• Tamiski protfis u prihvatnici
  • Stuka sa jezera Joca
  • Tamiski protfis
  • Mrtvi Karas kod sela Grebenac
  • Balticka stuka4
  • mala
  • Noc na jezeru Celije
  • Mala Petica
  • Štuka sa Joce2
  • Jezero Joca - A. Milanovic
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Mrtvi Karaš kod sela Grebenac; aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Baltička štuka, Vestervik (južna Švedska); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Vojne bašte (Dunav prekoputa Zemuna); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Noc na Jezeru Ćelije; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, sa stativa, god. 2011.
  • Kubici na putu ka kanalu Petica (kod Kovilova); aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Jezero Joca, Aleksandar Milanović; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, polar-filter, god. 2011.

ribolov-novine-broj-662

Sadržaj broja 662

RI­BO­LOV BR. 662 U PRO­DA­JI JE OD PET­KA 8. MAJA, A U NJE­MU IZ­ME­ĐU OSTA­LOG MO­ŽE­TE PRO­ČI­TA­TI:

SMRT POD­VOD­NOJ AR­MA­TU­RI! (O ne­ga­tiv­nom uti­ca­ju mo­der­nog pri­bo­ra na ri­bo­lov i ži­vot­nu sre­di­nu)

NI­JE HTE­LA PA PRO­JE­LA (Od­lič­no fi­de­ri­sa­nje du­nav­ske ba­bu­ške na ču­ve­nom te­re­nu bli­zu Go­lup­ca)

TRE­ĆA PA­STRM­KA ZA BU­COV­DŽI­JE (Na­sta­vak neo­bič­ne se­ri­je kod Go­lu­ip­ca)

MRE­NI­CE ŠLJI­VA­RI I BA­BU­ŠKE (Kla­sič­no pro­leć­no pe­ca­nje na Ju­žnoj Mo­ra­vi to­kom mre­sta ve­ći­ne vr­sta be­le ri­be)

MR­TAV KA­NAL PRE­PUN RI­BE! (Hra­nje­nje me­sta se ne­pla­ni­ra­no pre­tvo­ri­lo u vr­hun­sko pe­ca­nje)

CIK­CAK VO­ŽNJA IZ­ME­ĐU PA­NJE­VA (Ba­bu­ška le­po pro­ra­di­la na ma­le pop-apo­ve u pli­ća­ci­ma De­li­blat­skog je­ze­ra)

U DU­BI­NI A IZ­NAD DNA (Mi­ni re­por­ta­ža iz Đer­da­pa)

KAD ARO­MA OD­BI­JA (Da li pu­ša­či ima­ju ma­nje iz­gle­de za uspeh u ri­bo­lo­vu ne­go ne­pu­ša­či)

CR­VE­NI CR­VI U VE­ĆOJ DU­BI­NI (Us­pe­šan pro­leć­ni lov plo­ti­ce u zah­tev­nim uslo­vi­ma)

5 ZA­BA­ČA­JA – 4 KA­PI­TAL­CA! (I to se do­ga­đa: Ko­lu­ba­ra uz­vod­no od La­za­rev­ca)

TE­ŠKIM LEP­TI­RI­MA PRO­TIV JA­KOG VE­TRA (Neo­če­ki­va­no us­pe­šan lov štu­ke na va­ra­li­cu i ke­de­ra na šljun­ka­ri kraj Dri­ne)

PRO­LEĆ­NA ME­ŠA­VI­NA (I mi­nu­log apri­la uobi­ča­je­no ra­zno­vr­sni ulo­vi va­ra­li­ča­ra na Ta­mi­šu)

JE­DAN ZA SVE! (Pred­sta­vlja­mo naj­ja­či štap iz Grap­hi­te Cast se­ri­je rob­ne mar­ke Last Cast)

BUĆ­KA ZA CI­PRI­NI­DE (Jed­no­stav­na a efi­ka­sna tak­ti­ka za pri­vla­če­nje i ak­ti­vi­ra­nje ri­be na ko­mer­ci­jal­nim re­vi­ri­ma)

SKO­RO PA ISTO (Ja­dran­ske ri­blje vr­ste ko­je če­sto zbu­nju­ju i znal­ce – I deo)

VER­TI­KA­LA RI­BU DA­LA (Lep po­če­tak smu­đa­ro­ške se­zo­ne na Du­na­vu u No­vom Sa­du)

STAL­NE RU­BRI­KE

IZ­LA­ZAK I ZA­LA­ZAK SUN­CA, SO­LU­NAR­NA PROG­NO­ZA I VO­DO­STA­NJE/p>

ULO­VI KO­JI SE PAM­TE: Ša­ran­dži­je na ko­ti 247!; Či­ni­lo se da je ma­li; Sam svoj maj­stor; Pr­vo­maj­ski tro­fej

IZ­LOG

USPO­ME­NE SA PE­CA­NJA: Ka­nal­ski smu­đe­vi

I TO SE DO­GA­ĐA: Ne­zva­ni go­sti

IZ­VE­ŠTA­JI SA RI­BO­LOV­NIH TE­RE­NA: Apa­tin, Som­bor, Si­vac, Ku­la, Bač­ka To­po­la, No­vi Sad, Ko­vilj­ski rit, Ti­tel, Ki­kin­da, Ko­vin, To­ma­še­vac, Idvor, Far­ka­ždin, Sa­ku­le, Ba­ran­da, Opo­vo, Sef­ke­rin, Glo­gonj, Pan­če­vo, Pan­če­vač­ki rit, Obre­no­vac, Bo­ljev­ci, Be­o­grad, Sme­de­re­vo, Po­ža­re­vac, Ko­sto­lac, Ve­li­ko Gra­di­šte, Kra­gu­je­vac, Kru­še­vac, Kra­lje­vo, Aran­đe­lo­vac, Do­nje Pod­ri­nje, Ma­li Zvor­nik, Lju­bo­vi­ja, Ba­ji­na Ba­šta, Pri­je­po­lje, Ti­moč­ka i Ne­go­tin­ska kra­ji­na, Niš, Le­sko­vac, Pi­rot, Vla­sin­sko je­ze­ro.

RI­BO­LOV BR. 663 IZ­LA­ZI U PE­TAK 22. MAJA 2026.

Sna­žnim fi­der šta­po­vi­ma, si­ste­mi­ma sa hra­ni­li­com na­pu­nje­nom iz­ra­zi­to le­plji­vom hra­nom i krat­kim pred­ve­zom sa ne pre­ve­li­kom ali ja­kom udi­com, iz­u­zet­no se uspe­šno pe­ca­ju ša­ran, amur, krup­na ba­bu­ška i de­ve­ri­ka. Za to nam ne tre­ba ni mno­go vre­me­na, ni mno­go pri­bo­ra, pa ni ve­li­ko ula­ga­nje u mam­ce i hra­nu. Ni­je sto­ga ni­ma­lo čud­no što me­tod ima sve vi­še pri­sta­li­ca

Me­tod fi­der (teh­ni­ku mo­der­nog pe­ca­nja sa le­plji­vom pri­ma­mom ko­ja du­go osta­je na hra­ni­li­ci, te sa vr­lo krat­kim pred­ve­zom i udi­com na sa­moj hra­ni ili tek ne­ko­li­ko cen­ti­me­ta­ra is­pod nje) ne­ki sma­tra­ju za pu­no­prav­nu ver­zi­ju fi­de­ra, a dru­gi za »me­šan­ca« na­sta­log ukr­šta­njem fi­de­ra i mo­der­nog ša­ran­skog ri­bo­lo­va. Ali svi se sla­žu da je ovaj vid ri­bo­lo­va jed­no­stav­ni­ji i sto­ga pri­me­re­ni­ji pro­seč­nom ri­bo­lov­cu, a ujed­no je iz­u­zet­no efi­ka­san – na mno­gim ko­mer­ci­jal­nim re­vi­ri­ma čak efi­ka­sni­ji od svih dru­gih na­či­na pe­ca­nja.

Metod

ŠTAP. Mo­žda se po­je­di­ni struč­nja­ci za fi­der ne­će slo­ži­ti, ali ja sma­tram da se u ovoj teh­ni­ci mo­že ko­ri­sti­ti ve­o­ma mno­go vr­sta šta­po­va. To ne mo­ra­ju, šta­vi­še, is­klju­či­vo bi­ti fi­de­ri, jer od­lič­no mo­že da po­slu­ži i ša­ran­ski pa­ra­bo­lik (čak i ne­ki jef­ti­ni­ji, na­či­njen od kom­po­zi­ta, tj. od me­ša­vi­ne kar­bo­na i fi­ber­gla­sa). U kraj­njoj nu­ždi mo­že se upo­tre­bi­ti i te­le-meč, pa i ne­ki dru­gi tro­del­ni ili te­le­skop­ski štap. Naj­va­žni­je pri­li­kom iz­bo­ra šta­pa je­ste da se po­ve­de ra­ču­na o nje­go­voj te­ži­ni ba­ca­nja. S ob­zi­rom na to da me­tod hra­ni­li­ce sa pri­ma­mom če­sto ima­ju pre­ko 80 g, tre­ba iza­bra­ti mo­del t.b. bar 100 ili 120 g. Šta­po­vi te no­si­vo­sti su ujed­no do­volj­no sna­žni da je nji­ma mo­gu­će iz­va­di­ti i naj­krup­ni­jeg ša­ra­na ili amu­ra, a o ma­njim ci­pri­ni­di­ma da i ne go­vo­ri­mo. Ipak, ako ste u mo­guć­no­sti i na­me­ra­va­te da če­šće pe­ca­te ovom teh­ni­kom, na­ba­vi­te od­go­va­ra­ju­ći fi­der štap, jer je sa nji­me ipak lep­še pe­ca­ti na me­tod ne­go bi­lo ko­jim dru­gim.

MA­ŠI­NI­CA. Ni iz­bor ti­pa ma­ši­ni­ce ni­je pre­su­dan. Je­di­no što je uisti­nu va­žno je­ste da ona ipak bu­de ve­ćeg ka­pa­ci­te­ta (od oko 100m/0,40mm do 100m/0,60mm). Ide­al­no bi bi­lo da ima me­ha­ni­zam slo­bod­nog ho­da (bej­tra­ner), jer je ta­kav si­stem pri­la­go­đen lo­vu krup­nih ri­ba du­bin­skim me­to­dom na či­stim te­re­ni­ma. Me­đu­tim, ni to ni­je ključ­no, jer se i če­kr­ci bez te op­ci­je mo­gu ko­ri­sti­ti, bi­lo da ima­ju pred­nju ili zad­nju koč­ni­cu. U tom slu­ča­ju mo­ra­mo po­de­si­ti... (-Ceo tekst mo­že­te pro­či­ta­ti u Ri­bo­lo­vu br 375-)


dupli-san-dijego

Je­dan od du­pli­ra­nih čvo­rova je i udvo­stru­čeni San Di­je­go džem, zva­ni još i...

trostruki-palomar

Sa po­ja­vom Ber­kley Na­no­fila, ko­ja ni­je ni ple­te­ni­ca ni mo­no­fil, u modu je ušao...

dunavske-carolije

Du­nav je ve­li­ka, mo­ćna i "teško" či­tlji­va re­ka, pa pred­sta­vlja iza­zov za sve ri­bo­lov­ce...

brejd-ring

Braid ring čvor ili u­pre­deni pr­sten čvor upo­tre­blja­va se za ve­zi­va­nje udica...

dupli-uni

Ovo je jedan od najjednostavnijih a naj­vi­še ko­ri­šće­nih čvo­rova za spajanje...

bocna-petlja

Bočna petlja je jedan od je­dno­stav­nih čvo­rova za fi­ksi­ranje bo­čnog pre­dve­za...