• Tamiski protfis u prihvatnici
  • Stuka sa jezera Joca
  • Tamiski protfis
  • Mrtvi Karas kod sela Grebenac
  • Balticka stuka4
  • mala
  • Noc na jezeru Celije
  • Mala Petica
  • Štuka sa Joce2
  • Jezero Joca - A. Milanovic
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Mrtvi Karaš kod sela Grebenac; aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Baltička štuka, Vestervik (južna Švedska); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Vojne bašte (Dunav prekoputa Zemuna); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Noc na Jezeru Ćelije; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, sa stativa, god. 2011.
  • Kubici na putu ka kanalu Petica (kod Kovilova); aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Jezero Joca, Aleksandar Milanović; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, polar-filter, god. 2011.

ribolov-novine-broj-638

Sadržaj broja 638

RI­BO­LOV BR. 638 U PRO­DA­JI JE OD PETKA 23. MAJA, A U NJE­MU, IZ­ME­ĐU OSTA­LOG, MO­ŽE­TE PRO­ČI­TA­TI:

VE­ĆI MAM­CI, KRA­ĆE PA­U­ZE (Re­cept za uspe­šno va­ra­li­ča­re­nje štu­ke na sta­ja­ći­ca­ma sre­di­nom pro­le­ća)

OD NER­VNOG SLO­MA DO NE­ZA­BO­RA­VA (Maj­sko plov­ka­re­nje krup­ne ba­bu­ške u Pan­če­vač­kom ri­tu)

NE­U­MOR­NO U DVE TAČ­KE (Da­le­ko­met­no ju­tar­nje fi­de­ri­sa­nje na Gru­žan­skom je­ze­ru)

ZE­NIČ­KO-MA­KE­DON­SKI PA­TENT (O ne­u­o­bi­ča­je­noj po­stav­ci dr­ža­ča ma­ši­ni­ce kod plov­ka­ro­ških šta­po­va)

NIZ PRE­LI­VE I VI­RO­VE (Eks­trem­no: Ci­lja­no va­ra­li­ča­re­nje tol­sto­lo­bi­ka na mi­kro-ka­ši­ke)

DAJ ŠTA DAŠ! (Po­tra­ga za ba­bu­škom na jed­nom od naj­po­pu­lar­ni­jih te­re­na na Ta­mi­šu)

PO­SLED­NJA ŠAN­SA ILI DO­BRA IMI­TA­CI­JA (Za­što smuđ ne­kad na­pa­da sa­mo si­li­kon­ce s »pre­te­škom« gla­vom)

I SO­MO­VI I ŠA­RA­NI (Pr­vi deo pro­leć­ne se­zo­ne na Pou, kod me­sta Izo­la Se­ra­fi­ni)

MA­LI MAN­GO U OBLA­KU (Lov ba­bu­ške me­tod-fi­der pri­stu­pom na Bo­su­tu u Mo­ro­vi­ću)

SNA­ŽNI UDA­RAČ MA­LIH USTA (Pra­vo vre­me za lov prot­fi­ša na ve­štač­ke mam­ce na rav­ni­čar­skim re­ka­ma)

NI­ŠTA BEZ UPOR­NO­STI (Se­zo­na lo­va tol­sto­lo­bi­ka u ju­žnom Ba­na­tu se za­huk­ta­va sa za­ka­šnje­njem)

RA­ZNA ME­STA I VRE­ME­NA (Slab rad smu­đa na Du­na­vu kod Sme­de­re­va)

NOĆ JE KRAT­KA KAD UŠA­TA RA­DI (Če­ti­ri teh­ni­ke lo­va jed­ne od naj­po­pu­lar­ni­jih ri­ba Ja­dra­na)

BEZ SUN­CA – RAJ! (Fan­ta­stič­no fi­de­ri­sa­nje krup­ne ri­be me­tod pri­stu­pom na je­ze­ru Carp Dre­am)

STALNE RUBRIKE:

IZ­LA­ZAK I ZA­LA­ZAK SUN­CA, ME­TE­O­RO­LO­ŠKA I SO­LU­NAR­NA PROG­NO­ZA I VO­DO­STA­NJE

SVE ŠTO TRE­BA DA ZNA­TE O ME­TOD-FI­DER RI­BO­LO­VU (X): Ima li re­še­nja kad ne­ma uda­ra­ca?

IZ­LOG

MA­LA ŠKO­LA PLOV­KA­RE­NJA (IX): Bo­lo­nje­ze – teh­ni­ka po­čet­ni­ka i ve­le­maj­sto­ra

IZ SVE­TA

ULO­VI KO­JI SE PAM­TE

IZ­VE­ŠTA­JI SA RI­BO­LOV­NIH TE­RE­NA: Apa­tin, Som­bor, Si­vac, Ku­la, Bač­ka To­po­la, No­vi Sad, Ko­vilj­ski rit, Ti­tel, Ki­kin­da, Ko­vin, To­ma­še­vac, Idvor, Far­ka­ždin, Sa­ku­le, Ba­ran­da, Opo­vo, Sef­ke­rin, Glo­gonj, Pan­če­vo, Pan­če­vač­ki rit, Obre­no­vac, Bo­ljev­ci, Be­o­grad, Sme­de­re­vo, Po­ža­re­vac, Ko­sto­lac, Ve­li­ko Gra­di­šte, Kra­gu­je­vac, Kru­še­vac, Kra­lje­vo, Aran­đe­lo­vac, Do­nje Pod­ri­nje, Ma­li Zvor­nik, Lju­bo­vi­ja, Ba­ji­na Ba­šta, Pri­je­po­lje, Ti­moč­ka i Ne­go­tin­ska kra­ji­na, Niš, Le­sko­vac, Pi­rot, Vla­sin­sko je­ze­ro.

RI­BO­LOV BR. 639 IZ­LA­ZI U PE­TAK 20. JUNA 2025.

Pe­ca­nje me­tod va­ri­jan­tom fi­der teh­ni­ke sve je po­pu­lar­ni­je iz­me­đu osta­log i zbog to­ga što omo­gu­ća­va da na ra­zne na­či­ne br­zo pri­vu­če­mo krup­ne ri­be i pod­stak­ne­mo ih da in­ten­ziv­no uzi­ma­ju na­šu pri­ma­mu i mam­ce. Je­dan od pro­ve­re­nih na­či­na da se to po­stig­ne je »do­ra­đi­va­nje« sme­se ko­jom pu­ni­mo hra­ni­li­cu

Me­tod ni­je za krat­ko vre­me po­stao ve­o­ma po­pu­lar­na va­ri­jan­ta ri­bo­lo­va s hra­ni­li­com sa­mo za­to što je mo­de­ran. Pre sve­ga se to de­si­lo za­to što on omo­gu­ća­va da se pri­stup fi­nim ma­ne­vri­ma pri­la­go­di po­tre­ba­ma na raz­li­či­te na­či­ne ko­ji da­ju vr­lo kon­kret­ne re­zul­ta­te u vi­du če­stih ulo­va krup­ne ri­be, i to za krat­ko vre­me (ovo po­sled­nje je me­đu »me­to­da­še« do­ve­lo ve­li­ki broj mo­der­nih ša­ran­dži­ja iz re­do­va onih ko­ji ne­ma­ju vre­me­na da pro­ve­du po dva-tri ili vi­še da­na za­re­dom na vo­di, če­ka­ju­ći da ri­ba pri­đe na nji­ho­vo hra­ni­li­šte). A po­seb­no va­žan deo tih mo­guć­no­sti, ko­je se do­dat­no pro­ši­ru­ju kre­a­tiv­no­šću ri­bo­lov­ca, pred­sta­vlja­ju na­či­ni pu­nje­nja hra­ni­li­ce i do­dat­nog tre­ti­ra­nja nje­nog sa­dr­ža­ja u ci­lju po­ve­ća­nja nje­go­ve atrak­tiv­no­sti.

OSNOV­NA VA­RI­JAN­TA PU­NJE­NJA hra­ni­li­ce u me­tod fi­de­ru je uba­ci­va­nje pri­hra­ne s do­dat­kom ma­ma­ca ili bez njih u spe­ci­jal­ni ka­lup, u ko­ji se po­tom uti­sne hra­ni­li­ca. Ta sme­sa za me­tod, kao što smo već ne­ko­li­ko pu­ta u pret­hod­nim na­stav­ci­ma po­me­nu­li, tre­ba da bu­de le­plji­va i do­volj­no kom­pakt­na da se za­dr­ži na hra­ni­li­ci to­kom za­ba­ča­ja, le­ta kroz va­zduh, udar­ca o po­vr­ši­nu vo­de i još ne­ko vre­me po pa­du na dno. Za­to mo­ra­mo obra­ti­ti pa­žnju na iz­bor pri­hra­ne i nje­nu pra­vil­nu pri­pre­mu, što pod­ra­zu­me­va op­ti­mal­no kva­še­nje, ka­ko ne bi bi­la ni pre­vi­še su­va a ni pre­vi­še vla­žna. Uz to, mo­ra­mo vo­di­ti ra­ču­na i o vr­sti, ve­li­či­ni i ko­li­či­ni do­da­tih ma­ma­ca, jer ako pre­te­ra­mo, mo­že­mo po­kva­ri­ti struk­tu­ru pri­hra­ne, tj. uči­ni­ti da se ona pre­br­zo i pre­la­ko ras­pa­da, pa da spad­ne sa hra­ni­li­ce pre ne­go što tre­ba.

VA­RI­JA­CI­JA NA OVU TE­MU, TJ. MA­LIH I VE­LI­KIH tri­ko­va i taj­ni ko­je uspe­šni me­to­da­ši ko­ri­ste, ima mno­go, a u ovom na­stav­ku ću s va­ma po­de­li­ti če­ti­ri po mom mi­šlje­nju naj­za­ni­mlji­vi­je, uz na­po­me­nu da je po­lje za eks­pe­ri­men­ti­sa­nje, kao i u mno­go če­mu dru­gom u ri­bo­lo­vu, ogra­ni­če­no sa­mo ma­štom ri­bo­lov­ca i, da­ka­ko, po­tre­bom da svo­jim »za­hva­tom« ne po­kva­ri ka­rak­te­ri­sti­ke hra­ne i uči­ni je ma­nje pri­vlač­nom za ri­bu ume­sto da nje­nu atrak­tiv­nost po­bolj­ša. Pa, pre­đi­mo na ne­ke »ca­ke« ko­je su ne­ma­lom bro­ju is­ku­snih ko­le­ga po­zna­te iako ve­ći­na iz­be­ga­va da o nji­ma go­vo­ri.

  1. » KR­ŠTE­NJE« pre­li­va­či­ma uspe­šni »me­to­da­ši« naj­če­šće ko­ri­ste. Pre­li­va­či su u stva­ri teč­ni do­da­ci, ali u zgu­snu­tom sta­nju, po­put ra­znih pre­li­va za po­sla­sti­ce, po če­mu su i do­bi­li ko­lo­kvi­jal­no ime. Uglav­nom pr­ven­stve­no slu­že to­me da da­ju ja­ku do­dat­nu mi­ri­snu no­tu pri­ma­mi, prem­da ima i pre­li­va­ča ko­ji pra­ve vi­zu­el­ni efe­kat (tj. u do­di­ru s vo­dom oko hra­ni­li­ce kre­i­ra­ju za ri­bu i iz da­lji­ne pri­me­tan »oblak« od­no­sno »stub« upa­dlji­ve bo­je). Mo­gu bi­ti iz­u­zet­no efi­ka­sni, tj. do­ka­za­no je da če­sto pod­stak­nu ri­bu da bu­de ve­o­ma ak­tiv­na, ali pre sve­ga u to­pli­joj vo­di i ta­mo gde ne­ma ja­kog stru­ja­nja (jer je u hlad­noj vo­di efe­kat uspo­ren, a br­ža stru­ja pre­li­vač za­čas »od­ne­se« da­le­ko i ri­bu ne do­ve­de do hra­ni­li­ce i na­šeg mam­ca).

Pri upo­tre­bi tre­ba da vo­di­mo ra­ču­na da ne pre­te­ra­mo, po­go­to­vo ako adi­tiv ima vi­so­ku kon­cen­tra­ci­ju aro­me. Bi­će naj­če­šće do­volj­no pla­si­ra­ti »kr­šte­nu« hra­ni­li­cu u dva do tri uza­stop­na za­ba­ča­ja, pa ma­lo od­mo­ri­ti me­sto sa par za­ba­ča­ja pri­ma­me ko­ja ni­je do­dat­no tre­ti­ra­na.

Osim za kla­sič­no pre­li­va­nje na­pu­nje­ne hra­ni­li­ce, mo­že­mo se od­lu­či­ti i za na­su­mič­no bla­go pre­li­va­nje pri­hra­ne... (-Ceo tekst mo­že­te pro­či­ta­ti u Ri­bo­lo­vu br. 634-)

 

 


dupli-san-dijego

Je­dan od du­pli­ra­nih čvo­rova je i udvo­stru­čeni San Di­je­go džem, zva­ni još i...

trostruki-palomar

Sa po­ja­vom Ber­kley Na­no­fila, ko­ja ni­je ni ple­te­ni­ca ni mo­no­fil, u modu je ušao...

dunavske-carolije

Du­nav je ve­li­ka, mo­ćna i "teško" či­tlji­va re­ka, pa pred­sta­vlja iza­zov za sve ri­bo­lov­ce...

brejd-ring

Braid ring čvor ili u­pre­deni pr­sten čvor upo­tre­blja­va se za ve­zi­va­nje udica...

dupli-uni

Ovo je jedan od najjednostavnijih a naj­vi­še ko­ri­šće­nih čvo­rova za spajanje...

bocna-petlja

Bočna petlja je jedan od je­dno­stav­nih čvo­rova za fi­ksi­ranje bo­čnog pre­dve­za...