• Tamiski protfis u prihvatnici
  • Stuka sa jezera Joca
  • Tamiski protfis
  • Mrtvi Karas kod sela Grebenac
  • Balticka stuka4
  • mala
  • Noc na jezeru Celije
  • Mala Petica
  • Štuka sa Joce2
  • Jezero Joca - A. Milanovic
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Mrtvi Karaš kod sela Grebenac; aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Baltička štuka, Vestervik (južna Švedska); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Vojne bašte (Dunav prekoputa Zemuna); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Noc na Jezeru Ćelije; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, sa stativa, god. 2011.
  • Kubici na putu ka kanalu Petica (kod Kovilova); aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Jezero Joca, Aleksandar Milanović; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, polar-filter, god. 2011.

ribolov-novine-broj-662

Sadržaj broja 662

RI­BO­LOV BR. 662 U PRO­DA­JI JE OD PET­KA 8. MAJA, A U NJE­MU IZ­ME­ĐU OSTA­LOG MO­ŽE­TE PRO­ČI­TA­TI:

SMRT POD­VOD­NOJ AR­MA­TU­RI! (O ne­ga­tiv­nom uti­ca­ju mo­der­nog pri­bo­ra na ri­bo­lov i ži­vot­nu sre­di­nu)

NI­JE HTE­LA PA PRO­JE­LA (Od­lič­no fi­de­ri­sa­nje du­nav­ske ba­bu­ške na ču­ve­nom te­re­nu bli­zu Go­lup­ca)

TRE­ĆA PA­STRM­KA ZA BU­COV­DŽI­JE (Na­sta­vak neo­bič­ne se­ri­je kod Go­lu­ip­ca)

MRE­NI­CE ŠLJI­VA­RI I BA­BU­ŠKE (Kla­sič­no pro­leć­no pe­ca­nje na Ju­žnoj Mo­ra­vi to­kom mre­sta ve­ći­ne vr­sta be­le ri­be)

MR­TAV KA­NAL PRE­PUN RI­BE! (Hra­nje­nje me­sta se ne­pla­ni­ra­no pre­tvo­ri­lo u vr­hun­sko pe­ca­nje)

CIK­CAK VO­ŽNJA IZ­ME­ĐU PA­NJE­VA (Ba­bu­ška le­po pro­ra­di­la na ma­le pop-apo­ve u pli­ća­ci­ma De­li­blat­skog je­ze­ra)

U DU­BI­NI A IZ­NAD DNA (Mi­ni re­por­ta­ža iz Đer­da­pa)

KAD ARO­MA OD­BI­JA (Da li pu­ša­či ima­ju ma­nje iz­gle­de za uspeh u ri­bo­lo­vu ne­go ne­pu­ša­či)

CR­VE­NI CR­VI U VE­ĆOJ DU­BI­NI (Us­pe­šan pro­leć­ni lov plo­ti­ce u zah­tev­nim uslo­vi­ma)

5 ZA­BA­ČA­JA – 4 KA­PI­TAL­CA! (I to se do­ga­đa: Ko­lu­ba­ra uz­vod­no od La­za­rev­ca)

TE­ŠKIM LEP­TI­RI­MA PRO­TIV JA­KOG VE­TRA (Neo­če­ki­va­no us­pe­šan lov štu­ke na va­ra­li­cu i ke­de­ra na šljun­ka­ri kraj Dri­ne)

PRO­LEĆ­NA ME­ŠA­VI­NA (I mi­nu­log apri­la uobi­ča­je­no ra­zno­vr­sni ulo­vi va­ra­li­ča­ra na Ta­mi­šu)

JE­DAN ZA SVE! (Pred­sta­vlja­mo naj­ja­či štap iz Grap­hi­te Cast se­ri­je rob­ne mar­ke Last Cast)

BUĆ­KA ZA CI­PRI­NI­DE (Jed­no­stav­na a efi­ka­sna tak­ti­ka za pri­vla­če­nje i ak­ti­vi­ra­nje ri­be na ko­mer­ci­jal­nim re­vi­ri­ma)

SKO­RO PA ISTO (Ja­dran­ske ri­blje vr­ste ko­je če­sto zbu­nju­ju i znal­ce – I deo)

VER­TI­KA­LA RI­BU DA­LA (Lep po­če­tak smu­đa­ro­ške se­zo­ne na Du­na­vu u No­vom Sa­du)

STAL­NE RU­BRI­KE

IZ­LA­ZAK I ZA­LA­ZAK SUN­CA, SO­LU­NAR­NA PROG­NO­ZA I VO­DO­STA­NJE/p>

ULO­VI KO­JI SE PAM­TE: Ša­ran­dži­je na ko­ti 247!; Či­ni­lo se da je ma­li; Sam svoj maj­stor; Pr­vo­maj­ski tro­fej

IZ­LOG

USPO­ME­NE SA PE­CA­NJA: Ka­nal­ski smu­đe­vi

I TO SE DO­GA­ĐA: Ne­zva­ni go­sti

IZ­VE­ŠTA­JI SA RI­BO­LOV­NIH TE­RE­NA: Apa­tin, Som­bor, Si­vac, Ku­la, Bač­ka To­po­la, No­vi Sad, Ko­vilj­ski rit, Ti­tel, Ki­kin­da, Ko­vin, To­ma­še­vac, Idvor, Far­ka­ždin, Sa­ku­le, Ba­ran­da, Opo­vo, Sef­ke­rin, Glo­gonj, Pan­če­vo, Pan­če­vač­ki rit, Obre­no­vac, Bo­ljev­ci, Be­o­grad, Sme­de­re­vo, Po­ža­re­vac, Ko­sto­lac, Ve­li­ko Gra­di­šte, Kra­gu­je­vac, Kru­še­vac, Kra­lje­vo, Aran­đe­lo­vac, Do­nje Pod­ri­nje, Ma­li Zvor­nik, Lju­bo­vi­ja, Ba­ji­na Ba­šta, Pri­je­po­lje, Ti­moč­ka i Ne­go­tin­ska kra­ji­na, Niš, Le­sko­vac, Pi­rot, Vla­sin­sko je­ze­ro.

RI­BO­LOV BR. 663 IZ­LA­ZI U PE­TAK 22. MAJA 2026.

Mno­gi va­ra­li­ča­ri ko­ji ne lo­ve bu­co­va pot­ce­nju­ju je­di­nog is­klju­či­vog gra­bljiv­ca me­đu ša­ran­skim ri­ba­ma. Oni ko­ji uži­va­ju u nad­me­ta­nju sa njim zna­ju ko­li­ko ume da bu­de opre­zan, ću­dljiv i ne­pred­vi­dljiv, a svoj pri­stup naj­ve­ćim de­lom ba­zi­ra­ju na po­zna­va­nju na­vi­ka nje­go­ve glav­ne hra­ne – ke­de­ra

Lov­ci na po­toč­nu pa­strm­ku ima­ju obi­čaj da ka­žu da je ona je­di­na ri­ba ko­joj se pri­la­zi na ko­le­ni­ma. Da ni­je je­di­na, zna­ju oni ko­ji pe­ca­ju bu­co­va. Iz­be­gao bih po­re­đe­nje ove dve vr­ste ri­ba, jer je sva­ka od njih ve­li­čan­stve­na na svoj na­čin. Či­nje­ni­ca je da je bu­cov pot­ce­njen u od­no­su na dru­ge vr­ste iz vi­še raz­lo­ga. Kao kon­zum­na ri­ba ni­ka­da ni­je imao ve­ći pri­vred­ni zna­čaj, jer se kla­sič­nim ri­bar­skim ala­ti­ma ni­je mo­gao ulo­vi­ti u znat­ni­jim ko­li­či­na­ma, a i zbog mno­štva sit­nih ko­sti­ju ni­je bio ce­njen me­đu gur­ma­ni­ma. Pro­gla­šen je ne­u­ku­snim (što oni ko­ji zna­ju da ga spre­me na pra­vi na­čin ospo­ra­va­ju), pa kao ta­kav i ni­je bio pred­met cilj­nog ri­bo­lo­va. Od­u­vek je bio sma­tran dru­go­ra­zred­nom i spo­red­nom ri­bom. U sta­ri­joj ri­bo­lo­vač­koj li­te­ra­tu­ri se po­mi­nje kao te­ško uhva­tlji­va ri­ba, pu­na ko­sti­ju i lo­šeg uku­sa, ko­ju, ako se slu­čaj­no ulo­vi, tre­ba po­klo­ni­ti ta­šti.

Bucov

Sre­ćom, sa na­pret­kom ri­bo­lo­vač­ke ve­šti­ne i sport­sko-ri­bo­lov­ne eti­ke, kri­te­ri­ju­mi se me­nja­ju i ri­bo­lov­ci na dru­gi na­čin po­či­nju da vred­nu­ju bu­co­va. U pr­vom re­du on je le­pa ri­ba, sklad­ne gra­đe, i pra­vo je za­do­volj­stvo nad­mu­dri­va­ti se sa njim. Osim to­ga, sva­ki is­kre­ni za­lju­blje­nik u pri­ro­du, re­ku i ri­bo­lov uži­va po­sma­tra­ju­ći bu­co­va ko­ji raz­go­ni sit­nu ri­bu po po­vr­ši­ni. Ta spe­ci­fič­nost u po­na­ša­nju i lo­vu raz­li­ku­je ga od osta­lih vr­sta, što je uti­ca­lo na for­mi­ra­nje po­seb­ne gru­pa­ci­je ri­bo­lo­va­ca – onih ko­ji­ma je bu­cov pri­o­ri­tet­na lo­vi­na. Za­hva­lju­ju­ći bu­cov­dži­ja­ma, ri­ba či­ja je po­pu­la­ci­ja na na­šim vo­da­ma de­ce­ni­ja­ma u kon­stant­nom opa­da­nju, od­ne­dav­no je za­šti­će­na lo­vo­sta­jem, mi­ni­mal­nom me­rom i ogra­ni­če­njem ko­li­či­ne dnev­nog ulo­va. Da­nas se bu­cov lo­vi sa­mo sport­sko-ri­bo­lov­nim pri­bo­rom, tj. šta­pom, i to ci­lja­no sko­ro is­klju­či­vo na ve­štač­ke mam­ce (va­ra­li­ce i po­te­zan­ke, tj. stri­me­re), a mno­gi spe­ci­ja­li­sti vra­ća­ju u vo­du sve uhva­će­ne je­din­ke, ne­za­vi­sno od me­re i kvo­te do­zvo­lje­nog dnev­nog ulo­va, jer im je je­di­no va­žno usa­vr­ša­va­nje ume­ća i uži­va­nje u nad­mu­dri­va­nju i za­ma­ra­nju ove iz­ra­zi­to sport­ske ri­be, a ne nje­no me­so na ta­nji­ru i u za­mr­zi­va­ču. Pe­ca­nje bu­co­va na pri­rod­ne mam­ce ni­je za­bra­nje­no, ali ga ma­lo ko upra­žnja­va, naj­vi­še zbog to­ga što je ri­bo­lo­vac ta­kvim pri­stu­pom us­kra­ćen za spe­ci­fi­čan do­ži­vljaj agre­siv­nog na­pa­da na va­ra­li­cu, po kom je je­di­ni is­klju­či­vi pre­da­tor iz po­ro­di­ce ci­pri­ni­da je­din­stven.

AK­TIV­NOST BU­CO­VA USLO­VLJE­NA je po­na­ša­njem be­o­vi­ce, tj. ka­u­gle­ra (lat. Al­bur­nus al­bur­nus), ko­ji mu je osnov­na hra­na. Onaj ko do­bro po­zna­je na­vi­ke, tj. na­čin ži­vo­ta te sit­ne ri­be upo­znao je i po­na­ša­nje bu­co­va. Be­o­vi­ca se u to­pli­jem de­lu go­di­ne hra­ni na po­vr­ši­ni i ak­tiv­na je da­nju i no­ću. U stal­noj je pre­hram­be­noj mi­gra­ci­ji u okvi­ru sta­ni­šta, ko­ju pre­ki­da sa­mo ako je zi­ma iz­u­zet­no hlad­na i u pe­ri­o­du mre­sta. Na­ra­ste do du­ži­ne od dva­de­se­tak cen­ti­me­ta­ra, a po­što se krup­ni­ji pri­mer­ci uglav­nom kre­ću pri dnu, naj­če­šći ulov su be­o­vi­ce du­ge 7–10 cm. Iz­ra­zi­to je jat­na ri­ba i uz­vod­no mi­gri­ra u gu­sto zbi­je­nim sku­pi­na­ma. Što je reč­na stru­ja sna­žni­ja, ja­ta su zbi­je­ni­ja i kre­ću se bli­že oba­li, gde je br­zi­na to­ka ma­nja (ski­ca 1 A). Po sa­vla­da­va­nju br­za­ka i ula­sku u mir­ni­ji tok, ja­ta se ši­re, tj. po­ve­ća­va se raz­mak iz­me­đu je­din­ki ko­je ga či­ne... (-Ceo tekst mo­že­te pro­či­ta­ti u Ri­bo­lo­vu br. 404-)


dupli-san-dijego

Je­dan od du­pli­ra­nih čvo­rova je i udvo­stru­čeni San Di­je­go džem, zva­ni još i...

trostruki-palomar

Sa po­ja­vom Ber­kley Na­no­fila, ko­ja ni­je ni ple­te­ni­ca ni mo­no­fil, u modu je ušao...

dunavske-carolije

Du­nav je ve­li­ka, mo­ćna i "teško" či­tlji­va re­ka, pa pred­sta­vlja iza­zov za sve ri­bo­lov­ce...

brejd-ring

Braid ring čvor ili u­pre­deni pr­sten čvor upo­tre­blja­va se za ve­zi­va­nje udica...

dupli-uni

Ovo je jedan od najjednostavnijih a naj­vi­še ko­ri­šće­nih čvo­rova za spajanje...

bocna-petlja

Bočna petlja je jedan od je­dno­stav­nih čvo­rova za fi­ksi­ranje bo­čnog pre­dve­za...