• Tamiski protfis u prihvatnici
  • Stuka sa jezera Joca
  • Tamiski protfis
  • Mrtvi Karas kod sela Grebenac
  • Balticka stuka4
  • mala
  • Noc na jezeru Celije
  • Mala Petica
  • Štuka sa Joce2
  • Jezero Joca - A. Milanovic
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Tamiš kod Opova, protfiš; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2011.
  • Mrtvi Karaš kod sela Grebenac; aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Baltička štuka, Vestervik (južna Švedska); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Vojne bašte (Dunav prekoputa Zemuna); aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Noc na Jezeru Ćelije; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, sa stativa, god. 2011.
  • Kubici na putu ka kanalu Petica (kod Kovilova); aparat Fuji 95 (prosumer), 2008.
  • Jezero Joca, štuka; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, god. 2012.
  • Jezero Joca, Aleksandar Milanović; aparat Canon 7D EOS, objektiv Canon 15–85, polar-filter, god. 2011.

ribolov-novine-broj-675

Sadržaj broja 675

RI­BO­LOV BR. 675 U PRO­DA­JI JE OD PET­KA 24 OKTOBRA, A U NJE­MU IZ­ME­ĐU OSTA­LOG MO­ŽE­TE PRO­ČI­TA­TI:

GRA­BLJI­VI CI­PRI­NI­DI (Dva neo­bič­na va­ra­li­čar­ska ulo­va na Du­na­vu)

NE­PRED­VI­DLJI­VO UŽI­VA­NJE (Re­zi­me let­nje-je­se­nje se­zo­ne lo­va ci­pri­ni­da u do­njem to­ku Ve­li­ke Mo­ra­ve)

DA­LJI­NA, DU­BI­NA, BR­ZI­NA... (Šta sve mo­že uti­ca­ti na uspeh u lo­vu bu­co­va)

PO­SLE 5 DA­NA, 5 ŠA­RA­NA ZA 5 SA­TI (Na­sta­vak ne­ve­ro­vat­ne se­ri­je ulo­va ti­tel­skog ša­ran­dži­je)

SIR, BE­LI LUK I SNOP (Mi­ni-re­por­ta­ža sa Du­na­va kod No­vog Sa­da)

LO­PA­TA­RE PRE­ZI­RU FI­NO­ĆU (Ne­ve­ro­va­tan is­hod dva ok­to­bar­ska iz­la­ska na Du­nav kod Groc­ke)

PAR­ČE GLI­STE UZ TR­SKU (Sa pri­bli­ža­va­njem zi­me me­nja se pri­stup lo­vu ba­bu­ške na ka­na­li­ma)

JE­DAN ŠTAP – MNO­GO MO­GUĆ­NO­STI (Pro­ve­re­no na vo­di: Va­ra­li­ča­rac Last Cast Be­a­stie 862 MH)

RI­BO­LO­VAČ­KO LO­VAČ­KI PRA­ZNIK (33. sa­jam Fe­Ho­Va, Bu­dim­pe­šta, 11-14. fe­bru­ar 2027)

MA­LI ME­DE­NJA­CI ZA VE­LI­KE GR­GE­ČE (Ne­za­bo­rav­no va­ra­li­ča­re­nje kra­jem ok­to­bra na ka­na­lu usred Mal­mea)

ČE­STI UDAR­CI U PRO­PA­DA­NJU (Pr­vi ul­tra­lajt po­ku­ša­ji do­ne­li is­ku­snom smu­đa­ro­šu ve­li­ko uži­va­nje)

PE­CA­NJE ZA SE­ĆA­NJE (Ti­sa kod Arad­ca: Me­mo­ri­jal Bo­go­ljub Ba­to Jo­kić)

PO­VR­ŠIN­CI­MA PRO­TIV VE­TRA I TRA­VE (Za­ni­mljiv je­se­nji lov bran­ci­na na Jon­skom mo­ru u bli­zi­ni Lef­ka­de)

ŠTE­KOM NA DE­BE­LE BA­BU­ŠKE I ŠA­RA­NE (Kup Ja­dran­sko-po­du­nav­skih ze­ma­lja)

NA PLO­VAK ILI IZ RU­KE (Sve što tre­ba da zna­te o lo­vu ci­po­la, jed­ne od naj­po­pu­lar­ni­jih ri­ba Ja­dra­na)

VE­LI­KE VA­RA­LI­CE – VE­LI­KE RI­BE (Pr­vi deo je­se­ni na je­ze­ru Me­đu­vrš­je u zna­ku od­lič­nog ra­da štu­ke)

STAL­NE RU­BRI­KE:

IZ­LA­ZAK I ZA­LA­ZAK SUN­CA, HI­DRO­ME­TE­O­RO­LO­ŠKA I SO­LU­NAR­NA PROG­NO­ZA I VO­DO­STA­NJE

IZ­LOG

ULO­VI KO­JI SE PAM­TE:

IZ­VE­ŠTA­JI SA RI­BO­LOV­NIH TE­RE­NA: Apa­tin, Som­bor, Si­vac, Ku­la, Bač­ka To­po­la, No­vi Sad, Ko­vilj­ski rit, Ti­tel, Ki­kin­da, Ko­vin, To­ma­še­vac, Idvor, Far­ka­ždin, Sa­ku­le, Ba­ran­da, Opo­vo, Sef­ke­rin, Glo­gonj, Pan­če­vo, Pan­če­vač­ki rit, Obre­no­vac, Bo­ljev­ci, Be­o­grad, Sme­de­re­vo, Po­ža­re­vac, Ko­sto­lac, Ve­li­ko Gra­di­šte, Kra­gu­je­vac, Kru­še­vac, Kra­lje­vo, Aran­đe­lo­vac, Do­nje Pod­ri­nje, Ma­li Zvor­nik, Lju­bo­vi­ja, Ba­ji­na Ba­šta, Pri­je­po­lje, Ti­moč­ka i Ne­go­tin­ska kra­ji­na, Niš, Le­sko­vac, Pi­rot, Vla­sin­sko je­ze­ro.

RI­BO­LOV BR. 676 IZ­LA­ZI U PE­TAK 20. NOVEMBRA 2026.

U ovom na­stav­ku iz­u­zet­no in­te­re­sant­nog felj­to­na o disciplini mo­der­nog ri­bo­lo­va s hra­ni­li­com, ko­ju praktikuje sve vi­še ri­bo­lo­va­ca i u Evro­pi i kod nas, ba­vi­mo se jed­nim od naj­va­žni­jih de­lo­va si­ste­ma, tzv. tr­nom na ko­ji se po­sta­vlja ma­mac, te načinom na koji se to pra­vil­no či­ni

Me­tod fi­der do­sad se raz­vi­jao in­kor­po­ri­ra­ju­ći mno­go to­ga iz dru­gih teh­ni­ka, a pre sve­ga iz ša­ran­skog ri­bo­lo­va. To po­go­to­vo va­ži za na­či­ne po­sta­vlja­nja mam­ca na udi­cu. Naj­če­šće se, na­i­me, ko­ri­sti si­stem na dla­ku, ka­ko u va­ri­jan­ti s om­čom na kra­ju pro­du­žet­ka pred­ve­za (na ko­ju se ma­mac na­vu­če i od spa­da­nja obez­be­di sto­pe­rom), ta­ko i u ver­zi­ji s ve­za­nim do­da­ci­ma –  si­li­kon­skim pr­ste­nom, ži­ča­nim »kli­pom« (no­sa­čem ko­ji je, uslov­no re­če­no, naj­vi­še na­lik de­for­mi­sa­noj ma­loj zi­her­na­dli) ili »tr­nom«.

OVOG PU­TA BI­ĆE RE­ČI BAŠ o tr­nu, jer se u »me­to­du« po­sled­njih se­zo­na to jed­no­stav­no a efi­ka­sno re­še­nje da­le­ko naj­če­šće pri­me­nju­je i kod nas i dru­gde u Evro­pi.

Nje­go­va pred­i­sto­ri­ja vra­ća nas u vre­me od pre če­tr­de­se­tak go­di­na, ka­da su ri­bo­lov­ci uvi­de­li da ša­ran slo­bod­ni­je uzi­ma ma­mac ma­lo od­mak­nut od udi­ce ne­go onaj na­tak­nut na nju, a i da je broj re­a­li­zo­va­nih uda­ra­ca ve­ći. Za­to je is­pr­va, pre ne­go što je po­če­lo mon­ti­ra­nje na dla­ku, u pro­du­žet­ku is­pod glav­ne udi­ce ve­zi­va­na još jed­na, znat­no ma­nja, na ko­ju je ka­čen ma­mac i ko­ja je za­pra­vo pr­ven­stve­no ima­la funk­ci­ju »no­sa­ča«. Na­rav­no, ovo je bi­lo pri­men­lji­vo za kla­sič­ne mek­še mam­ce, kao što su cr­vi, gli­ste, ku­va­no zr­ne­vlje, te even­tu­al­no hleb i va­ljak, i sa­svim je lo­gič­no da se ne­ko pa­me­tan u ne­kom mo­men­tu se­tio da jed­no­stav­no tu »do­nju« udi­cu is­pra­vi. Na ovaj na­čin na­sta­lo je po­ma­ga­lo na ko­je se br­zo i efi­ka­sno ka­če tvr­di pra­vlje­ni mam­ci, ko­ji se i da­nas ko­ri­ste u me­tod fi­de­ru i u ša­ran­skom ri­bo­lo­vu – boj­li­ji u ra­znim va­ri­jan­ta­ma (to­nu­ći i pli­va­ju­ći, vaf­te­ri, dam­be­li, ap­ter­si itd.).

TR­NO­VE (KO­JE NA­ŠI RI­BO­LOV­CI zo­vu i pi­no­vi, boc­ke i ko­plja), i to uglav­nom ve­o­ma slič­ne, da­nas u po­nu­di ima­ju mno­gi evrop­ski pro­iz­vo­đa­či ri­bo­lov­nog pri­bo­ra, naj­če­šće pod na­zi­vom »ba­it sting(s)« ili »ba­it spi­ke(s)«, te u stan­dard­nim du­ži­na­ma od 7 mm, 10 mm i 15 mm. Ce­na za pa­ko­va­nje sa de­set tr­no­va u na­šim rad­nja­ma u vre­me pi­sa­nja ovog tek­sta (po­čet­kom mar­ta 2025) bi­la je od oko sto do dve­sta di­na­ra. Uz­gred, u po­sled­nje vre­me po­ja­vlju­ju se una­pre­đe­ne va­ri­jan­te tr­no­va, s me­tal­nim... (-Ceo tekst mo­že­te pro­či­ta­ti u Ri­bo­lo­vu br. 632-)

 

 


dupli-san-dijego

Je­dan od du­pli­ra­nih čvo­rova je i udvo­stru­čeni San Di­je­go džem, zva­ni još i...

trostruki-palomar

Sa po­ja­vom Ber­kley Na­no­fila, ko­ja ni­je ni ple­te­ni­ca ni mo­no­fil, u modu je ušao...

dunavske-carolije

Du­nav je ve­li­ka, mo­ćna i "teško" či­tlji­va re­ka, pa pred­sta­vlja iza­zov za sve ri­bo­lov­ce...

brejd-ring

Braid ring čvor ili u­pre­deni pr­sten čvor upo­tre­blja­va se za ve­zi­va­nje udica...

dupli-uni

Ovo je jedan od najjednostavnijih a naj­vi­še ko­ri­šće­nih čvo­rova za spajanje...

bocna-petlja

Bočna petlja je jedan od je­dno­stav­nih čvo­rova za fi­ksi­ranje bo­čnog pre­dve­za...