• Tamiski protfis u prihvatnici
  • Stuka sa jezera Joca
  • Tamiski protfis
  • Mrtvi Karas kod sela Grebenac
  • Balticka stuka4
  • mala
  • Noc na jezeru Celije
  • Mala Petica
  • Štuka sa Joce2
  • Jezero Joca - A. Milanovic
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Mrtvi Karaš kod sela Grebenac; aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Baltička štuka, Vestervik (južna Švedska); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Vojne bašte (Dunav prekoputa Zemuna); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Noc na Jezeru Ćelije; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, sa stativa, god. 2011.
  • Kubici na putu ka kanalu Petica (kod Kovilova); aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Jezero Joca, Aleksandar Milanović; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, polar-filter, god. 2011.

ribolov-novine-broj-634

Sadržaj broja 634

RI­BO­LOV BR. 634 U PRO­DA­JI JE OD PETKA 11. APRILA, A U NJE­MU, IZ­ME­ĐU OSTA­LOG, MO­ŽE­TE PRO­ČI­TA­TI:

PRO­TIV KRI­VO­LO­VA­CA I ZA­GA­ĐI­VA­ČA (kon­kret­ne ak­ci­je mla­dih ri­bo­lo­va­ca i eko­lo­ga Be­le­gi­ša, Sur­du­ka i Ba­no­va­ca)

KAD ME­SNI KOK­TEL IZ­NE­NA­DI (Neo­če­ki­va­ni raz­voj do­ga­đa­ja na pro­leć­nom pe­ca­nju ba­bu­ške)

JAK PA­TOS I VA­ĐE­NJE PO MRA­KU (Ve­o­ma us­pe­šan lov krup­ne bo­dor­ke na plo­vak i tak­mi­ča­rac)

 MI­KI­JEV PR­VE­NAC (Otva­ra­nje se­zo­ne štu­ko­lo­va upr­kos lo­šem ra­du ri­be do­ne­lo ulov ko­ji se pam­ti)

ME­ŠA­NO ME­SO A LA TO­MA­ŠE­VAC (Vr­lo za­ni­mljiv po­če­tak pro­leć­ne se­zo­ne va­ra­li­ča­re­nja na Ta­mi­šu) 

UGLAV­NOM IZ­NE­VE­RE­NA OČE­KI­VA­NJA (Re­zi­me je­se­nje-zim­ske sko­ba­lja­ške se­zo­ne 202472025 na Ibru i Z. Mo­ra­vi)

SOM I PA­STRM­KA (Pi­rot­ski kon­struk­tor otvo­rio se­zo­nu tro­lin­ga na je­ze­ru Za­voj)

NEO­ČE­KI­VA­NI KA­PI­TAL­CI (Dva tro­fej­na ulo­va na po­čet­ku pro­leć­ne va­ra­li­čar­ske se­zo­ne)

NA DNU, UZ DRU­GU OBA­LU (Iz­ne­na­đu­ju­će uspe­šna po­tra­ga za ba­bu­škom na Ni­ša­vi)

UL­TRA­LA­KI ME­TAL (Ma­le ka­ši­ke – je­dan od glav­nih adu­ta sve ve­ćeg bro­ja UL va­ra­li­ča­ra)

LOV NA CR­NO (Ka­ko se s pro­le­ća hva­ta­ju si­pe iz bar­ke, teh­ni­kom drif­tin­ga)

NI­ŠTA NE RA­DI A VR­HUN­SKI LO­VI (Te­ško ob­ja­šnji­va taj­na pri­vlač­no­sti jed­ne od naj­e­fi­ka­sni­jih va­ra­li­ca za bu­co­va)

STAL­NE RU­BRI­KE:

IZ­LA­ZAK I ZA­LA­ZAK SUN­CA, ME­TE­O­RO­LO­ŠKA I SO­LU­NAR­NA PROG­NO­ZA I VO­DO­STA­NJE

SVE ŠTO TRE­BA DA ZNA­TE O ME­TOD-FI­DER RI­BO­LO­VU (VI): Kr­šte­nje i dru­ga pre­li­va­nja

IZ­LOG

MA­LA ŠKO­LA PLOV­KA­RE­NJA (V): An­te­ne i sta­bi­li­za­tro­ri

LEK­SI­KON ČVO­RO­VA: Pa­lo­mar i na­no­fil čvor

IZ SVE­TA

ULO­VI KO­JI SE PAM­TE: Leb­de­nje se is­pla­ti; Vra­ćen ka­pi­ta­lac; Gla­vi­nja­ra za du­nav­sku gr­do­si­ju; Bli­zan­ci sa ušća

IZ­VE­ŠTA­JI SA RI­BO­LOV­NIH TE­RE­NA: Apa­tin, Som­bor, Si­vac, Ku­la, Bač­ka To­po­la, No­vi Sad, Ko­vilj­ski rit, Ti­tel, Ki­kin­da, Ko­vin, To­ma­še­vac, Idvor, Far­ka­ždin, Sa­ku­le, Ba­ran­da, Opo­vo, Sef­ke­rin, Glo­gonj, Pan­če­vo, Pan­če­vač­ki rit, Obre­no­vac, Bo­ljev­ci, Be­o­grad, Sme­de­re­vo, Po­ža­re­vac, Ko­sto­lac, Ve­li­ko Gra­di­šte, Kra­gu­je­vac, Kru­še­vac, Kra­lje­vo, Aran­đe­lo­vac, Do­nje Pod­ri­nje, Va­lje­vo, Ma­li Zvor­nik, Lju­bo­vi­ja, Ba­ji­na Ba­šta, Pri­je­po­lje,  Ti­moč­ka i Ne­go­tin­ska kra­ji­na, Niš, Le­sko­vac, Pi­rot, Vla­sin­sko je­ze­ro.

RI­BO­LOV BR. 635 IZ­LA­ZI U PE­TAK 25. APRILA 2025.

Pe­ca­nje me­tod va­ri­jan­tom fi­der teh­ni­ke sve je po­pu­lar­ni­je iz­me­đu osta­log i zbog to­ga što omo­gu­ća­va da na ra­zne na­či­ne br­zo pri­vu­če­mo krup­ne ri­be i pod­stak­ne­mo ih da in­ten­ziv­no uzi­ma­ju na­šu pri­ma­mu i mam­ce. Je­dan od pro­ve­re­nih na­či­na da se to po­stig­ne je »do­ra­đi­va­nje« sme­se ko­jom pu­ni­mo hra­ni­li­cu

Me­tod ni­je za krat­ko vre­me po­stao ve­o­ma po­pu­lar­na va­ri­jan­ta ri­bo­lo­va s hra­ni­li­com sa­mo za­to što je mo­de­ran. Pre sve­ga se to de­si­lo za­to što on omo­gu­ća­va da se pri­stup fi­nim ma­ne­vri­ma pri­la­go­di po­tre­ba­ma na raz­li­či­te na­či­ne ko­ji da­ju vr­lo kon­kret­ne re­zul­ta­te u vi­du če­stih ulo­va krup­ne ri­be, i to za krat­ko vre­me (ovo po­sled­nje je me­đu »me­to­da­še« do­ve­lo ve­li­ki broj mo­der­nih ša­ran­dži­ja iz re­do­va onih ko­ji ne­ma­ju vre­me­na da pro­ve­du po dva-tri ili vi­še da­na za­re­dom na vo­di, če­ka­ju­ći da ri­ba pri­đe na nji­ho­vo hra­ni­li­šte). A po­seb­no va­žan deo tih mo­guć­no­sti, ko­je se do­dat­no pro­ši­ru­ju kre­a­tiv­no­šću ri­bo­lov­ca, pred­sta­vlja­ju na­či­ni pu­nje­nja hra­ni­li­ce i do­dat­nog tre­ti­ra­nja nje­nog sa­dr­ža­ja u ci­lju po­ve­ća­nja nje­go­ve atrak­tiv­no­sti.

OSNOV­NA VA­RI­JAN­TA PU­NJE­NJA hra­ni­li­ce u me­tod fi­de­ru je uba­ci­va­nje pri­hra­ne s do­dat­kom ma­ma­ca ili bez njih u spe­ci­jal­ni ka­lup, u ko­ji se po­tom uti­sne hra­ni­li­ca. Ta sme­sa za me­tod, kao što smo već ne­ko­li­ko pu­ta u pret­hod­nim na­stav­ci­ma po­me­nu­li, tre­ba da bu­de le­plji­va i do­volj­no kom­pakt­na da se za­dr­ži na hra­ni­li­ci to­kom za­ba­ča­ja, le­ta kroz va­zduh, udar­ca o po­vr­ši­nu vo­de i još ne­ko vre­me po pa­du na dno. Za­to mo­ra­mo obra­ti­ti pa­žnju na iz­bor pri­hra­ne i nje­nu pra­vil­nu pri­pre­mu, što pod­ra­zu­me­va op­ti­mal­no kva­še­nje, ka­ko ne bi bi­la ni pre­vi­še su­va a ni pre­vi­še vla­žna. Uz to, mo­ra­mo vo­di­ti ra­ču­na i o vr­sti, ve­li­či­ni i ko­li­či­ni do­da­tih ma­ma­ca, jer ako pre­te­ra­mo, mo­že­mo po­kva­ri­ti struk­tu­ru pri­hra­ne, tj. uči­ni­ti da se ona pre­br­zo i pre­la­ko ras­pa­da, pa da spad­ne sa hra­ni­li­ce pre ne­go što tre­ba.

VA­RI­JA­CI­JA NA OVU TE­MU, TJ. MA­LIH I VE­LI­KIH tri­ko­va i taj­ni ko­je uspe­šni me­to­da­ši ko­ri­ste, ima mno­go, a u ovom na­stav­ku ću s va­ma po­de­li­ti če­ti­ri po mom mi­šlje­nju naj­za­ni­mlji­vi­je, uz na­po­me­nu da je po­lje za eks­pe­ri­men­ti­sa­nje, kao i u mno­go če­mu dru­gom u ri­bo­lo­vu, ogra­ni­če­no sa­mo ma­štom ri­bo­lov­ca i, da­ka­ko, po­tre­bom da svo­jim »za­hva­tom« ne po­kva­ri ka­rak­te­ri­sti­ke hra­ne i uči­ni je ma­nje pri­vlač­nom za ri­bu ume­sto da nje­nu atrak­tiv­nost po­bolj­ša. Pa, pre­đi­mo na ne­ke »ca­ke« ko­je su ne­ma­lom bro­ju is­ku­snih ko­le­ga po­zna­te iako ve­ći­na iz­be­ga­va da o nji­ma go­vo­ri.

  1. » KR­ŠTE­NJE« pre­li­va­či­ma uspe­šni »me­to­da­ši« naj­če­šće ko­ri­ste. Pre­li­va­či su u stva­ri teč­ni do­da­ci, ali u zgu­snu­tom sta­nju, po­put ra­znih pre­li­va za po­sla­sti­ce, po če­mu su i do­bi­li ko­lo­kvi­jal­no ime. Uglav­nom pr­ven­stve­no slu­že to­me da da­ju ja­ku do­dat­nu mi­ri­snu no­tu pri­ma­mi, prem­da ima i pre­li­va­ča ko­ji pra­ve vi­zu­el­ni efe­kat (tj. u do­di­ru s vo­dom oko hra­ni­li­ce kre­i­ra­ju za ri­bu i iz da­lji­ne pri­me­tan »oblak« od­no­sno »stub« upa­dlji­ve bo­je). Mo­gu bi­ti iz­u­zet­no efi­ka­sni, tj. do­ka­za­no je da če­sto pod­stak­nu ri­bu da bu­de ve­o­ma ak­tiv­na, ali pre sve­ga u to­pli­joj vo­di i ta­mo gde ne­ma ja­kog stru­ja­nja (jer je u hlad­noj vo­di efe­kat uspo­ren, a br­ža stru­ja pre­li­vač za­čas »od­ne­se« da­le­ko i ri­bu ne do­ve­de do hra­ni­li­ce i na­šeg mam­ca).

Pri upo­tre­bi tre­ba da vo­di­mo ra­ču­na da ne pre­te­ra­mo, po­go­to­vo ako adi­tiv ima vi­so­ku kon­cen­tra­ci­ju aro­me. Bi­će naj­če­šće do­volj­no pla­si­ra­ti »kr­šte­nu« hra­ni­li­cu u dva do tri uza­stop­na za­ba­ča­ja, pa ma­lo od­mo­ri­ti me­sto sa par za­ba­ča­ja pri­ma­me ko­ja ni­je do­dat­no tre­ti­ra­na.

Osim za kla­sič­no pre­li­va­nje na­pu­nje­ne hra­ni­li­ce, mo­že­mo se od­lu­či­ti i za na­su­mič­no bla­go pre­li­va­nje pri­hra­ne... (-Ceo tekst mo­že­te pro­či­ta­ti u Ri­bo­lo­vu br. 634-)

 

 


dupli-san-dijego

Je­dan od du­pli­ra­nih čvo­rova je i udvo­stru­čeni San Di­je­go džem, zva­ni još i...

trostruki-palomar

Sa po­ja­vom Ber­kley Na­no­fila, ko­ja ni­je ni ple­te­ni­ca ni mo­no­fil, u modu je ušao...

dunavske-carolije

Du­nav je ve­li­ka, mo­ćna i "teško" či­tlji­va re­ka, pa pred­sta­vlja iza­zov za sve ri­bo­lov­ce...

brejd-ring

Braid ring čvor ili u­pre­deni pr­sten čvor upo­tre­blja­va se za ve­zi­va­nje udica...

dupli-uni

Ovo je jedan od najjednostavnijih a naj­vi­še ko­ri­šće­nih čvo­rova za spajanje...

bocna-petlja

Bočna petlja je jedan od je­dno­stav­nih čvo­rova za fi­ksi­ranje bo­čnog pre­dve­za...