• Tamiski protfis u prihvatnici
  • Stuka sa jezera Joca
  • Tamiski protfis
  • Mrtvi Karas kod sela Grebenac
  • Balticka stuka4
  • mala
  • Noc na jezeru Celije
  • Mala Petica
  • Štuka sa Joce2
  • Jezero Joca - A. Milanovic
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Mrtvi Karaš kod sela Grebenac; aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Baltička štuka, Vestervik (južna Švedska); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Vojne bašte (Dunav prekoputa Zemuna); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Noc na Jezeru Ćelije; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, sa stativa, god. 2011.
  • Kubici na putu ka kanalu Petica (kod Kovilova); aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Jezero Joca, Aleksandar Milanović; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, polar-filter, god. 2011.

ribolov-novine-broj-670

Sadržaj broja 670

RI­BO­LOV BR. 670 U PRO­DA­JI JE OD PET­KA 28 AVGUSTA, A U NJE­MU IZ­ME­ĐU OSTA­LOG MO­ŽE­TE PRO­ČI­TA­TI:

KRH­KO JE ZNA­NJE (Ne­kad o ri­bo­lo­vu mno­go to­ga ni­smo zna­li, a ni da­nas, za­ču­do, ni­je znat­no dru­ga­či­je)

UPR­KOS LO­ŠIM USLO­VI­MA /Neo­če­ki­va­no do­bar rad gra­blji­vi­ca u Đer­da­pu sre­di­nom av­gu­sta)

JE­NO­STAV­NO I USPE­ŠNO (Mi­ni re­por­ta­ža sa Du­na­va kod Ko­vin­skog mo­sta)

I GO­RE I U SRE­DI­NI (Ne­u­o­bi­ča­jen a efi­ka­san pri­stup: Dre­ča­ve va­ra­li­ce u bi­stroj i plit­koj vo­di)

RI­BA ZA RI­BOM (Ne­ve­ro­vat­no pre­pod­ne na ba­ri kraj Du­na­va kod Ko­vi­na)

DA­LE­KO, PRI RA­DU I U PA­U­ZI (Pro­ve­re­no na vo­di: Last Cast Zar­gan 150 i 210)

NA­KRAJ SPRU­DA (Dug pe­riod od­lič­nog ra­da gra­blji­vi­ca na Du­na­vu kod ze­mun­ske pla­že Li­do obe­le­žio va­ra­li­čar­sko le­to 2026. na be­o­grad­skim te­re­ni­ma

TRI ZR­NA U DU­BI­NI (No­vi pri­stup do­neo le­pe ulo­ve na sta­rom me­stu)

LET­NJA LIČ­KA GR­GE­ČI­JA­DA (Je­ze­ro Šti­ka­da – jed­na od na­bo­ljih vo­da za lov ban­da­ra na Bal­ka­nu)

MA­LI MA­MAC VE­LI­KE PRI­VLAČ­NO­STI (Ka­ko sam se za­lju­bio u stri­me­re kao do­dat­ni ma­mac za ban­da­ra)

VI­DI MU BR­KO­VE! (Ka­ko mo­der­ni elek­tron­ski ure­đa­ji me­nja­ju ri­bo­lov i da li nas auto­mat­ski či­ne uspe­šni­jim)

PO­VU­CI-PO­TEG­NI, CVER­GLA­NE IZ­BEG­NI (Plov­ka­ro­ška mi­ni re­por­ta­ža sa Bo­van­skog je­ze­ra)

LET­NJI RTO­VI (Re­cept za us­pe­šan lov sa oba­le u još uvek pre­to­plom mo­ru)

VO­DI ME NA DI­ČI­NU (Let­nji dan za pam­će­nje na re­ci iz pr­vih ri­bo­lo­vač­kih se­ća­nja)

STAL­NE RU­BRI­KE:

IZ­LA­ZAK I ZA­LA­ZAK SUN­CA, HI­DRO­ME­TE­O­RO­LO­ŠKA I SO­LU­NAR­NA PROG­NO­ZA I VO­DO­STA­NJE

IZ­LOG

ULO­VI KO­JI SE PAM­TE: Du­le­tov pr­vi tro­fej; Po­rast po­kre­nuo drin­ske pre­da­to­re; Ogrom­na ba­bu­ška ili hi­brid?; Re­kord na dru­gi za­ba­čaj

IZ­VE­ŠTA­JI SA RI­BO­LOV­NIH TE­RE­NA: Apa­tin, Som­bor, Si­vac, Ku­la, Bač­ka To­po­la, No­vi Sad, Ko­vilj­ski rit, Ti­tel, Ki­kin­da, Ko­vin, To­ma­še­vac, Idvor, Far­ka­ždin, Sa­ku­le, Ba­ran­da, Opo­vo, Sef­ke­rin, Glo­gonj, Pan­če­vo, Pan­če­vač­ki rit, Obre­no­vac, Bo­ljev­ci, Be­o­grad, Sme­de­re­vo, Po­ža­re­vac, Ko­sto­lac, Ve­li­ko Gra­di­šte, Kra­gu­je­vac, Kru­še­vac, Kra­lje­vo, Aran­đe­lo­vac, Do­nje Pod­ri­nje, Ma­li Zvor­nik, Lju­bo­vi­ja, Ba­ji­na Ba­šta, Pri­je­po­lje, Ti­moč­ka i Ne­go­tin­ska kra­ji­na, Niš, Le­sko­vac, Pi­rot, Vla­sin­sko je­ze­ro.

RI­BO­LOV BR. 671 IZ­LA­ZI U PE­TAK 11. SEPTEMBRA 2026.

Sna­žnim fi­der šta­po­vi­ma, si­ste­mi­ma sa hra­ni­li­com na­pu­nje­nom iz­ra­zi­to le­plji­vom hra­nom i krat­kim pred­ve­zom sa ne pre­ve­li­kom ali ja­kom udi­com, iz­u­zet­no se uspe­šno pe­ca­ju ša­ran, amur, krup­na ba­bu­ška i de­ve­ri­ka. Za to nam ne tre­ba ni mno­go vre­me­na, ni mno­go pri­bo­ra, pa ni ve­li­ko ula­ga­nje u mam­ce i hra­nu. Ni­je sto­ga ni­ma­lo čud­no što me­tod ima sve vi­še pri­sta­li­ca

Me­tod fi­der (teh­ni­ku mo­der­nog pe­ca­nja sa le­plji­vom pri­ma­mom ko­ja du­go osta­je na hra­ni­li­ci, te sa vr­lo krat­kim pred­ve­zom i udi­com na sa­moj hra­ni ili tek ne­ko­li­ko cen­ti­me­ta­ra is­pod nje) ne­ki sma­tra­ju za pu­no­prav­nu ver­zi­ju fi­de­ra, a dru­gi za »me­šan­ca« na­sta­log ukr­šta­njem fi­de­ra i mo­der­nog ša­ran­skog ri­bo­lo­va. Ali svi se sla­žu da je ovaj vid ri­bo­lo­va jed­no­stav­ni­ji i sto­ga pri­me­re­ni­ji pro­seč­nom ri­bo­lov­cu, a ujed­no je iz­u­zet­no efi­ka­san – na mno­gim ko­mer­ci­jal­nim re­vi­ri­ma čak efi­ka­sni­ji od svih dru­gih na­či­na pe­ca­nja.

Metod

ŠTAP. Mo­žda se po­je­di­ni struč­nja­ci za fi­der ne­će slo­ži­ti, ali ja sma­tram da se u ovoj teh­ni­ci mo­že ko­ri­sti­ti ve­o­ma mno­go vr­sta šta­po­va. To ne mo­ra­ju, šta­vi­še, is­klju­či­vo bi­ti fi­de­ri, jer od­lič­no mo­že da po­slu­ži i ša­ran­ski pa­ra­bo­lik (čak i ne­ki jef­ti­ni­ji, na­či­njen od kom­po­zi­ta, tj. od me­ša­vi­ne kar­bo­na i fi­ber­gla­sa). U kraj­njoj nu­ždi mo­že se upo­tre­bi­ti i te­le-meč, pa i ne­ki dru­gi tro­del­ni ili te­le­skop­ski štap. Naj­va­žni­je pri­li­kom iz­bo­ra šta­pa je­ste da se po­ve­de ra­ču­na o nje­go­voj te­ži­ni ba­ca­nja. S ob­zi­rom na to da me­tod hra­ni­li­ce sa pri­ma­mom če­sto ima­ju pre­ko 80 g, tre­ba iza­bra­ti mo­del t.b. bar 100 ili 120 g. Šta­po­vi te no­si­vo­sti su ujed­no do­volj­no sna­žni da je nji­ma mo­gu­će iz­va­di­ti i naj­krup­ni­jeg ša­ra­na ili amu­ra, a o ma­njim ci­pri­ni­di­ma da i ne go­vo­ri­mo. Ipak, ako ste u mo­guć­no­sti i na­me­ra­va­te da če­šće pe­ca­te ovom teh­ni­kom, na­ba­vi­te od­go­va­ra­ju­ći fi­der štap, jer je sa nji­me ipak lep­še pe­ca­ti na me­tod ne­go bi­lo ko­jim dru­gim.

MA­ŠI­NI­CA. Ni iz­bor ti­pa ma­ši­ni­ce ni­je pre­su­dan. Je­di­no što je uisti­nu va­žno je­ste da ona ipak bu­de ve­ćeg ka­pa­ci­te­ta (od oko 100m/0,40mm do 100m/0,60mm). Ide­al­no bi bi­lo da ima me­ha­ni­zam slo­bod­nog ho­da (bej­tra­ner), jer je ta­kav si­stem pri­la­go­đen lo­vu krup­nih ri­ba du­bin­skim me­to­dom na či­stim te­re­ni­ma. Me­đu­tim, ni to ni­je ključ­no, jer se i če­kr­ci bez te op­ci­je mo­gu ko­ri­sti­ti, bi­lo da ima­ju pred­nju ili zad­nju koč­ni­cu. U tom slu­ča­ju mo­ra­mo po­de­si­ti... (-Ceo tekst mo­že­te pro­či­ta­ti u Ri­bo­lo­vu br 375-)


dupli-san-dijego

Je­dan od du­pli­ra­nih čvo­rova je i udvo­stru­čeni San Di­je­go džem, zva­ni još i...

trostruki-palomar

Sa po­ja­vom Ber­kley Na­no­fila, ko­ja ni­je ni ple­te­ni­ca ni mo­no­fil, u modu je ušao...

dunavske-carolije

Du­nav je ve­li­ka, mo­ćna i "teško" či­tlji­va re­ka, pa pred­sta­vlja iza­zov za sve ri­bo­lov­ce...

brejd-ring

Braid ring čvor ili u­pre­deni pr­sten čvor upo­tre­blja­va se za ve­zi­va­nje udica...

dupli-uni

Ovo je jedan od najjednostavnijih a naj­vi­še ko­ri­šće­nih čvo­rova za spajanje...

bocna-petlja

Bočna petlja je jedan od je­dno­stav­nih čvo­rova za fi­ksi­ranje bo­čnog pre­dve­za...