• Tamiski protfis u prihvatnici
  • Stuka sa jezera Joca
  • Tamiski protfis
  • Mrtvi Karas kod sela Grebenac
  • Balticka stuka4
  • mala
  • Noc na jezeru Celije
  • Mala Petica
  • Štuka sa Joce2
  • Jezero Joca - A. Milanovic
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Mrtvi Karaš kod sela Grebenac; aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Baltička štuka, Vestervik (južna Švedska); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Vojne bašte (Dunav prekoputa Zemuna); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Noc na Jezeru Ćelije; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, sa stativa, god. 2011.
  • Kubici na putu ka kanalu Petica (kod Kovilova); aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Jezero Joca, Aleksandar Milanović; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, polar-filter, god. 2011.

ribolov-novine-broj-675

Sadržaj broja 675

RI­BO­LOV BR. 675 U PRO­DA­JI JE OD PET­KA 24 OKTOBRA, A U NJE­MU IZ­ME­ĐU OSTA­LOG MO­ŽE­TE PRO­ČI­TA­TI:

GRA­BLJI­VI CI­PRI­NI­DI (Dva neo­bič­na va­ra­li­čar­ska ulo­va na Du­na­vu)

NE­PRED­VI­DLJI­VO UŽI­VA­NJE (Re­zi­me let­nje-je­se­nje se­zo­ne lo­va ci­pri­ni­da u do­njem to­ku Ve­li­ke Mo­ra­ve)

DA­LJI­NA, DU­BI­NA, BR­ZI­NA... (Šta sve mo­že uti­ca­ti na uspeh u lo­vu bu­co­va)

PO­SLE 5 DA­NA, 5 ŠA­RA­NA ZA 5 SA­TI (Na­sta­vak ne­ve­ro­vat­ne se­ri­je ulo­va ti­tel­skog ša­ran­dži­je)

SIR, BE­LI LUK I SNOP (Mi­ni-re­por­ta­ža sa Du­na­va kod No­vog Sa­da)

LO­PA­TA­RE PRE­ZI­RU FI­NO­ĆU (Ne­ve­ro­va­tan is­hod dva ok­to­bar­ska iz­la­ska na Du­nav kod Groc­ke)

PAR­ČE GLI­STE UZ TR­SKU (Sa pri­bli­ža­va­njem zi­me me­nja se pri­stup lo­vu ba­bu­ške na ka­na­li­ma)

JE­DAN ŠTAP – MNO­GO MO­GUĆ­NO­STI (Pro­ve­re­no na vo­di: Va­ra­li­ča­rac Last Cast Be­a­stie 862 MH)

RI­BO­LO­VAČ­KO LO­VAČ­KI PRA­ZNIK (33. sa­jam Fe­Ho­Va, Bu­dim­pe­šta, 11-14. fe­bru­ar 2027)

MA­LI ME­DE­NJA­CI ZA VE­LI­KE GR­GE­ČE (Ne­za­bo­rav­no va­ra­li­ča­re­nje kra­jem ok­to­bra na ka­na­lu usred Mal­mea)

ČE­STI UDAR­CI U PRO­PA­DA­NJU (Pr­vi ul­tra­lajt po­ku­ša­ji do­ne­li is­ku­snom smu­đa­ro­šu ve­li­ko uži­va­nje)

PE­CA­NJE ZA SE­ĆA­NJE (Ti­sa kod Arad­ca: Me­mo­ri­jal Bo­go­ljub Ba­to Jo­kić)

PO­VR­ŠIN­CI­MA PRO­TIV VE­TRA I TRA­VE (Za­ni­mljiv je­se­nji lov bran­ci­na na Jon­skom mo­ru u bli­zi­ni Lef­ka­de)

ŠTE­KOM NA DE­BE­LE BA­BU­ŠKE I ŠA­RA­NE (Kup Ja­dran­sko-po­du­nav­skih ze­ma­lja)

NA PLO­VAK ILI IZ RU­KE (Sve što tre­ba da zna­te o lo­vu ci­po­la, jed­ne od naj­po­pu­lar­ni­jih ri­ba Ja­dra­na)

VE­LI­KE VA­RA­LI­CE – VE­LI­KE RI­BE (Pr­vi deo je­se­ni na je­ze­ru Me­đu­vrš­je u zna­ku od­lič­nog ra­da štu­ke)

STAL­NE RU­BRI­KE:

IZ­LA­ZAK I ZA­LA­ZAK SUN­CA, HI­DRO­ME­TE­O­RO­LO­ŠKA I SO­LU­NAR­NA PROG­NO­ZA I VO­DO­STA­NJE

IZ­LOG

ULO­VI KO­JI SE PAM­TE:

IZ­VE­ŠTA­JI SA RI­BO­LOV­NIH TE­RE­NA: Apa­tin, Som­bor, Si­vac, Ku­la, Bač­ka To­po­la, No­vi Sad, Ko­vilj­ski rit, Ti­tel, Ki­kin­da, Ko­vin, To­ma­še­vac, Idvor, Far­ka­ždin, Sa­ku­le, Ba­ran­da, Opo­vo, Sef­ke­rin, Glo­gonj, Pan­če­vo, Pan­če­vač­ki rit, Obre­no­vac, Bo­ljev­ci, Be­o­grad, Sme­de­re­vo, Po­ža­re­vac, Ko­sto­lac, Ve­li­ko Gra­di­šte, Kra­gu­je­vac, Kru­še­vac, Kra­lje­vo, Aran­đe­lo­vac, Do­nje Pod­ri­nje, Ma­li Zvor­nik, Lju­bo­vi­ja, Ba­ji­na Ba­šta, Pri­je­po­lje, Ti­moč­ka i Ne­go­tin­ska kra­ji­na, Niš, Le­sko­vac, Pi­rot, Vla­sin­sko je­ze­ro.

RI­BO­LOV BR. 676 IZ­LA­ZI U PE­TAK 20. NOVEMBRA 2026.

Naj­jed­no­stav­ni­je kla­sič­ne va­ra­li­ce na­pra­vlje­ne od me­ta­la kao da su po­sled­njih de­ce­ni­ja ma­lo is­pa­le iz mo­de pred na­le­tom hi­per­re­a­li­stič­nih ve­štač­kih ma­ma­ca ra­znih ti­po­va. Oni ko­ji od ka­ši­ka ne od­u­sta­ju svo­jim re­zul­ta­ti­ma nas, me­đu­tim, če­sto pod­se­ća­ju da nji­ho­va efi­ka­snost ni da­nas ni­je ni­šta ma­nja ne­go ra­ni­je i da ih ne tre­ba tek ta­ko za­bo­ra­vi­ti

Mno­gim pe­ca­ro­ši­ma ši­rom sve­ta pr­vi ve­štač­ki ma­mac na ko­ji su ulo­vi­li ri­bu, ili bar je­dan od pr­vih, bi­la je me­tal­na ka­ši­ka. Raz­lo­ga za to ima vi­še – ta­kve va­ra­li­ce su jef­ti­ne, la­ko se za­ba­cu­ju i go­to­vo da ih je ne­mo­gu­će ne­pra­vil­no vo­di­ti, jer ka­ko god da to či­ni­mo, ima­će ne­ka­kav rad, pri kom će i ble­ska­ti, te ta­ko ma­nje ili vi­še uspe­šno na na­pad iza­zi­va­ti raz­ne ri­be, ka­ko mor­ske ta­ko i slat­ko­vod­ne. Na­rav­no, ve­ći­na po­čet­ni­ka vr­lo br­zo ube­di se­be da je pre­va­zi­šla pr­vu ri­bo­lo­vač­ku fa­zu i da mo­že da pre­po­zna na šta za­pra­vo tre­ba lo­vi­ti, pa se po­vo­de­ći se za re­kla­ma­ma i pre­po­ru­ka­ma sta­ri­jih ko­le­ga okre­će ra­znim mno­go sku­pljim va­ra­li­ca­ma re­a­li­stič­ni­jeg iz­gle­da (si­li­kon­ci­ma, vo­ble­ri­ma, svim­bej­ti­ma, po­vr­šin­ci­ma itd.), ka­kvih je iz go­di­ne u go­di­ne sve vi­še i bu­kval­no su pre­pla­vi­le tr­ži­šte, a ka­ši­ke iz svog ar­se­na­la iz­ba­ci.

IPAK, PO­SLED­NJIH GO­DI­NA SU SE KA­ŠI­KE u do­broj me­ri vra­ti­le u mo­du. Šta­vi­še, za la­ko i ul­tra­la­ko va­ra­li­ča­re­nje su se po­ka­za­le to­li­ko upo­tre­blji­vim da su mno­gim ri­bo­lov­ci­ma, pa i me­ni, po­no­vo po­sta­le je­dan od glav­nih adu­ta. Uz pra­vi­lan iz­bor ve­li­či­ne, ob­li­ka, te­ži­ne i na­či­na vo­đe­nja, nji­ma se mo­gu na sko­ro svim vo­da­ma lo­vi­ti raz­ne vr­ste (i to ne sa­mo gra­blji­ve već i tzv. mir­ne) to­kom ve­li­kog de­la se­zo­ne.

Do­bro di­zaj­ni­ra­ne ka­ši­ke i ka­da su sa­svim ma­le te­ži­ne mo­gu se ade­kvat­nim pri­bo­rom da­le­ko i pre­ci­zno za­ba­ci­va­ti (sa iz­u­zet­kom la­kih mo­de­la iz­ra­zi­to ši­ro­kog te­la ka­da ima­mo boč­ni ve­tar ili ve­tar u li­ce), a uz ma­lo ve­žbe sva­ko br­zo na­đe na­čin da ovom va­ra­li­com bez mno­go mu­ke pre­tra­ži sve slo­je­ve vo­de.

UZ SVE NA­VE­DE­NO, KVA­LI­TET OVE VR­STE va­ra­li­ca je i to što one, za raz­li­ku od mno­gih dru­gih, ne opo­na­ša­ju is­klju­či­vo po­vre­đe­nu ili bo­le­snu ri­bi­cu ko­ja se te­škom mu­kom bo­ri s vo­de­nom stru­jom i sto­ga pred­sta­vlja la­gan plen, ne­go mo­gu de­lo­va­ti i kao što­šta dru­go či­me se ri­ba hra­ni – npr. kao bu­ba ko­ja je upa­la u vo­du, list no­šen vo­de­nom ma­ti­com itd., za­vi­sno ne sa­mo od svog iz­gle­da već i od to­ga ka­ko su vo­đe­ne, tj. od ma­što­vi­to­sti onog ko ih ko­ri­sti. A baš to što ista va­ra­li­ca na kra­ju stru­ne kod dva ri­bo­lov­ca pa i kod jed­nog istog mo­že ima­ti pot­pu­no dru­ga­či­ji rad i pri­vlač­nost za raz­li­či­te vr­ste ili za iste vr­ste ali na raz­li­či­ti na­čin, u skla­du s tim ka­ko je vo­đe­na, jed­na je od naj­bo­ljih oso­bi­na ka­ši­ke, ko­ja ve­ći­nu dru­gih ve­štač­kih ma­ma­ca, a pre sve­ga one re­a­li­stič­ne, ne kra­si. I da stvar bu­de još bo­lja a isto­vre­me­no jed­no­stav­ni­ja, če­sto ma­nje »pa­me­to­va­nja« da­je vi­še ulo­va s ka­ši­kom, jer u mno­gim si­tu­a­ci­ja­ma na te­ku­ćim vo­da­ma za­pra­vo uop­šte ne mo­ra­mo da je vo­di­mo, već je do­volj­no da je pre­pu­sti­mo vo­de­noj stru­ji... (-Ceo tekst mo­že­te pro­či­ta­ti u Ri­bo­lo­vu br. 636-)

 

 


dupli-san-dijego

Je­dan od du­pli­ra­nih čvo­rova je i udvo­stru­čeni San Di­je­go džem, zva­ni još i...

trostruki-palomar

Sa po­ja­vom Ber­kley Na­no­fila, ko­ja ni­je ni ple­te­ni­ca ni mo­no­fil, u modu je ušao...

dunavske-carolije

Du­nav je ve­li­ka, mo­ćna i "teško" či­tlji­va re­ka, pa pred­sta­vlja iza­zov za sve ri­bo­lov­ce...

brejd-ring

Braid ring čvor ili u­pre­deni pr­sten čvor upo­tre­blja­va se za ve­zi­va­nje udica...

dupli-uni

Ovo je jedan od najjednostavnijih a naj­vi­še ko­ri­šće­nih čvo­rova za spajanje...

bocna-petlja

Bočna petlja je jedan od je­dno­stav­nih čvo­rova za fi­ksi­ranje bo­čnog pre­dve­za...