• Tamiski protfis u prihvatnici
  • Stuka sa jezera Joca
  • Tamiski protfis
  • Mrtvi Karas kod sela Grebenac
  • Balticka stuka4
  • mala
  • Noc na jezeru Celije
  • Mala Petica
  • Štuka sa Joce2
  • Jezero Joca - A. Milanovic
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Mrtvi Karaš kod sela Grebenac; aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Baltička štuka, Vestervik (južna Švedska); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Vojne bašte (Dunav prekoputa Zemuna); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Noc na Jezeru Ćelije; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, sa stativa, god. 2011.
  • Kubici na putu ka kanalu Petica (kod Kovilova); aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Jezero Joca, Aleksandar Milanović; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, polar-filter, god. 2011.

ribolov-novine-broj-638

Sadržaj broja 638

RI­BO­LOV BR. 638 U PRO­DA­JI JE OD PETKA 23. MAJA, A U NJE­MU, IZ­ME­ĐU OSTA­LOG, MO­ŽE­TE PRO­ČI­TA­TI:

VE­ĆI MAM­CI, KRA­ĆE PA­U­ZE (Re­cept za uspe­šno va­ra­li­ča­re­nje štu­ke na sta­ja­ći­ca­ma sre­di­nom pro­le­ća)

OD NER­VNOG SLO­MA DO NE­ZA­BO­RA­VA (Maj­sko plov­ka­re­nje krup­ne ba­bu­ške u Pan­če­vač­kom ri­tu)

NE­U­MOR­NO U DVE TAČ­KE (Da­le­ko­met­no ju­tar­nje fi­de­ri­sa­nje na Gru­žan­skom je­ze­ru)

ZE­NIČ­KO-MA­KE­DON­SKI PA­TENT (O ne­u­o­bi­ča­je­noj po­stav­ci dr­ža­ča ma­ši­ni­ce kod plov­ka­ro­ških šta­po­va)

NIZ PRE­LI­VE I VI­RO­VE (Eks­trem­no: Ci­lja­no va­ra­li­ča­re­nje tol­sto­lo­bi­ka na mi­kro-ka­ši­ke)

DAJ ŠTA DAŠ! (Po­tra­ga za ba­bu­škom na jed­nom od naj­po­pu­lar­ni­jih te­re­na na Ta­mi­šu)

PO­SLED­NJA ŠAN­SA ILI DO­BRA IMI­TA­CI­JA (Za­što smuđ ne­kad na­pa­da sa­mo si­li­kon­ce s »pre­te­škom« gla­vom)

I SO­MO­VI I ŠA­RA­NI (Pr­vi deo pro­leć­ne se­zo­ne na Pou, kod me­sta Izo­la Se­ra­fi­ni)

MA­LI MAN­GO U OBLA­KU (Lov ba­bu­ške me­tod-fi­der pri­stu­pom na Bo­su­tu u Mo­ro­vi­ću)

SNA­ŽNI UDA­RAČ MA­LIH USTA (Pra­vo vre­me za lov prot­fi­ša na ve­štač­ke mam­ce na rav­ni­čar­skim re­ka­ma)

NI­ŠTA BEZ UPOR­NO­STI (Se­zo­na lo­va tol­sto­lo­bi­ka u ju­žnom Ba­na­tu se za­huk­ta­va sa za­ka­šnje­njem)

RA­ZNA ME­STA I VRE­ME­NA (Slab rad smu­đa na Du­na­vu kod Sme­de­re­va)

NOĆ JE KRAT­KA KAD UŠA­TA RA­DI (Če­ti­ri teh­ni­ke lo­va jed­ne od naj­po­pu­lar­ni­jih ri­ba Ja­dra­na)

BEZ SUN­CA – RAJ! (Fan­ta­stič­no fi­de­ri­sa­nje krup­ne ri­be me­tod pri­stu­pom na je­ze­ru Carp Dre­am)

STALNE RUBRIKE:

IZ­LA­ZAK I ZA­LA­ZAK SUN­CA, ME­TE­O­RO­LO­ŠKA I SO­LU­NAR­NA PROG­NO­ZA I VO­DO­STA­NJE

SVE ŠTO TRE­BA DA ZNA­TE O ME­TOD-FI­DER RI­BO­LO­VU (X): Ima li re­še­nja kad ne­ma uda­ra­ca?

IZ­LOG

MA­LA ŠKO­LA PLOV­KA­RE­NJA (IX): Bo­lo­nje­ze – teh­ni­ka po­čet­ni­ka i ve­le­maj­sto­ra

IZ SVE­TA

ULO­VI KO­JI SE PAM­TE

IZ­VE­ŠTA­JI SA RI­BO­LOV­NIH TE­RE­NA: Apa­tin, Som­bor, Si­vac, Ku­la, Bač­ka To­po­la, No­vi Sad, Ko­vilj­ski rit, Ti­tel, Ki­kin­da, Ko­vin, To­ma­še­vac, Idvor, Far­ka­ždin, Sa­ku­le, Ba­ran­da, Opo­vo, Sef­ke­rin, Glo­gonj, Pan­če­vo, Pan­če­vač­ki rit, Obre­no­vac, Bo­ljev­ci, Be­o­grad, Sme­de­re­vo, Po­ža­re­vac, Ko­sto­lac, Ve­li­ko Gra­di­šte, Kra­gu­je­vac, Kru­še­vac, Kra­lje­vo, Aran­đe­lo­vac, Do­nje Pod­ri­nje, Ma­li Zvor­nik, Lju­bo­vi­ja, Ba­ji­na Ba­šta, Pri­je­po­lje, Ti­moč­ka i Ne­go­tin­ska kra­ji­na, Niš, Le­sko­vac, Pi­rot, Vla­sin­sko je­ze­ro.

RI­BO­LOV BR. 639 IZ­LA­ZI U PE­TAK 20. JUNA 2025.

Naj­jed­no­stav­ni­je kla­sič­ne va­ra­li­ce na­pra­vlje­ne od me­ta­la kao da su po­sled­njih de­ce­ni­ja ma­lo is­pa­le iz mo­de pred na­le­tom hi­per­re­a­li­stič­nih ve­štač­kih ma­ma­ca ra­znih ti­po­va. Oni ko­ji od ka­ši­ka ne od­u­sta­ju svo­jim re­zul­ta­ti­ma nas, me­đu­tim, če­sto pod­se­ća­ju da nji­ho­va efi­ka­snost ni da­nas ni­je ni­šta ma­nja ne­go ra­ni­je i da ih ne tre­ba tek ta­ko za­bo­ra­vi­ti

Mno­gim pe­ca­ro­ši­ma ši­rom sve­ta pr­vi ve­štač­ki ma­mac na ko­ji su ulo­vi­li ri­bu, ili bar je­dan od pr­vih, bi­la je me­tal­na ka­ši­ka. Raz­lo­ga za to ima vi­še – ta­kve va­ra­li­ce su jef­ti­ne, la­ko se za­ba­cu­ju i go­to­vo da ih je ne­mo­gu­će ne­pra­vil­no vo­di­ti, jer ka­ko god da to či­ni­mo, ima­će ne­ka­kav rad, pri kom će i ble­ska­ti, te ta­ko ma­nje ili vi­še uspe­šno na na­pad iza­zi­va­ti raz­ne ri­be, ka­ko mor­ske ta­ko i slat­ko­vod­ne. Na­rav­no, ve­ći­na po­čet­ni­ka vr­lo br­zo ube­di se­be da je pre­va­zi­šla pr­vu ri­bo­lo­vač­ku fa­zu i da mo­že da pre­po­zna na šta za­pra­vo tre­ba lo­vi­ti, pa se po­vo­de­ći se za re­kla­ma­ma i pre­po­ru­ka­ma sta­ri­jih ko­le­ga okre­će ra­znim mno­go sku­pljim va­ra­li­ca­ma re­a­li­stič­ni­jeg iz­gle­da (si­li­kon­ci­ma, vo­ble­ri­ma, svim­bej­ti­ma, po­vr­šin­ci­ma itd.), ka­kvih je iz go­di­ne u go­di­ne sve vi­še i bu­kval­no su pre­pla­vi­le tr­ži­šte, a ka­ši­ke iz svog ar­se­na­la iz­ba­ci.

IPAK, PO­SLED­NJIH GO­DI­NA SU SE KA­ŠI­KE u do­broj me­ri vra­ti­le u mo­du. Šta­vi­še, za la­ko i ul­tra­la­ko va­ra­li­ča­re­nje su se po­ka­za­le to­li­ko upo­tre­blji­vim da su mno­gim ri­bo­lov­ci­ma, pa i me­ni, po­no­vo po­sta­le je­dan od glav­nih adu­ta. Uz pra­vi­lan iz­bor ve­li­či­ne, ob­li­ka, te­ži­ne i na­či­na vo­đe­nja, nji­ma se mo­gu na sko­ro svim vo­da­ma lo­vi­ti raz­ne vr­ste (i to ne sa­mo gra­blji­ve već i tzv. mir­ne) to­kom ve­li­kog de­la se­zo­ne.

Do­bro di­zaj­ni­ra­ne ka­ši­ke i ka­da su sa­svim ma­le te­ži­ne mo­gu se ade­kvat­nim pri­bo­rom da­le­ko i pre­ci­zno za­ba­ci­va­ti (sa iz­u­zet­kom la­kih mo­de­la iz­ra­zi­to ši­ro­kog te­la ka­da ima­mo boč­ni ve­tar ili ve­tar u li­ce), a uz ma­lo ve­žbe sva­ko br­zo na­đe na­čin da ovom va­ra­li­com bez mno­go mu­ke pre­tra­ži sve slo­je­ve vo­de.

UZ SVE NA­VE­DE­NO, KVA­LI­TET OVE VR­STE va­ra­li­ca je i to što one, za raz­li­ku od mno­gih dru­gih, ne opo­na­ša­ju is­klju­či­vo po­vre­đe­nu ili bo­le­snu ri­bi­cu ko­ja se te­škom mu­kom bo­ri s vo­de­nom stru­jom i sto­ga pred­sta­vlja la­gan plen, ne­go mo­gu de­lo­va­ti i kao što­šta dru­go či­me se ri­ba hra­ni – npr. kao bu­ba ko­ja je upa­la u vo­du, list no­šen vo­de­nom ma­ti­com itd., za­vi­sno ne sa­mo od svog iz­gle­da već i od to­ga ka­ko su vo­đe­ne, tj. od ma­što­vi­to­sti onog ko ih ko­ri­sti. A baš to što ista va­ra­li­ca na kra­ju stru­ne kod dva ri­bo­lov­ca pa i kod jed­nog istog mo­že ima­ti pot­pu­no dru­ga­či­ji rad i pri­vlač­nost za raz­li­či­te vr­ste ili za iste vr­ste ali na raz­li­či­ti na­čin, u skla­du s tim ka­ko je vo­đe­na, jed­na je od naj­bo­ljih oso­bi­na ka­ši­ke, ko­ja ve­ći­nu dru­gih ve­štač­kih ma­ma­ca, a pre sve­ga one re­a­li­stič­ne, ne kra­si. I da stvar bu­de još bo­lja a isto­vre­me­no jed­no­stav­ni­ja, če­sto ma­nje »pa­me­to­va­nja« da­je vi­še ulo­va s ka­ši­kom, jer u mno­gim si­tu­a­ci­ja­ma na te­ku­ćim vo­da­ma za­pra­vo uop­šte ne mo­ra­mo da je vo­di­mo, već je do­volj­no da je pre­pu­sti­mo vo­de­noj stru­ji... (-Ceo tekst mo­že­te pro­či­ta­ti u Ri­bo­lo­vu br. 636-)

 

 


dupli-san-dijego

Je­dan od du­pli­ra­nih čvo­rova je i udvo­stru­čeni San Di­je­go džem, zva­ni još i...

trostruki-palomar

Sa po­ja­vom Ber­kley Na­no­fila, ko­ja ni­je ni ple­te­ni­ca ni mo­no­fil, u modu je ušao...

dunavske-carolije

Du­nav je ve­li­ka, mo­ćna i "teško" či­tlji­va re­ka, pa pred­sta­vlja iza­zov za sve ri­bo­lov­ce...

brejd-ring

Braid ring čvor ili u­pre­deni pr­sten čvor upo­tre­blja­va se za ve­zi­va­nje udica...

dupli-uni

Ovo je jedan od najjednostavnijih a naj­vi­še ko­ri­šće­nih čvo­rova za spajanje...

bocna-petlja

Bočna petlja je jedan od je­dno­stav­nih čvo­rova za fi­ksi­ranje bo­čnog pre­dve­za...