DNA (Mi­ni re­por­ta­ža iz Đer­da­pa)

KAD ARO­MA OD­BI­JA (Da li pu­ša­či ima­ju ma­nje iz­gle­de za uspeh u ri­bo­lo­vu ne­go ne­pu­ša­či)

CR­VE­NI CR­VI U VE­ĆOJ DU­BI­NI (Us­pe­šan pro­leć­ni lov plo­ti­ce u zah­tev­nim uslo­vi­ma)

5 ZA­BA­ČA­JA – 4 KA­PI­TAL­CA! (I to se do­ga­đa: Ko­lu­ba­ra uz­vod­no od La­za­rev­ca)

TE­ŠKIM LEP­TI­RI­MA PRO­TIV JA­KOG VE­TRA (Neo­če­ki­va­no us­pe­šan lov štu­ke na va­ra­li­cu i ke­de­ra na šljun­ka­ri kraj Dri­ne)

PRO­LEĆ­NA ME­ŠA­VI­NA (I mi­nu­log apri­la uobi­ča­je­no ra­zno­vr­sni ulo­vi va­ra­li­ča­ra na Ta­mi­šu)

JE­DAN ZA SVE! (Pred­sta­vlja­mo naj­ja­či štap iz Grap­hi­te Cast se­ri­je rob­ne mar­ke Last Cast)

BUĆ­KA ZA CI­PRI­NI­DE (Jed­no­stav­na a efi­ka­sna tak­ti­ka za pri­vla­če­nje i ak­ti­vi­ra­nje ri­be na ko­mer­ci­jal­nim re­vi­ri­ma)

SKO­RO PA ISTO (Ja­dran­ske ri­blje vr­ste ko­je če­sto zbu­nju­ju i znal­ce – I deo)

VER­TI­KA­LA RI­BU DA­LA (Lep po­če­tak smu­đa­ro­ške se­zo­ne na Du­na­vu u No­vom Sa­du)

STAL­NE RU­BRI­KE

IZ­LA­ZAK I ZA­LA­ZAK SUN­CA, SO­LU­NAR­NA PROG­NO­ZA I VO­DO­STA­NJE/p>

ULO­VI KO­JI SE PAM­TE: Ša­ran­dži­je na ko­ti 247!; Či­ni­lo se da je ma­li; Sam svoj maj­stor; Pr­vo­maj­ski tro­fej

IZ­LOG

USPO­ME­NE SA PE­CA­NJA: Ka­nal­ski smu­đe­vi

I TO SE DO­GA­ĐA: Ne­zva­ni go­sti

IZ­VE­ŠTA­JI SA RI­BO­LOV­NIH TE­RE­NA: Apa­tin, Som­bor, Si­vac, Ku­la, Bač­ka To­po­la, No­vi Sad, Ko­vilj­ski rit, Ti­tel, Ki­kin­da, Ko­vin, To­ma­še­vac, Idvor, Far­ka­ždin, Sa­ku­le, Ba­ran­da, Opo­vo, Sef­ke­rin, Glo­gonj, Pan­če­vo, Pan­če­vač­ki rit, Obre­no­vac, Bo­ljev­ci, Be­o­grad, Sme­de­re­vo, Po­ža­re­vac, Ko­sto­lac, Ve­li­ko Gra­di­šte, Kra­gu­je­vac, Kru­še­vac, Kra­lje­vo, Aran­đe­lo­vac, Do­nje Pod­ri­nje, Ma­li Zvor­nik, Lju­bo­vi­ja, Ba­ji­na Ba­šta, Pri­je­po­lje, Ti­moč­ka i Ne­go­tin­ska kra­ji­na, Niš, Le­sko­vac, Pi­rot, Vla­sin­sko je­ze­ro.

RI­BO­LOV BR. 663 IZ­LA­ZI U PE­TAK 22. MAJA 2026.

Mno­go pu­ta je na stra­ni­ca­ma Ri­bo­lo­va bi­lo re­či o lo­vu bu­co­va po­mo­ću si­ste­ma ko­ji či­ne je­dan ma­nji ma­mac (po pra­vi­lu stri­mer, a znat­no re­đe mi­kro­džig) ili vi­še njih, te pil­ker, vo­bler, ka­ši­ka, lep­tir ili gla­vi­nja­ra. Ta­kva po­stav­ka pre sve­ga omo­gu­ća­va da što pre ot­kri­je­mo za ko­ju je vr­stu mam­ca bu­cov tre­nut­no za­in­te­re­so­van. Na si­ste­mu isto­vre­me­no mo­že­mo ve­o­ma br­zo i la­ko me­nja­ti i stri­me­re i mi­kro­dži­go­ve (ve­li­či­nu, bo­ju i sl.) sa jed­ne stra­ne, i »glav­nu« va­ra­li­cu sa dru­ge. Ka­ko bu­cov iz­u­zet­no ret­ko pod­jed­na­ko do­bro na­pa­da oba ele­men­ta si­ste­ma, mno­ge is­ku­sne bu­cov­dži­je se ve­o­ma br­zo, po­sle pr­va dva-tri pre­da­to­ra na šta­pu, pre­o­ri­jen­ti­šu na lov is­klju­či­vo stri­me­rom sa va­ser-ku­glom ili zbi­ro­li­nom, ili pak sa si­ste­ma ski­nu stri­mer a osta­ve va­ra­li­cu, na­ro­či­to ako »su­vi­šni« ele­ment skra­ću­je du­ži­nu iz­ba­ča­ja (npr. vo­bler, zbog la­ko­će).

Lovna klasika-velika

Ne­dav­no mi je, me­đu­tim, je­dan mla­di ri­bo­lo­vac na Du­na­vu u ve­zi sa lo­vom si­ste­mom po­sta­vio ne­ko­li­ko pi­ta­nja, o ko­ji­ma, to sam tek ta­da shva­tio, u Ri­bo­lo­vu ni­je pi­sa­no, a ključ­no je gla­si­lo: ko­li­ki tre­ba da bu­de raz­mak iz­me­đu stri­me­ra i va­ra­li­ce. Tu du­ži­nu od­re­đu­je vi­še fak­to­ra, ko­je će­mo ovo­ga pu­ta de­talj­no ob­ja­sni­ti. Na sa­mom po­čet­ku mo­ram da na­gla­sim da ja lo­vim is­klju­či­vo sa jed­nim stri­me­rom ili mi­kro­dži­gom, jer si­ste­me sa vi­še njih sma­tram ne­sport­skim i ne­ko­ri­snim. Ne­sport­skim, jer će­mo se sa ve­ćim bro­jem ma­lih ma­ma­ca pre ili ka­sni­je na­ći u pri­li­ci da, ci­lja­no ili ne, lo­vi­mo u ja­tu i po vi­še pri­me­ra­ka is­pod do­zvo­lje­ne me­re. Ne­ko­ri­snim, jer će­mo pri sva­kom ki­da­nju osnov­ne stru­ne osta­ti bez dva ili tri pu­ta vi­še stri­me­ra (mi­kro­dži­go­va) ne­go što je bi­lo neo­p­hod­no.

Če­sto sam slu­šao ka­ko po­je­din­ci sta­vlja­ju vi­še mu­ši­ca za­to što bu­cov ta­da mi­sli da krup­ni­ja ri­ba (va­ra­li­ca) ju­ri ja­to sit­ni­jih (stri­me­ri). Ta te­za, za­sno­va­na na »em­pa­ti­ji« sa bu­co­vi­ma, te­ško je do­ka­zi­va. Či­ni mi se da po­ku­šaj ula­že­nja u bu­cov­sku per­cep­ci­ju po­ten­ci­jal­nog ulo­va za­pra­vo slu­že za ma­ski­ra­nje že­lje da se u krat­kom ro­ku u ja­tu uhva­ti što vi­še pri­me­ra­ka od po 200-300 g, što se če­sto vi­đa na ne­kim udar­nim bu­cov­skim me­sti­ma kao što su bra­ne na re­ka­ma i ka­na­li­ma u Voj­vo­di­ni ili To­pla Mla­va... (-Ceo tekst mo­že­te pro­či­ta­ti u Ri­bo­lo­vu br. 330-)


dupli-san-dijego

Je­dan od du­pli­ra­nih čvo­rova je i udvo­stru­čeni San Di­je­go džem, zva­ni još i...

trostruki-palomar

Sa po­ja­vom Ber­kley Na­no­fila, ko­ja ni­je ni ple­te­ni­ca ni mo­no­fil, u modu je ušao...

dunavske-carolije

Du­nav je ve­li­ka, mo­ćna i "teško" či­tlji­va re­ka, pa pred­sta­vlja iza­zov za sve ri­bo­lov­ce...

brejd-ring

Braid ring čvor ili u­pre­deni pr­sten čvor upo­tre­blja­va se za ve­zi­va­nje udica...

dupli-uni

Ovo je jedan od najjednostavnijih a naj­vi­še ko­ri­šće­nih čvo­rova za spajanje...

bocna-petlja

Bočna petlja je jedan od je­dno­stav­nih čvo­rova za fi­ksi­ranje bo­čnog pre­dve­za...