• Tamiski protfis u prihvatnici
  • Stuka sa jezera Joca
  • Tamiski protfis
  • Mrtvi Karas kod sela Grebenac
  • Balticka stuka4
  • mala
  • Noc na jezeru Celije
  • Mala Petica
  • Štuka sa Joce2
  • Jezero Joca - A. Milanovic
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Mrtvi Karaš kod sela Grebenac; aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Baltička štuka, Vestervik (južna Švedska); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Vojne bašte (Dunav prekoputa Zemuna); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Noc na Jezeru Ćelije; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, sa stativa, god. 2011.
  • Kubici na putu ka kanalu Petica (kod Kovilova); aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Jezero Joca, Aleksandar Milanović; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, polar-filter, god. 2011.

ribolov-novine-broj-634

Sadržaj broja 634

RI­BO­LOV BR. 634 U PRO­DA­JI JE OD PETKA 11. APRILA, A U NJE­MU, IZ­ME­ĐU OSTA­LOG, MO­ŽE­TE PRO­ČI­TA­TI:

PRO­TIV KRI­VO­LO­VA­CA I ZA­GA­ĐI­VA­ČA (kon­kret­ne ak­ci­je mla­dih ri­bo­lo­va­ca i eko­lo­ga Be­le­gi­ša, Sur­du­ka i Ba­no­va­ca)

KAD ME­SNI KOK­TEL IZ­NE­NA­DI (Neo­če­ki­va­ni raz­voj do­ga­đa­ja na pro­leć­nom pe­ca­nju ba­bu­ške)

JAK PA­TOS I VA­ĐE­NJE PO MRA­KU (Ve­o­ma us­pe­šan lov krup­ne bo­dor­ke na plo­vak i tak­mi­ča­rac)

 MI­KI­JEV PR­VE­NAC (Otva­ra­nje se­zo­ne štu­ko­lo­va upr­kos lo­šem ra­du ri­be do­ne­lo ulov ko­ji se pam­ti)

ME­ŠA­NO ME­SO A LA TO­MA­ŠE­VAC (Vr­lo za­ni­mljiv po­če­tak pro­leć­ne se­zo­ne va­ra­li­ča­re­nja na Ta­mi­šu) 

UGLAV­NOM IZ­NE­VE­RE­NA OČE­KI­VA­NJA (Re­zi­me je­se­nje-zim­ske sko­ba­lja­ške se­zo­ne 202472025 na Ibru i Z. Mo­ra­vi)

SOM I PA­STRM­KA (Pi­rot­ski kon­struk­tor otvo­rio se­zo­nu tro­lin­ga na je­ze­ru Za­voj)

NEO­ČE­KI­VA­NI KA­PI­TAL­CI (Dva tro­fej­na ulo­va na po­čet­ku pro­leć­ne va­ra­li­čar­ske se­zo­ne)

NA DNU, UZ DRU­GU OBA­LU (Iz­ne­na­đu­ju­će uspe­šna po­tra­ga za ba­bu­škom na Ni­ša­vi)

UL­TRA­LA­KI ME­TAL (Ma­le ka­ši­ke – je­dan od glav­nih adu­ta sve ve­ćeg bro­ja UL va­ra­li­ča­ra)

LOV NA CR­NO (Ka­ko se s pro­le­ća hva­ta­ju si­pe iz bar­ke, teh­ni­kom drif­tin­ga)

NI­ŠTA NE RA­DI A VR­HUN­SKI LO­VI (Te­ško ob­ja­šnji­va taj­na pri­vlač­no­sti jed­ne od naj­e­fi­ka­sni­jih va­ra­li­ca za bu­co­va)

STAL­NE RU­BRI­KE:

IZ­LA­ZAK I ZA­LA­ZAK SUN­CA, ME­TE­O­RO­LO­ŠKA I SO­LU­NAR­NA PROG­NO­ZA I VO­DO­STA­NJE

SVE ŠTO TRE­BA DA ZNA­TE O ME­TOD-FI­DER RI­BO­LO­VU (VI): Kr­šte­nje i dru­ga pre­li­va­nja

IZ­LOG

MA­LA ŠKO­LA PLOV­KA­RE­NJA (V): An­te­ne i sta­bi­li­za­tro­ri

LEK­SI­KON ČVO­RO­VA: Pa­lo­mar i na­no­fil čvor

IZ SVE­TA

ULO­VI KO­JI SE PAM­TE: Leb­de­nje se is­pla­ti; Vra­ćen ka­pi­ta­lac; Gla­vi­nja­ra za du­nav­sku gr­do­si­ju; Bli­zan­ci sa ušća

IZ­VE­ŠTA­JI SA RI­BO­LOV­NIH TE­RE­NA: Apa­tin, Som­bor, Si­vac, Ku­la, Bač­ka To­po­la, No­vi Sad, Ko­vilj­ski rit, Ti­tel, Ki­kin­da, Ko­vin, To­ma­še­vac, Idvor, Far­ka­ždin, Sa­ku­le, Ba­ran­da, Opo­vo, Sef­ke­rin, Glo­gonj, Pan­če­vo, Pan­če­vač­ki rit, Obre­no­vac, Bo­ljev­ci, Be­o­grad, Sme­de­re­vo, Po­ža­re­vac, Ko­sto­lac, Ve­li­ko Gra­di­šte, Kra­gu­je­vac, Kru­še­vac, Kra­lje­vo, Aran­đe­lo­vac, Do­nje Pod­ri­nje, Va­lje­vo, Ma­li Zvor­nik, Lju­bo­vi­ja, Ba­ji­na Ba­šta, Pri­je­po­lje,  Ti­moč­ka i Ne­go­tin­ska kra­ji­na, Niš, Le­sko­vac, Pi­rot, Vla­sin­sko je­ze­ro.

RI­BO­LOV BR. 635 IZ­LA­ZI U PE­TAK 25. APRILA 2025.

Iako su ri­bi­ce od si­li­ko­na odav­no po­zna­te na­šim ri­bo­lov­ci­ma i do­ka­za­no efi­ka­sne, a nji­ho­va iz­ra­da ni­je pre­te­ra­no zah­tev­na, ne­ma mno­go ri­bo­lo­va­ca ko­ji ih pra­ve za svo­je po­tre­be. Glav­ni raz­log je bez sum­nje to što ve­ći­na upu­će­nih lju­bo­mor­no ču­va kao ve­li­ku taj­nu po­stu­pak pra­vlje­nja mo­dli za iz­li­va­nje, ko­ji za­pra­vo uop­šte ni­je kom­pli­ko­van

livenje

Ho­bi­stič­ki pri­stup iz­ra­di va­ra­li­ca od si­li­ko­na pod­ra­zu­me­va pro­iz­vod­nju ma­lih ko­li­či­na za sop­stve­ne po­tre­be, što nam olak­ša­va na­bav­ku ma­te­ri­ja­la za pra­vlje­nje ka­lu­pa i sa­mih ve­štač­kih ma­ma­ca, te omo­gu­ća­va pri­me­nu naj­jed­no­stav­ni­jeg na­či­na li­ve­nja. Iz­ra­da ka­lu­pa i li­ve­nje su ma­nje kre­a­tiv­ne ak­tiv­no­sti od kon­stru­i­sa­nja i iz­ra­de mo­de­la, ali nam i one omo­gu­ća­va­ju da se umet­nič­ki iz­ra­zi­mo, na­ro­či­to pri­li­kom fi­na­li­za­ci­je ka­lu­pa gra­vi­ra­njem ili bo­je­nja va­ra­li­ce.

PO­STU­PAK PRA­VLJE­NJA ka­lu­pa se od­vi­ja u ne­ko­li­ko fa­za, od ko­jih je pr­va iz­ra­da ku­ti­je za iz­li­va­nje ka­lu­pa. Di­men­zi­je ku­ti­je se od­re­đu­ju na osno­vu ve­li­či­ne mo­de­la, od kog tre­ba da bu­de ši­ra i du­ža za naj­ma­nje dva cen­ti­me­tra, a u za­vi­sno­sti od ma­te­ri­ja­la od ko­jeg se iz­li­va ka­lup, ku­ti­ja će bi­ti du­blja ili pli­ća. Ako se ka­lup pra­vi od obič­nog ala­ba­ster gip­sa, mo­ra bi­ti ja­či zbog lo­ših me­ha­nič­kih oso­bi­na ovog ma­te­ri­ja­la, što zna­či da ku­ti­ja u ko­ju će­mo ga iz­li­ti mo­ra bi­ti du­bo­ka bar 70 mm (za sva­ku stra­nu ka­lu­pa po 35 mm). Iz­dr­žlji­vi­ji ka­lu­pi (u ka­kvi­ma se mo­že  iz­li­ti vi­še sto­ti­na va­ra­li­ca), pra­vlje­ni  od ja­čih ma­te­ri­ja­la, kao što su zu­bar­ski gips ili raz­ne vr­ste smo­la, mo­gu bi­ti ne­što ta­nji. Ku­ti­ja za iz­li­va­nje ka­lu­pa se pra­vi od ma­te­ri­ja­la ko­ji ne upi­ja­ju vo­du, kao što su plek­si­glas ili sti­ro­dur, ali ona mo­že bi­ti i od de­bljeg kar­to­na, ako će­mo u njoj na­pra­vi­ti sa­mo je­dan ka­lup. Stra­ni­ce ku­ti­je za ka­lup se spa­ja­ju le­plji­vom tra­kom, pri če­mu mo­ra­mo vo­di ra­ču­na da na­kon for­mi­ra­nja ku­ti­je ne osta­nu šu­plji­ne kroz ko­je gips mo­že da is­cu­ri.

DRU­GU FA­ZU iz­ra­de pred­sta­vlja pra­vlje­nje jed­ne stra­ne ka­lu­pa. Ku­ti­ja se sa unu­tra­šnje stra­ne pre­ma­zu­je odva­ja­čem (to­vat­nom ma­šću), kao i mo­del, da bi se na­kon stvrd­nja­va­nja sve la­ko odvo­ji­lo od gip­sa. Gips se do­vo­di u teč­no sta­nje me­ša­njem sa vo­dom i po­tom se uli­va do po­lo­vi­ne vi­si­ne ku­ti­je. Zbog br­zi­ne stvrd­nja­va­nja gip­sa, od tog tre­nut­ka tre­ba ra­di­ti br­zo i pre­ci­zno. Ku­ti­ju mo­ra­mo par pu­ta bla­go kuc­nu­ti o pod­lo­gu, da is­pli­va­ju me­hu­ri­ći va­zdu­ha, i na­kon što po­rav­na­mo po­vr­ši­nu ko­ma­dom kar­to­na rav­no ise­če­nim za tu svr­hu, uti­sku­je­mo mo­del u gips.

Mo­del ura­nja­mo u gips do po­lo­vi­ne de­blji­ne, pri tom vo­de­ći ra­ču­na da bu­de po­sta­vljen po sre­di­ni ku­ti­je, na jed­na­koj uda­lje­no­sti od svih stra­ni­ca. Zbog žit­ko­sti gip­sa, mo­gu­će su ko­rek­ci­je dok ne poč­ne stvrd­nja­va­nje, na­kon če­ga vi­še ne­ma po­me­ra­nja dok se ka­lup ne stvrd­ne u pot­pu­no­sti. Na­kon po­la sa­ta, se­lo­tejp ko­jim su ob­mo­ta­ne stra­ni­ce ise­ca­mo skal­pe­lom i ku­ti­ju otva­ra­mo. Ka­lup tre­ba osta­vi­ti na to­plom (ne vre­lom) me­stu i sa­če­ka­ti ko­li­ko je po­treb­no (ne­kad i dva-tri da­na) da se pot­pu­no osu­ši. Ako se on pra­vi od zu­bar­skog gip­sa ili smo­le, spre­man je za da­lju ob­ra­du već na­kon ne­ko­li­ko ča­so­va. Kad ka­lup pot­pu­no očvr­sne, tre­ba pa­žlji­vo odvo­ji­ti mo­del a po­vr­ši­nu po­rav­na­ti šmir­glom. Uko­li­ko je sve pre­ci­zno ura­đe­no, oti­sak mo­de­la je jed­nak jed­noj po­lo­vi­ni nje­go­ve ši­ri­ne. Sle­de­ći po­tez je iz­ra­da fik­sir­nih ba­za ko­je omo­gu­ća­va­ju pre­ci­zno na­le­ga­nje za obe stra­ne ka­lu­pa. One mo­gu bi­ti ku­pa­sto ure­za­ne u po­vr­ši­nu ka­lu­pa ili use­če­ne na nje­go­vu ivi­cu. Oba na­či­na su do­bra i obez­be­đu­ju pre­ci­zno na­le­ga­nje. Ako je ka­lup na­me­njen za iz­ra­du va­ra­li­ce bri­zga­njem, neo­p­hod­no je na­pra­vi­ti uliv­ni ka­nal na ši­roj stra­ni (kod usta, ako je reč o ri­bi­ci) i odu­šak na ta­njoj stra­ni (na spoj­le­ru še­da, od­no­sno na kra­ju re­pa tvi­ste­ra)... (-Ceo tekst mo­že­te pro­či­ta­ti u Ri­bo­lo­vu br 432-)


dupli-san-dijego

Je­dan od du­pli­ra­nih čvo­rova je i udvo­stru­čeni San Di­je­go džem, zva­ni još i...

trostruki-palomar

Sa po­ja­vom Ber­kley Na­no­fila, ko­ja ni­je ni ple­te­ni­ca ni mo­no­fil, u modu je ušao...

dunavske-carolije

Du­nav je ve­li­ka, mo­ćna i "teško" či­tlji­va re­ka, pa pred­sta­vlja iza­zov za sve ri­bo­lov­ce...

brejd-ring

Braid ring čvor ili u­pre­deni pr­sten čvor upo­tre­blja­va se za ve­zi­va­nje udica...

dupli-uni

Ovo je jedan od najjednostavnijih a naj­vi­še ko­ri­šće­nih čvo­rova za spajanje...

bocna-petlja

Bočna petlja je jedan od je­dno­stav­nih čvo­rova za fi­ksi­ranje bo­čnog pre­dve­za...